Forum Klix.ba

Letimicno sam procitao par postova i tema je najbolja na klix-u

Magistrica prava uživa u uzgoju 300 ovaca: Želim biti svoj gazda



Snježana Anokić Rogalo zasigurno je najobrazovanija čobanica u Hrvatskoj. Magistrirala je pravo, govori talijanski, a usto je profesionalni vozač A, B, C i E kategorije. Pa ipak, sa suprugom Darkom posljednjih godina za život zarađuje uzgojem ovaca na farmi u Dobrogošću, naselju s pet kuća i trinaest stanovnika, deset kilometara udaljenom od Čaglina.


Mogla sam birati gdje ću živjeti i čime ću se baviti, a to mi je pomoglo da shvatim što zaista želim, kazala je Snježana.

http://www.vecernji.hr/biznis/magistra- ... nak-463638

Kraljica.. samo naprijed

Bratunac

Osman i Hatidža Muharemović osnovali vlastitu farmu

http://www.klix.ba/vijesti/bih/osman-i- ... /121110042#

Turska finansijska linija za pokretanje proizvodnje, poljoprivredu i otvaranje novih radnih mjesta, u ukupnom iznosu od 100 miliona eura, vraća nadu povratnicima u Bosni i Hercegovini da mogu živjeti od svog rada.

Petočlana porodica Muharemović iz naselja Đugum u Konjević polju (općina Bratunac) prvi je korisnik turskog kredita. Osman i Hatidža Muharemović su se, nakon ratnog izbjeglištva u Tuzli, 2000. godine vratili u Đugum i odlučili tu ostati. Dobili su troje djece, obnovili srušenu kuću i nabavili jednu kravu.

Danas Muharemovići imaju veliku farmu sa 20 krava. Ispričali su da lijepo žive od proizvodnje mlijeka i uzgajanja povrća, a kad su se iz Tuzle prije 12 godina vratili kući niko nije vjerovao da će uspjeti.

Posao su započeli sa jednom kravom, potom su na kredit uzeli drugu, a onda su od UN-ovog programa za razvoj (UNDP) dobili još deset grla.

"UNDP je imao projekat razvoja sektora mljekarstva 2005. godine. Aplicirali smo na projekat, a kako smo imali iskustva sa proizvodnjom mlijeka i farmama, dobili smo 10 muznih grla i otkupnu stanicu. Potom sam organizovao komšije u sistemski otkup i od te godine imamo organizovanu proizvodnju mlijeka", pojasnio je Osman Muharemović. Njegova otkupna stanica godišnje skupi preko 200.000 litara mlijeka koje se prodaje mljekari u Gradačcu.

Turska kreditna linija ukazala se kao odlična prilika za unaprijeđenje proizvodnje. Dok je Osman radio, Hatidža je išla na prezentacije i seminare u Bratunac o načinu aplikacije za kredit.

"Kada je došlo vrijeme da pokrijemo štalu, nismo imali sredstava. Onda nas je koordinator BBI banke pozvao na predavanje za tu kreditnu liniju. Otišla sam i prijavila se za kredit i tako smo postali prvi korisnici kredita. Dobro nam je došlo da završimo farmu i da nam bude bolje i lakše", kazala je Hatidža za Anadoliju. Ona je dodala da im je ovom linijom odobreno 15.000 konvertibilnih maraka, te da će sav novac utrošiti u završetak farme.

"Kredit će nam pomoći koliko i sav naš rad i trud. On ne vrijedi ništa ako ga ne prate finansije i ulaganja, jer se ne možemo razvijati i biti konkurentni na tržištu. Jedini način da napredujemo i razvijamo se je putem kredita koji je stvarno povoljan", kazao je Osman.



Od sredstava koje su dobili Muharemovići su pokrili štalu. Osman je istakao da je to bila velika pomoć i pojasnio da je turski kredit kruna na sve što su do sada radili. Otkupna stanica će se preseliti u štalu, što će Muharemovićima uveliko olakšati posao.

"Da smo od rodbine uzimali, ne bi dobili novac po povoljnijim uslovima. Velika je ovo pomoć za nas povratnike. Pojednostavljena procedura pri apliciranju i brza obrada predmeta olakšali su nam uveliko put, tako da smo kredit dobili za sedam dana. Poljoprivreda ne može čekati, sredstva treba konstantno ulagati", naglasio je Osman Muharemović dodavši da će ovim kreditom osavremeniti objekat, proizvodnju povećati za 20 posto, što "samo govori koliko smo unaprijeđeni ovim kreditom".

Na farmi radi cijela porodica, Osman, Hatidža i njihovo troje malodobno djece, jer kako tvrdi Osman "ovo je porodični posao i tradicija". On je istakao kako je ova farma sasvim dovoljna za njih, te da se od nje ne mogu obogatiti, ali mogu bogato živjeti.




"Proizvodimo za sebe meso, mlijeko i mliječne proizvode, zaradi se potrošačka korpa na mjesečnom nivou i zadovoljni smo", kazali su Muharemovići.

Na farmi se ustaje ujutro u 5:30. Tad Hatidža sa svojim mužem ide u štalu gdje muzu i hrane krave, što traje oko dva sata. Nakon toga idu u otkupnu stanicu, zaprimaju mlijeko, a potom u kući uživaju u ispijanju kafe.

"Preko dana čistimo štalu, pripremamo stoki hranu, a popodne djeca dolaze iz škole i pomažu nam u poslu. Oni obavljaju sitnije poslove, ali su nam velika pomoć", rekla je Hatidža i dodala da pored farme imaju i dva plastenika u kojima proizvode razno povrće za svoje potrebe, ali nešto uspiju da prodaju i komšiluku.
Muharemovići iz Đuguma su dokazali da povratnici mogu živjeti od svog rada. Njihova priča može poslužiti kao primjer svima koji još ne znaju kako da se zaposle i zarade. Turska kreditna linija je šansa za sve.




Vlada Republike Turske odobrila je Bosni i Hercegovini kredit u iznosu 100 miliona eura na period od 10 godina za finansiranje manjinskog održivog povratka. Kredit će u cjelosti biti plasiran u jednakim omjerima putem BBI banke i Turkish Ziraat banke povratnicima koji se bave stočarstvom, poljoprivredom i turizmom.

VIDEO: Održivi povratak u Pobuđu, farme izvor egzistencije

http://www.radioglasdrine.com/index.php ... k-u-pobudu




Da je održiv povratak itekako moguć u Podrinju svjedoči i premijer iz Pobuđa, općina Bratunac.

Sestre Ifeta i Safeta koje su se među prvima vratile na svoje ognjište pokrenule su farmu pilića, koja danas jako dobro posluje i od koje sebi obezbjeđuje sigurnu egzisenciju. Da njihov primjer nije usamljen svjedoči i priča njihovog komšije Osmana Muharemovića.On ima farmu krava, a godišnje proizvede oko 100 000 litara mlijeka.

Budućnost BiH je u proizvodnji organske hrane

http://www.klix.ba/biznis/news/buducnos ... /121128116

Azem Džamalija, diplomirani ekonomista i nekadašnji finansijski inspektor, se sa suprugom, sinom i bratom vratio svojoj kući u Ćurevo selo kod Foče. Uz pomoć turske finansijske linije i BBI banke proširio je proizvodnju mlijeka i sira, uzgoj tovne junadi i poljoprivrednih kultura te ljekovitog bilja i danas od svog rada izdržava porodicu.



"Budućnost Bosne i Hercegovine je u proizvodnji zdrave organske hrane. Ovu činjenicu potvrđuje sve veći interes obrazovanih ljudi, intelektualaca za život i rad na selu", kaže Džamalija. Diplomirani ekonomista po zanimanju, nekadašnji finansijski inspektor u Kladnju silno je želio da se vrati kući, no uvjeti života u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, naročito za povratnike, bili su veoma teški. Ipak, uz pomoć turske finansijske linije uspio je proširiti proizvodnju mlijeka i sira, uzgoj tovne junadi i poljoprivrednih kultura te ljekovitog bilja i izaći na tržište sa svojim proizvodima. Nije bilo lako, naročito na početku, kaže, no rad se uvijek isplati. Sada ima stabilne prihode za svoje domaćinstvo i cijela porodica, supruga Izeta, sin Tarik i brat Ibrahim, može lijepo živjeti.

Povoljna sredstva


"Uzeo sam veoma povoljna sredstva u BBI banci i proširio proizvodne kapacitete. Ranije smo radili samo za vlastite potrebe, a danas sve što proizvedemo možemo i prodati. Bilo bi dobro kada bi na nivou države postojala ustanova za certificiranje organske hrane koju bismo onda mogli plasirati i u zemlje Evropske unije", govori Džamalija, kojeg smo zatekli na pašnjacima u blizini njegove kuće dok je išao u obilazak stoke koja je pasla posljednju ovogodišnju travu.





Ispod prostrane planinske visoravni Vučeva, okruženo sa tri strane kanjonima rijeka Sutjeske, Drine i Pive, a sa četvrte natkriljeno visokim masivom Maglića, nalazi se Ćurevo selo. Područje bogato šumama, livadama i pašnjacima, vjekovno stjecište stočara u ljetnim mjesecima, kada ožive katuni, a plodne pašnjake prekriju stada ovaca i krda goveda. I naš sagovornik je donedavno imao stado ovaca, ali ih je zbog stalne opasnosti od vukova ipak prodao. Danas se na ovim strmim pašnjacima mogu pronaći samo stada divljih koza koje uspijevaju opstati uprkos opasnim vukovima.

"Imam 12 grla krupne stoke, uglavnom je to domaća gatačka rasa, i kao što vidite, kod nas je zastupljen princip slobodne ispaše. Sve je ovdje zdravo i čisto i ne samo da se od ovog posla može zaraditi već, što je još i važnije, ovdje se može zdravo živjeti. Vratio sam se prije sedam godina i od tada nikad nisam posjetio ljekara. Osjećam se odlično, jedem i živim zdravo. Sa sigurnošću mogu reći da je 80 posto hrane koja se koristi u gradovima nezdrava, stoga je prava šteta ne iskoristiti ove prirodne blagodati koje BiH posjeduje", kaže Džamalija. Pa iako ima kuću u Sarajevu, u kojoj sada boravi sin Tarik, student na Fakultetu za sport i telesni odgoj, nije se dvoumio u vezi sa povratkom u Foču.

Čiste vode i plodna zemlja

U selu u kojem je bilo 50 kuća obnovljeno je 45 i većina prijeratnih stanovnika se vratila. Između ostalih, i jedna samohrana majka sa dvoje djece, koja godinama nije mogla pronaći posao u Zenici. Azem naglašava da svojim primjerom želi pokazati mladim ljudima da se od rada može živjeti





Njegovi planovi su da, osim proizvodnje mlijeka i tova stoke počne proizvodnju masnog sira, uzgoj luka, krompira, graha i oraha te sušenje šljiva i krušaka. U njegovoj ponudi će se naći i brusnica i borovnica. Područje općine Foča bogato je čistim izvorima, plodnom zemljom i čistim zrakom, a svaki obrađeni komadić zemlje daje izdašne plodove. U podnožju planine Vučevo još od davnina rastu ljekovite trave kantarion, majčina dušica, hajdučka trava i mnoge druge, pa će i ljekovito bilje naći svoje mjesto u Azemovoj ponudi.

U kvalitet ovih proizvoda mogli smo se i sami uvjeriti. Ručno spravljen domaći sir od krava koje su se hranile prirodnim putem na obroncima ispod Vučeva, uz komad toplog domaćeg hljeba, ima poseban okus. Domaćin nas je ponudio i čajem od majčine dušice, čiji se miris proširio cijelom kućom. Nažalost, moramo krenuti dalje i posjetiti povratnike u selima u oblizini Gacka.

Azema i njegovu porodicu ostavljamo njihovim obavezama. Vrše posljednje radove pred dolazak zime i snijega, pripremaju hranu za stoku, izvode i završne radove na novom objektu nedaleko od kuće, u kojem će prvi put ove zime sušiti meso, siju luk koji će s prvim proljetnim suncem izaći na površinu zemlje i najaviti dolazak proljeća.




"Nadam se da će ljudi u Bosni i Hercegovini shvatiti kakve mi vrijednosti imamo. Doći će vrijeme kada će se svaki komadić zemlje morati obrađivati kako bi se proizvela hrana. Stranci koji dođu u posjetu prirodnom parku Sutjeska i Tjentište ostaju zadivljeni bh. ljepotama. I zaista, nigdje na svijetu ne postoje tako čiste vode i zemlja kao ovdje. Sutjeska se može piti cijelim svojim tokom, samo mi još uvijek ne shvatamo kakve vrjednosti imamo", zaključuje naš sagovornik.

Do sada nije bilo mnogo govora o turistickim mogucnostima.
Evo jedne, nadamo se uspjesne price


Mozete naci vise slika na FB prezentaciji


Aktrakcija u Zavidovićima. Farma magaraca i sitne stoke u naselju Petkovići



Čini se kako posljednjih dana svi putevi, naročito u dane vikenda, vode 2 km od centra Zavidovića, odakle se pruža predivan pogled na panoramu grada. Tamo se nalazi mala farma životinja u vlasništvu porodice Jusupović. Kolone roditelja sa djecom upućuju se na mjesto s prekrasnom prirodom, prilikom za jahanje i fotografisanje sa životinjama.


Budućnost u ruralnom turizmu
Ideja o uzgoju magaraca, konja, koza, javila se kao finansijski nagrađeni biznis plan „Farma muznih magaraca“ s kojim je Zavidovićanin Alen Jusupović aplicirao na udruženom takmičenju BH univerziteta za najbolje biznis ideje. USAID i sarajevski univerzitet nagradili su njegov binis plan sa 5 400 maraka. Porodici Jusupović je to bila odskočna daska. Kupili su pet magaraca, konja, tri koze, te započeli izgradnju objekta za smještaj životinja. Ova mala farma se nalazi na porodičnom zemljištu površine 11,5 dunuma, i mjesto je idealno za uzgoj stoke, ali i pokretanje seoskog turizma.

-Budućnost vidimo u ruralnom turizmu.U biznis planu sam naveo da mi treba 10 muznih magarica, kako bi pokrenuo posao. Nakon nabavki životinja, ljudi su počeli dolaziti spontano, sa djecom, koja se oduševljaju životinjama.

Dođu jahati konja ili magarca, a simbolična naknada za to je trenutno jedini izvor prihoda na farmi, kaže nam Alen koji sa majkom Sakibom, penzionerkom, ocem Bajrom, demobilisanim borcem i bratom Adnanom, srednjoškolcem, dane provodi radeći na farmi. Međutim, ističu, kako bez dodatne pomoći i poticaja neće upjeti.

Nebitan32 wrote: Aktrakcija u Zavidovićima. Farma magaraca i sitne stoke u naselju Petkovići

pa i oni bi mogli ko Djokovic poceti praviti sir od magareceg mlijeka

VLADIMIR USORAC O STANJU U AGRARU

Poljoprivrednici su u ovoj godini već doživjeli smak svijeta
Pretprjeli smo takve štete da nam treba najmanje 10 godina da se oporavimo, upozorio je Usorac




Vladimir Usorac

Za poljoprivrednike u Republici Srpskoj ova godina je bila jedna od najtežih i trebat će najmanje 10 godina da se oporave, ocijenio je u izjavi za Fenu predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a Vladimir Usorac.

Sve štete, koje su donijele vremenske neprilike u 2012, ali i nedovoljna reakcija vlasti da zaštite domaću proizvodnju, Usorac je usporedio sa smakom svijeta i kazao da ga je agrar već doživio.

- U zadnjih stotinu godina desila se jedna od najgorih godina. Za nas je ova godina, u kojoj je bio najavljen smak svijeta, upravo bila takva. Pretprjeli smo takve štete da nam treba najmanje 10 godina da se oporavimo, upozorio je on.

Ratarima nisu išle naruku vremenske prilike, jer su 2012.obilježile velike hladnoće i snijeg, a zatim i suša, podsjeća predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a i konstatira da su dodatni problem izazvali i predstavnici vlasti na nivou BiH i u samoj RS zbog neispunjavanja obaveza prema poljoprivrednicima.

- Država BiH nas je prodala Evropi i prije ulaska u Evropsku uniju. Ne štiti našu proizvodnju u ovako teškim uslovima. Prevarili su nas i za „plavi dizel", nisu nam isplatili subvencije za osam mjeseci, tako da gore biti ne može, razočaran je Usorac.

On kritikuje nadležne predstavnike vlasti, jer, kaže, ne rade dovoljno na zaštiti domaćih poljoprivrednika.

- Oni nas vode u smak svijeta, koji će se u BiH desiti i bez Božije volje, dodaje Usorac.

Ističući da je poljoprivreda jedini sektor koji sada još i radi u BiH, upozorava da će bez potrebne reakcije vlasti i ona "pasti".

- Moramo se boriti da ne dođemo u situaciju u koju su došli sindikati, da moraju izvoditi državne službenike na proteste. Zamislite da i mi izvedemo ratare na proteste. To bi onda bio jedan kraj, jer i radniku je kraj ako bude i seljacima, i onda se opet vraćamo na smak svijeta, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a.

Ističe da, ako se imalo napravi uslova, jedino će poljoprivreda biti grana koja će funkcionirati u narednoj godini.

- Poljoprivreda se mora sačuvati, radi našeg opstanka, da bismo proizveli hranu i mogli preživjeti, zaključuje predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a Vladimir Usorac u izjavi za Fenu.
__________________________________________________________
U ranijim izjavama za medije Usorac je govorio i o Vijeću ministara koje ima mogućnost da uvede te neke prelevmane, porez na uvozne poljoprivredne proizvode u visini podsticaja koje ima država izvoznica u BiH.

Medjutim, niko ni habera!

Ljudima koji u BiH pokusavaju da pokrenu selo i nesto urade na razvoju svaka cast. Danas nije lako protiv jake strane konkurencije sa lobijima svugdje od vlada do trgovaca.
Ali, resursa je sve manje a velike korporacije su nastale na masovnom iskoristavanju resursa, unistavajuci selo, organsku proizvodnju i na kraju malog poduzetnika i proizvodjaca, a kako stvari stoje to ce se promjeniti. Ja duboko vjerujem u deglobalizaciju u relativno skorije vrijeme, uz istovremeno jacanje sela i ruralnih krajeva, tako da ce se ulaganje u selo isplatiti.

Slazem se.
Nedavno sam citala da su cak pocetkom 80tih radjene studije o razvoju naselja u buducnosti. I vec tada je predvidjan razvoj urbanog sela i ekoloskog naselja. I tada se predvidjalo nastajanje prostora koji ce biti sinteza urbanog i ruralnog nazvanog rurbani.

Selo

vjerujuci u svjetliju buducnost sela kupio sam 1,5 ha obradivog (ne bog zna kako kvalitetnog) zemljišta , doveo ga u red (jer nije skoro 20 g. obrađivano) i sad ga obrađivam.
za sad svaštarim jer se još nisam odlucio cemu se ozbiljnije posvetiti.
ali ono viškova što proizvedem jedva uspijevam prodati i to po cjeni koja jedva pokriva troškove proizvodnje.
ne trebam napominjati da je sve prirodno, znaci samo malo vještaka za prehranu i ništa više.
mislim da naš svijet još nema razvijenu svijest šta znaci domaca i potpuno zdrava hrana
zato sam postao pomalo pesimista o nekoj svijetloj buducnosti sela

sokkia wrote:vjerujuci u svjetliju buducnost sela kupio sam 1,5 ha obradivog (ne bog zna kako kvalitetnog) zemljišta , doveo ga u red (jer nije skoro 20 g. obrađivano) i sad ga obrađivam.
za sad svaštarim jer se još nisam odlucio cemu se ozbiljnije posvetiti.
ali ono viškova što proizvedem jedva uspijevam prodati i to po cjeni koja jedva pokriva troškove proizvodnje.
ne trebam napominjati da je sve prirodno, znaci samo malo vještaka za prehranu i ništa više.
mislim da naš svijet još nema razvijenu svijest šta znaci domaca i potpuno zdrava hrana
zato sam postao pomalo pesimista o nekoj svijetloj buducnosti sela

Kod nas je pravilo da se kvalitet gleda po cijeni . Sama proizvodnja je ugrožena nerealnom konkurencijom.

Gledao sam prije par mjeseci na aljazera emisiju o poljoprivredi i opstanku samog poljoprivrednika. Tema je bila kako se izboriti sa konkurencijom i kako domaći proizvodjač da odgovori na stalni priliv jeftinih proizvoda. Tada je neki ekonomista(ili šta je već ne sjećam se) uporedio proizvodnju paradajza kod nas i vani kod konkurencije. Kod nas se po jednoj sadnici ubire i preko 50% manje proizvoda nego kod stranih proizvodjača, zbog toga i jesmo propali i pali na koljena. To je jedini razlog zašto je kod nas poljoprivreda u padu i svakim danom sve više "seljak" propada. Ako hoćeš biti konkurentan na tržištu moraš ponuditi prizvod bez obzira na kvalitet, jer kvalitet se gleda kroz kvantitet.

zlata wrote:

Nebitan32 wrote:U Bosni je previse negativne energije. Misljenja sam da tome najvise doprinose mediji koji su svi zuta stampa. Od prvog do zadnjeg. Samo se plasira crna hronika, smece i pljuvacina "jednih na druge".

To je problem u mnogim drzavama ali neke se ipak uspjevaju izvuci iz toga. Npr. uporedite izvjestaje o saobracajnim nesrecama u Hrvatskoj i u Bosni. U Hrvatskim novinama to ce biti kratki clanak sa inicijalima poginulih. U Bosni ce biti 5 slika s mjesta nesrece. Ako ikako mogu slikat ce raskomadana tijela. Sutri dan ce ici kod porodice poginulog i slikati majku kako place. To je vrhunac. Treci dan ce pisati sta je poginuli jeo prije nesrece.

Lesinarsko novinarstvo. I to iz dana u dan. Toliko crnilo utice na psihu. Ubija volju kod ljudi za bilo kakvom pozitivnom idejom.

Ako je iko ikad bio u Indiji moze svjedociti koliko je pozitivne energije tamo. Bijede ima na svakom koraku ali nekako narod gleda naprijed. Potpuna suprotnost od Bosne. Pokretao sam nekoliko projekata u Bosni i masi ljudi nisam uspio ni objasniti projekat a vec su odmahivali rukom i govorili " ma kakvi,nista od toga".

Nekako smo pasivni kao narod. Pokrecemo se tek kad dode 5 do 12.

Mislim da je komunisticka indoktrinacija ubila poduzetnicki duh u velikom % naseg stanovnistva.
Naucili su nas da imamo PRAVO, na puno toga....

Ovi danasnji tajkuni koji izigravaju poduzetnike, nisu bas klasicni poduzetnici, koji bi od pocetka, sijali, sadili, izumili i gradili. Vise mi lice na post-komunisticke lesinare, koji su se nasli "in the right place, at the right time".

A ne pomaze nam ni ogromna razlika u GDP i prosjecnoj zaradi, izmedju BH i sujednih zemalja.
Zasto uopce stenjati i mucit se oko zemlje?
kad se s' minimalnim naporom mozes docepat Austrije, Italije, Njemacke, i redovnih primanja koja ne ovise od kise i suse.

bravo za oba komentara.

komunizam ce imati negativan uticaj na prosjecnog bosanca jos nekoliko generacija.
jedini nacin da se on odsjece, je da narod ode vani u ciste kapitalisticke zemlje.
da vide kako se zemlja tamo obradjuje. koji protizvodi funkcionicu i kako.
i da shvate,, drzava ne treba nista uraditi za tebe.
drzava si ti.

poljoprivrednu proizvodnju i selo u ovoj zemlji je uništila kraljevina jugoslavija i njena agrarna reforma..
da bi imali održiva poljoprivredna domaćinstva biće nam potrebne milijarde poticaja da ih ukrupnimo..
sa ovim našim parcelama nismo prispjeli nigdje..

U novembru ispod Prenja na granama smokve

Na imanju Elvedina Čolakovića i u novembru ima posla. U porodici svi beru šipak - divlji i pitomi. Zbog miješanja klime, ispod Prenja na granama se još mogu vidjeti smokve

Blago Hercegovine- I u novembru ispod Prenja na granama smokve
Esteban- Stevan Milović-odlučio se vratiti u Popovo Polje -u zemlju djedova
Jabuke sa imanja porodice Badžak plasiraju se u mnoge zemlje regiona
U Ljubinjskom polju moguće kalemljenje svih sadnica voća
Ovo su neke od priča koje donosimo u emisiji Darovi prirode

Pogledajte emisiju Darovi prirode !

http://tvsa.ba/ba/vijesti/u_novembru_is ... ama_smokve

vise emisija

http://video.tvsa.ba/pretraga?cx=partne ... j416941j14

udrch wrote:poljoprivrednu proizvodnju i selo u ovoj zemlji je uništila kraljevina jugoslavija i njena agrarna reforma..
da bi imali održiva poljoprivredna domaćinstva biće nam potrebne milijarde poticaja da ih ukrupnimo..
sa ovim našim parcelama nismo prispjeli nigdje..

http://www.misereor.org/fileadmin/redak ... rategy.pdf
http://ictsd.org/downloads/2012/05/g20- ... pril-2.pdf
http://www.ext.colostate.edu/sam/faqs.html

Veslas malo u'natrag.
Taj model "industrijske" proizvodnje je samo valj'o Monsantu i Cargill-u
i bogatunima koji su vec naslijedili ogromne posjede.

Vec sad ljudi u SAD-u razmtraju EKO-odrzivu proizvodnju na manjim imanjima.
Alternativni modeli proizvodnje i distribucije se proucavaju i usavrsavaju, dok ja i ti raspravljamo.

Vec smo sHebali i unazadili sve druge ogranke ekonomije, uvezli nazadne ekonomske modele u svim drugim oblastima, pa cak donekle, i u skolstvu,
nije mi jasno zasto KAO PAPAGAJI moramo imitirat i uvozit zaostale oblike agro-proizvodnje?

Industrijalizirana zemljordadnja je isto k'o feudalizam. IMA fajde onom k'o kontrolira OGROMNE parcele.
Monopol, kraj kojeg obican puk moze pocrkat od gladi.
Isto k'o nekad davno.

A tim VELIKIM proizvodjacima ne treba puno radnika.
Samo tehnologija, traktori, djipovi, i Monsanto.

Znaci, obican covjek i dalje ostaje bez posla, ali jos gore, ostaje i bez zemlje, jer ce ju mocni i bogati, uz sve moguce drzavne poticaje, pokupovat buzasto.
A poticaje ce opet financirat obicni radnici...

Obicnom covjeku treba bar nekakva autonomija. A nju jos jedino moze imat ako ima pristup zemlji, vodi, proizvodnji hrane. Sve drugo moze otic u helac, al' nema vece moci u kriznom dobu, od pristupa svojoj zemlji, pitkoj vodi i zdravoj hrani.

http://www.nytimes.com/2012/07/02/us/sm ... .html?_r=0

amerika uzgaja samo genetski modificiranu hranu.
kod njih krave daju 30 litara mlijeka dnevno i trce 50 km na sat.
kod njih pilici izgledaju kao nasi odrasli curani.
a nije toliko ni jeftino!

ne shvata obican US gradjanin da se radi o genetski modificiranoj hrani, kad nema nikakve oznake!
zacudio sam se kad sam saznao da u sarajevskom McDonaldsu sluze izkljucivo americko meso. (domace meso se ne smije kupiti).
jucer gledam, ljudi se udavise jeduci one McBurgere.. a ne shvataju da ono meso ima isto vitamina kao i plastika.

ako ce isto biti kod nas, onda nisam za pregrupavanje parcela.

iamia wrote:amerika uzgaja samo genetski modificiranu hranu.
kod njih krave daju 30 litara mlijeka dnevno i trce 50 km na sat.
kod njih pilici izgledaju kao nasi odrasli curani.
a nije toliko ni jeftino!

ne shvata obican US gradjanin da se radi o genetski modificiranoj hrani, kad nema nikakve oznake!
zacudio sam se kad sam saznao da u sarajevskom McDonaldsu sluze izkljucivo americko meso. (domace meso se ne smije kupiti).
jucer gledam, ljudi se udavise jeduci one McBurgere.. a ne shvataju da ono meso ima isto vitamina kao i plastika.

ako ce isto biti kod nas, onda nisam za pregrupavanje parcela.

Oprosti, ali ne mogu se slozit s'tobom, jer diljem Amerike i Kanade, ljudi sve vise uzgajaju, prodaju i kupuju "zdravu" hranu.
I cijene organske hrane su sve nize.

U SAD-u i Kanadi, kad nesto kupujes, bar vecinom znas sta kupujes.
Kod nas mozes otic "u Cazin na sajam", u i moras vjerovat seljaku da je on tu papriku uzgajao (da nije preprodavac makedonske paprike), i da nije prskana.

U Sjevernoj Americi posvuda imas "Sam beres Svoje" plantaze, na kojima ovisno o godisnjem dobu mozes ubrat sve vrste voca i povrca. Platis koliko si ubrao, i nosis doma.

Mozes otic na farmu i odabrat sebi kravu, ovcu, pile. Dogovoris se za klaonicu, i oni ti to sve spakuju i spreme za zamrzivac. A isto tako mozes kupit smrznutu ovcu iz Novog Zelanda. Puno jeftinije.
Al' pojma nemas sta je pasla.

Kod nas je moguce nac najzdraviju ali i najzagadjeniju hranu.
Sve ovisi od tog...je'l' znas "oklen je",
i je'l' imas povjerenje u onog ko ti tu hranu prodaje.

zlata wrote:
Oprosti, ali diljem Amerike i Kanade, ljudi sve vise uzgajaju, prodaju i kupuju "zdravu" hranu.
I cijene organske hrane su sve jeftinije.

U SAD-u i Kanadi, kad nesto kupujes, bar znas sta kupujes. .

wtf ??
u kojem ti americkom gradu zivis da postoji oznaka koja je hrana modificirana a koja nije ?
to ne postoji nigdje u americi. njihov lobi je prejak. takav zakon se ne smije uvesti, dok recimo u EU genetski modifikovana hrana iz amerike je ZABRANJENA.
i sta pricas da je cijena "zdrave" hrane ista kao ona modifikovana?
modifikovana hrana je skupa,, ali ona "zdrava" je preskupa. obican covjek to ne moze platiti.

zlata wrote: Kod nas mozes otic "u Cazin na sajam", u i moras vjerovat seljaku da je on tu papriku uzgajao (da nije preprodavac makedonske paprike), i da nije prskana.

U Sjevernoj Americi posvuda imas "Sam beres Svoje" plantaze, na kojima ovisno o godisnjem dobu mozes ubrat sve vrste voca i povrca. Platis koliko si ubrao, i nosis doma. .

opet si sve kroz pobrkala.
prskanje paprika u makedoniji nije isto kao genetski modifikovano sjeme koje se sadi na americkim plantazama.
ti kad odes na americku farmu, ti opet beres tu genetski modifikovane produkte koji su (ponavaljam) ZABRANJENI u evropi.
onaj seljak u cazinu nema logisticku mogucnost da prodaje genetski modifikovanu hranu.
ako je prskao pesticidima, to nije isto kao sjeme koje je genetski modifikovano u laboratoriju.

onaj seljak u cazinu nema logisticku mogucnost da prodaje genetski modifikovanu hranu.
ako je prskao pesticidima, to nije isto kao sjeme koje je genetski modifikovano u laboratoriju.

jedno pitanje:

šta je nezdravije,GMO hrana uzgojena bez primjene pesticida ili ona prirodna uzgojena uz obilje pesticida

@sokkia,

najbolje da probas i osjetis razliku.
GMO hrana jednostavno nema nikakvog ukusa.
probaj americku salatu, pa onda probaj ovu nasu uzgojenu pesticidima.
u americi koriste razne zacine, da bi salati dali bilo kakav ukus. inace je ukus kao trava.

kod njih jagoda ima okus plastike.
probaj nasu jagodu na pijaci.
vidis odmah razliku.

OK.
kad sam pitao ovo imao sam jednu stvar na umu ,
a to je da ja znam kako nešto proizvedem ali ne znam kakvo sjeme kupim, mislim može se tu podvaliti GMO a da ja to i ne znam jer nema oznake na deklaraciji
i još nisam siguran dali se to GMO sjeme prodaje kod nas.

da dodam, nijemci posebno imaju problema sa GMO hranom.
naime, takva hrana (iako bez okusa) izgleda veoma dobro.
mozes je ostaviti danima na jednom mjestu i nece sagnjiti.
(zbog toga i McDonalds koristi americko smrznuto meso u BiH).

njemacki naucnici jednostavno kazu, ako GMO hrana ne moze sagnjiti tako lako, onda znaci da se ne moze razraditi u tijelu tako lako.
znaci, ostaje u tijelu puno duze.. i ne procesuje se.
to je i jedan od razloga zasto su ameri toliko gojazni.

ps,
mislim da je gmo sjeme zabranjeno u hr i srbiji.
tako da zakonom reciprociteta , tesko ga je nabaviti kod nas,, osim ako nemas direktno dobavaoca preko okeana.