Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[olensoner]

Moram reci da nesto nisam upucen u zakon i to da li postoji mogucnost naplate putarine za koristenje brze ceste. Ali, meni nije bas poznato da se igdje naplacuje putarina za brzu cestu, a prosao sam dobar dio Europe autom, pa sam se vodio tom nekom logikom , a dodaj plus k tome da se u BiH kroz razne namete kao sto su posebne akcize za gorivo, te registracija vozila izdvaja za puteve, onda bi bilo krajnje bezobrazno naplacivati putarina za najobicniju brzu cestu.

[melac]

Moram reci da nesto nisam upucen u zakon i to da li postoji mogucnost naplate putarine za koristenje brze ceste. Ali, meni nije bas poznato da se igdje naplacuje putarina za brzu cestu, a prosao sam dobar dio Europe autom, pa sam se vodio tom nekom logikom , a dodaj plus k tome da se u BiH kroz razne namete kao sto su posebne akcize za gorivo, te registracija vozila izdvaja za puteve, onda bi bilo krajnje bezobrazno naplacivati putarina za najobicniju brzu cestu.

Ne znam ni ja. No znam da se u Hrvatskoj naplaćuje putarina na brzoj cesti tj. Istarskom Ypsilonu, koji je pod koncesijom od mešćini Bina Istra ili tako nešto. No brza cesta nije "najobičnija", on je nešto malo lošijih karakteristika od autoputa, no i dalje je to cesta visokog ranga. Baš me zanima kako stoji u našim zakonima, a vezano za naplatu putarine.

[Intimus]

Moram reci da nesto nisam upucen u zakon i to da li postoji mogucnost naplate putarine za koristenje brze ceste. Ali, meni nije bas poznato da se igdje naplacuje putarina za brzu cestu, a prosao sam dobar dio Europe autom, pa sam se vodio tom nekom logikom , a dodaj plus k tome da se u BiH kroz razne namete kao sto su posebne akcize za gorivo, te registracija vozila izdvaja za puteve, onda bi bilo krajnje bezobrazno naplacivati putarina za najobicniju brzu cestu.

Ne znam ni ja. No znam da se u Hrvatskoj naplaćuje putarina na brzoj cesti tj. Istarskom Ypsilonu, koji je pod koncesijom od mešćini Bina Istra ili tako nešto. No brza cesta nije "najobičnija", on je nešto malo lošijih karakteristika od autoputa, no i dalje je to cesta visokog ranga. Baš me zanima kako stoji u našim zakonima, a vezano za naplatu putarine.

Mislim da se brza cesta ne naplaćuje.
Ovo što spominješ istarski y, radi se o autocesti gdje je u prvoj fazi izgrađen jedan pravac, odnosno 2 trake.

http://www.bina-istra.com/Default.aspx?sid=534

[Hemel]

Imate u Sloveniji dvije brze ceste (makadama) koje naplacuju. Jedna je od Sentilja do Macelja i druga je negdje...?(nije bitno). Taj izuzetak su napravili samo zbog frekventnosti tih cesta. To su te ceste koje ne mozes zaobici i zato ih naplacuju.

[shake69]

Imate u Sloveniji dvije brze ceste (makadama) koje naplacuju. Jedna je od Sentilja do Macelja i druga je negdje...?(nije bitno). Taj izuzetak su napravili samo zbog frekventnosti tih cesta. To su te ceste koje ne mozes zaobici i zato ih naplacuju.

Zato ih treba zaobici u luku, mislim na autocestu kroz Sloveniju i 65 km kroz divna sela prodjes za nekih 50 minuta a na granici ne cekas ni dvije minute. Baba se uvjerio a 30 eura ostalo u 'padze'!

[melac]

Mislim da se brza cesta ne naplaćuje.
Ovo što spominješ istarski y, radi se o autocesti gdje je u prvoj fazi izgrađen jedan pravac, odnosno 2 trake.

http://www.bina-istra.com/Default.aspx?sid=534

Ja mislim da nema istarski Ypsilon zaustavne trake, ali nisam siguran, a vozio se po njemu. Ali znam da naplaćuju putarinu.

[convict]

Ima li neko iz struke da pojasni kako je moguće da projekat za dionicu od 3,5 km čija će izgradnja koštati oko 35 miliona EUR, košta 35 miliona KM, preko 10 miliona KM po kilometru !!! Ima li neko podatke koliko je koštalo projektovanje dosadašnjih dionica, ne sjećam se da su bile ovako visoke cifre?

Radi se o dionici Banlozi - Donja Gračanica kod Zenice.

[neki]

Mozda je pored projektovanja u tu cifru ukljucena i eksproprijacija zemljista. Obicno to ide u isto vrijeme

[convict]

Mozda je pored projektovanja u tu cifru ukljucena i eksproprijacija zemljista. Obicno to ide u isto vrijeme

To bi jedino imalo smisla, ali nigdje se ne navodi da je uključen i otkup. Piše da ukupna cijena Ugovora o izradi glavnog projekta s PDV-om iznosi 35.138.400 KM. Ne znam da li može projektanr raditi otkup zemljišta za potrebe države?!

Primjera radi, projekat Konjic-Tarčin Lot 1 košta 6,14 miliona KM za 11 km a za Konjic-Tarčin Lot 2 košta 6,86 miliona KM također za 11 km. Prema tome ovaj od 3,5 km ne bio smio biti više od 2-3 miliona KM.

Nadam se da će biti malo više detalja o ovome.

[ins]

Pored 3,5 kilometara autoputa ukljucuje projektovanje petlje Zenica sjever, pristupnu cestu od petlje do Zenice, plus geoistrazne radove na velikom klizistu + most preko rijeke Bosne...

[Bumerang]

Izgradnja autoputeva u Bosni i Hercegovini. Vise informacija i slika na: http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 9&page=140

http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 68&page=33

http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 68&page=35

Koridor Vc - Zenica Bypass. 3D vizualizacija Zenicke dionice koridora Vc.
3D vizualization of the 5C by Zenica
Production: TZI Inzenjering d.o.o. Sarajevo

[Bumerang]

Naslovna strana » Vijesti » Teme »

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/8 ... u-bih.html

Najskuplji objekat na bh. autoputu: Dvije stotine ljudi buši najduži tunel u BiH!

Tunel Vijenac će zadovoljavati najsavremenije evropske standarde

Autor M. AŠČIĆ | Objavljeno 05.04.2012. u 06:10

Izvučeno 200.000 kubika zemlje (Foto: F. Fočo)
Izgradnja tunela Vijenac na dionici autoputa na koridoru 5C, od Drivuše do Kaknja, trebala bi biti završena do početka februara 2014. godine, a do sada je iskopana jedna trećina tunela čija je ukupna dužina tri kilometra.

Vrijednost projekta iznosi 62 miliona eura, a iz firme „Primorje", koja je izvođač radova, vjeruju da će se do kraja godine spojiti sjeverna i južna strana. Ekipa „Dnevnog avaza" prva je ušla u tunel koji će biti najduži objekt takve vrste u BiH.

Iskopana trećina tunela

Evropski standardi

Šef gradilišta Bože Talić rekao je jučer za naš list da je izgradnja tunela Vijenac najskuplji i najveći građevinski objekt u BiH.

Talić: Radimo 24 sata

- Radimo 24 sata u dvije smjene. Odmora nema. Radimo i za praznike. Angažovano je više od 200 ljudi, desetine velikih mašina, četiri bušilice, devet bagera, 12 kamiona... Ovo je najveći građevinski projekt u BiH. Riječ je o tunelu koji će zadovoljavati najsavremenije evropske standarde - rekao je Talić.

Prema njegovim riječima, tunel Vijenac spada među pet najdužih u bivšoj Jugoslaviji, a ono što je najvažnije - bit će jedan od najsigurnijih.

- Tunel će imati devet pješačkih ulaza za evakuaciju, dvije trake za vozila u slučaju bilo kakve nesreće. Bit će povezan videonadzorima. Imat će radiodojave. Sve će biti uvezano u jedan elektronski sistem na Drivuši, s kojeg će se sve nadgledati. Posebna je priča hidrantska mreža i zaštita od požara - kaže Talić.


Završiti s iskopom

On navodi da će iz tunela biti izvučeno oko 600.000 kubika stjenovitog materijala.

- Već smo izvukli 200.000 kubika. Vjerujem da ćemo do kraja godine završiti s probijanjem, tačnije iskopom, nakon čega će uslijediti radovi na unutrašnjosti tunela. Znam samo da kašnjenja neće biti - rekao je on.


Problemi s metanom

Talić kaže da su se susretali s problemima s metanom, jer su ispod tunela nalazišta uglja.

- Bilo je problema, ali radilo se o malim količinama koji se probio kroz pukotine u stijenama. Brzo smo to riješili. Sada imamo mjere za otkrivanje matana, tako da je sve pod kontrolom - kaže Talić

http://www.dnevniavaz.ba/files.php?file ... 395702.jpg

[DON_eARL]

Gradnja sarajevske zaobilaznice pripala Austrijancima: "Strabag" bh. firmama uzeo posao od 30 miliona KM!

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/8 ... na-km.html

[Comrad]

Predlazem kad nas ovi izlevate, da pokusamo sa njemcima?

[Haris033]

Najveće svjetske kompanije traže koncesiju u BiH: Građevinski divovi pravit će autoput!?
Predstavnici firmi "Bechtel" i ENKA pregovaraju s bh. vlastima o dobivanju posla na gradnji dijelova koridora 5C i to najvjerovatnije od Sarajeva prema Mostaru

Autor G. MRKIĆ | Objavljeno 09.04.2012. u 06:06

S jednog od gradilišta "Bechtela": Godišnji prihod 30 milijardi dolara
Predstavnici konzorcija sastavljenog od dvije vodeće građevinske kompanije na svijetu, američkog "Bechtela" i turske firme ENKA, vode pregovore s bh. vlastima o dobivanju koncesije za gradnju pojedinih dionica koridora 5C u Federaciji, saznaje "Dnevni avaz".

Lider u SAD

"Bechtel" je najveća građevinska kompanija u SAD i, prema nekim procjenama, najveća na svijetu, s godišnjim prihodima od oko 30 milijardi dolara. S druge strane, ENKA je najveća turska građevinska firma i također jedan od giganata na međunarodnom planu.

Predstavnici konzorcija nekoliko puta su posjetili BiH, prikupljali informacije i razgovarali s predstavnicima naše vlasti o dobivanju posla, ali se ova informacija još drži u tajnosti dok pregovori ne budu završeni.

Naš sagovornik, blizak ovoj problematici, kaže da bi ovaj konzorcij mogao dobiti koncesiju za gradnju dijela koridora od Tarčina, južno od Sarajeva, prema Mostaru, te da bi uskoro o ovome mogao biti postignut konkretan dogovor.
- Riječ je o dionicama koje su veoma skupe i koje nisu obuhvaćene kreditima međunarodnih finansijskih institucija, odnosno za koje nisu osigurana sredstva. Za te dionice će se vjerovatno izdavati koncesija i za njih je zainteresirano mnogo kompanija. Tu mogu konkurirati samo jake firme - kazao je naš sagovornik.

Snažne banke

On ističe da iza "Bechtela" stoje snažne banke koje mogu finansirati posao, a da ova kompanija ima podršku u vrhu američke vlasti, te da ima velike šanse da dobije posao.

Gradili na Kosovu

"Avaz" je nedavo objavio da je na Kosovu za samo godinu napraviljeno 38 kilometara autoputa, što je više nego što je u BiH izgrađeno za 11 godina. Taj autoput na Kosovu gradio je upravo konzorcij kompanija "Bechtel" i ENKA.

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/8 ... toput.html


Ako je ovo istina......

[nOrMaLaC]

Nešto razmišljam...
Kad će se dodatno ovaj naš autoput od Sarajeva do Kaknja modernizovati u smislu kao što već postoji u Hrvatskoj
sa onim digitalnim saobraćajnim znakovima koji javljaju npr. ogranićenje ili opasnosti od vjetra i slično....
Cjeloukupni autoput je potrebno digitalizirati....

[Bumerang]

Hadžić: Turska bi mogla graditi južnu dionicu autoceste kroz BiH

Radovi na projektu bi mogli početi već sljedeće godine, tvrdi Hadžić

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-min ... z-bih.html

Autor Anadolija | Objavljeno 12.04.2012. u 02:26

Damir Hadžić
Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić, koji boravi u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj, kazao je za agenciju Anadolija da postoji mogućnost da Turska dobije koncesiju za izgradnju južne trase autoceste na Koridoru 5C kroz BiH.

Hadžić je u intervjuu za agenciju Anadolija kazao da je održao nekoliko sastanaka sa turskim kompanijama u vezi s izgradnjom južne trase autoceste na ovom panevropskom koridoru koji prolazi i kroz BiH. On je potvrdio da postoji mogućnost da Turska dobije poseban model saradnje sa Bosnom i Hercegovinom na ovom projektu.

Hadžić je napomenuo da južna trasa autoceste na Koridoru 5c povezuje Sarajevo sa Jadranskim morem i da BiH trenutno nema srestava da finansira ovaj projekat, ali da se razmatra mogućnost saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama.

Naglašavajući stratešku važnost ovog projekta, ministar Hadžić je rekao da izgradnja ovog dijela autoceste košta oko dvije milijarde eura.

On je istakao da ekonomska saradnja dvije zemlje dobija nove dimenzije i da bi ovaj projekat mogao biti potpisan na način „izgradi, upravljaj i vrati“.

Ističući da bi ovaj model saradnje trajao 20-30 godina, Hadžić je rekao da se o detaljima samog ugovora mora još dogovarati.

Na upit novinara agencije Anadolija o tome šta su naredni koraci, Hadžić je kazao: „Mi ćemo izvijestiti svoje vlade o održanim sastancima i detaljima dogovora, a ako uradimo potrebne predradnje, radovi na projektu bi mogli započeti već sljedeće godine“.

[Dee-Dee_13]

Dio puta koji ce ici btw. kroz gradsko naselje Zenice zaista napreduje Cijelu aleju divljih kestena starih bar 50-tak godina su uspjesno srusili Uzas jedan!!! Izgradnja i ekologija kod nas ocigledno ne idu jedno s drugim

[Bumerang]

EU-BiH

http://www.nezavisne.com/novosti/eu-bih ... 38595.html

Izgradnja koridora 5c: Sarajevo i Banjaluka bliži za dva sata


Hrvatska

DEJAN ŠAJINOVIĆ - 25.04.2012 17:34
Koridor 5c dio je evropske mreže panevropskih koridora, a u dužini od 336 kilometara će prolaziti kroz BiH. Cijenom od oko 3,5 milijardi evra radi se o jednom od najvećih pojedinačnih infrastrukturnih projekta ikad planiranih u BiH. Međutim, iako je konačni rok izgradnje kompletne dionice kroz BiH bio planiran za kraj 2017. godine, kako nam je rekao Namik Kupusović, projekt koordinator za koridor 5c u Ministarstvu transporta i komunikacija FBiH, sad je već sigurno da taj rok neće moći biti ispoštovan. "Prolongiranje je sad sigurno, ali ipak sve će zavisiti od intenziteta gradnje naredne dvije godine", rekao je Kupusović.

Kupusović nam je rekao da se BiH suočava s velikim finansijskim problemima. "Veliko je pitanje zaduženje za ovaj projekt preko prihvaćenog plana izgradnje do kraja 2014. godine", rekao je Kupusović. Od pomenutih 336 kilometara, 47 kilometara će od Doboja do Vukosavlja prolaziti kroz RS, a nadležnost u tom dijelu gradnje ima Ministarstvo saobraćaja i veza RS.

Iako je konačni rok izgradnje kompletne dionice kroz BiH bio planiran za kraj 2017. godine, prolongiranje je sad sigurno, kazao Kupusović.

Zlatko Jurić, šef Kabineta Ministarstva, je rekao da RS ima interes za izgradnju ove dionice autoputa jer će na taj način kvalitetno biti riješen spoj autoputa Banjaluka - Doboj s autoputem Zagreb - Beograd u blizini Slavonskog Broda.
On je rekao da je Republika Srpska aktivnosti na izgradnji dionice pokrenula 2003. godine, a obimna planersko studijska dokumentacija urađena je u razdoblju od 2004. do 2006. godine. U to su uključeni i tehnička studija, podloge za prostorno-plansku dokumentaciju, idejno rješenje, studija uticaja na okolinu, idejni projekt, saobraćajna studija, prethodna studija izvodivosti i studija izvodivosti.

Konkretne aktivnosti na izgradnji autoputa u FBiH traju već nekoliko godina. Kupusović nam je rekao da će do kraja 2014. godine biti izgrađene dionice Svilaj - Odžak u dužini od 10 kilometara, Banlozi - Drivuša u dužini od 12 kilometara, Drivuša - Kakanj, u dužini od 15 kilometara, uključujući i tunel Vijenac u dužini od tri kilometra. Dionica Kakanj - Jošanica u dužini od 37 kilometara je već izgrađeno, a biće izgrađeni još i dionica Jošanica - Vlakovo u dužini od 12 kilometara, uključujući i priključak za Sarajevo, te Vlakovo - Tarčin u dužini od 20 kilometara i Počitelj - Bijača u dužini od 20 kilometara.

Kupusović je rekao da putovanja do nekih ključnih dionica neće biti značajnije kraća u pogledu dažine, ali da će vrijeme putovanja biti znatno kraće, a vožnja će biti bezbjednija. "Brzina i sigurnost će sigurno biti veći, tako da bi pri punom kapacitetu autoceste putovanje od Sarajeva do Banjaluke trajalo manje od 2,5 sata, a do Zagreba 3,5 do četiri sata", rekao je Kupusović. Ako ovome dodamo i izgradnju autoputa Banjaluka - Doboj, koji će biti spojen s koridorom 5c, Sarajevo i Banjaluka će biti međusobno bliži za oko dva sata, pa će putovanje trajati nešto manje od toga.

Kupusović je rekao da se cijela dionica dijeli na dva dijela, A1 sjever i A1 jug, koje dijeli grad Sarajevo. Prva dionica je od Hrvatske do Sarajeva, odnosno od Svile do Jošanice, a drugi dio od Sarajeva ka moru, odnosno Vlakovo - Bijača.
"Ove dvije autoceste su različite po više kriterijuma i treba ih odvojeno posmatrati jer svaka za sebe čini jednu posebnu cjelinu u pogledu isplativosti, zakonodavne nadležnosti, saobraćaja, industrije, stanovništva, potencijalnih investitora i tako dalje", rekao je Kupusović.

Kako je navedeno u studijama izvodljivosti koje su rađene u pripremnoj fazi izgradnje ove putne komunikacije, ciljevi i koristi od izgradnje autoputa bi bili ušteda u vremenu od oko 50 odsto, ušteda u troškovima upravljanja vozilom, ušteda u troškovima nastalim kao posljedica saobraćajnih nesreća, smanjenje negativnih posljedica na prirodu, ali i povećana konkurentnost lokalnih ekonomija zbog boljeg pristupa tržištima zahvaljujući izgrađenom autoputu. Takođe, dugoročna korist su i veće investicije u nove projekte i lokalne ekonomije oko koridora 5c.

Od 336 kilometara koridora 5c, 47 kilometara će od Doboja do Vukosavlja prolaziti kroz RS
Prema studiji izvodljivosti, više od 50 odsto stanovništva u BiH živi oko pojasa koridora, koji je širine od oko 40 km, na manje od 20 odsto teritorije, sa učešćem od više od 60 odsto u formiranju bruto društvenog proizvoda. Nadalje, koridor 5c je jedina bosanskohercegovačka međunarodna trasa. Trenutno, gust i opterećujući teretni saobraćaj za centralnu i istočnu Evropu se često usmjereva na puno dužu i skuplju rutu preko Zagreba i Dalmacije. Ukupno, interna stopa povrata uloženih sredstava za autoput bi iznosila 13,19 odsto. Ekonomska neto sadašnja vrijednost se kreće od 3,182 miliona KM do 462 miliona KM pri sniženim stopama od osam odsto do 12 odsto. Analiza osjetljivosti povezana s povećanjem investicija, smanjenjem koristi i kašnjenjem u izgradnji nije pokazala značajne promjene na ukupne rezultate. Stoga se u studiji izvodljivosti zaključilo da je profitabilnost ukupnog projekta prihvatljiva i da nadmašuje planirane kreditne kamate.

Mreža evropskih koridora
Ako želimo steći sliku gdje se naš dio koridora 5c nalazi u odnosu na evropske koridore, možemo pogledati planove koje EU ima u pogledu širenja evropske putne i željezničke mreže. Kako bi se poboljšala saobraćajnu komunikaciju u EU i širom Evrope, donesena je odluka da se izgradi evropska mreža koridora, koji se u najvećoj mjeri odnose na zemlje centralne, istočne i južne Evrope. Panevropski saobraćajni koridori su definisani kao prometni putevi koji svojom važnošću zahtijevaju investiranje u narednih 10 do 15 godina. Ti koridori definisani su na tri evropske saobraćajne konferencije, održane na nivou ministara za saobraćaj.

Prva konferencija bila je u Pragu 1991. godine, nedugo nakon pada Berlinskog zida. Na njoj nije bilo moguće donijeti detaljnije zaključke zbog relativno burnih političkih promjena u istočnoj i centralnoj Evropi. Razvijena je samo koncepcija za buduće dogovore. Devet transportnih koridora definisano je na drugoj konferenciji na Kreti 1994. godine, dok je deseti koridor definisan na trećoj konferenciji u Helsinkiju 1997. godine. Koridori koji su dogovoreni na konferencijama na Kreti i u Helsinkiju podstiču usmjeravanje ulaganja na razvoj infrastrukture prioritetnih koridora, na bolju komunikaciju među zemljama obuhvaćenim na pojedinom koridoru kako bi, između ostalog, bio unaprijeđen protok graničnim prelazima, a istovremeno poboljšan kvalitet transporta.

Koridor I (sjever - jug):
Helsinki - Talin - Riga - Kauna - Varšava
a) putna veza "Via Baltica": Talin - Riga - Varšava (445 kilometara dužine)
b) željeznička veza "Rail Baltica": Talin - Riga - Varšava (550 kilometara dužine)
c) putna i željeznička veza: Riga - Kaliningrad - Gdansk

Koridor II (istok - zapad), 1.830 km dužine:
Putna i željeznička veza Berlin - Varšava - Moskva - Niči - Novgorod

Koridor III, 1.640 km dužine
Putna i željeznička veza Drezden - Vroclav - Lavov - Kiev

Koridor IV, 3.258 km ukupne dužine :
Putna i željeznička veza Dresden - Prag - Beč - Bratislava - Budimpešta - Uzgorod - Lavov
Grana: Nirnberg - Bukurešt - Sofija - Solun ili Istanbul

Koridor V (istok - zapad), 1.600 km dužine:
Putna i željeznička veza Venecija - Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpešta - Uzgorod - Lavov
a) Bratislava - Žilina - Košice - Uzgorod - Lavov
b) putna veza Rijeka - Zagreb - Čakovec
b) željeznička veza Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Dombovar
c) željeznička i putna veza Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek - Budimpešta

Koridor VI (sjeverozapad - jugoistok), 1.800 km dužine:
Putna i željeznička veza Gdansk - Grudžiac ili Varšava - Katovice - Žilina; grana za Brno

Koridor VII, 2.300 km dužine:
Dunavski plovni put sa priključcima:
a) dunavski unutrašnji plovni put
b) kanal Crno more - Dunav
c) dunavske grane Kilia i Sulina
d) kanal Dunav - Sava
e) kanal Dunav - Tisa
f) lučka infrastruktura

Koridor VIII, 1.300 km dužine:
Putna i željeznička veza Bari i Brindisi - Dur i Vlor - Tirana - Skoplje - Sofija - Varna i Burgas
a) Kafasan - Kapstice ili Kristalopigi
b) putna veza Sofija - Pleven - Biala i željeznička do Gorne Orahovice
c) Burgas - Svilengrad - Ormenion

Koridor IX, 6.500 km ukupne dužine:
Putna i željeznička veza Helsinki - Petrograd - Piskov ili Moskva - Kijev - Ljubaševka - Čisinau - Bukurešt - Dimitrovgrad - Aleksandropolis
a) Helsinki - Petrograd - Moskva
b) Kalinjingrad - Kijev
c) Kalinjingrad - Vilnius - Minsk

Koridor X, 2.360 km ukupne dužine:
Putna i željeznička veza Salcburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skoplje - Veles - Solun
a) Grac - Maribor - Zagreb
b) Budimpešta - Novi Sad - Beograd
c) Niš - Sofija - Dimitrovgrad - Istanbul
d) Veles - Prilep - Bitola - Frolina - Igumenisa

Slike, Hrvatska Autoceste: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=440820

Slike, Autoceste entitet FBiH: http://www.jpautoceste.ba

[cranberries]

Autoceste BiH forum!


http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1296429

[Bumerang]

Aleksandar Džombić:

Gradnja autoputa najznačajniji projekat u regionu

Dionica autoputa Prnjavor Doboj 2016



UROŠ VUKIĆ - 26.04.2012 20:00

Aleksandar Džombić, premijer RS, rekao je da je izgradnja autoputa Banjaluka - Doboj, odnosno dionice od Prnjavora do Doboja, veoma značajan infrastrukturalni projekat i jedan od najznačajnijih koji se trenutno rade u regionu. "To se može vidjeti po broju onih koji su otkupili tendersku dokumentaciju za ovaj projekat, čak 31 građevinska kompanija, i već sada možemo reći da ćemo imati 15 ili 16 ozbiljnih konkurenata", kazao je Džombić. On ističe da je za ovaj projekat dobijena podrška i od Evropske komisije, te da će RS do septembra završiti pregovore s Evropskom investicionom bankom (EIB) za finansiranje dionice od Banjaluke do Prnjavora, kako bi se već početkom sljedeće sezone moglo ući u radove.

Govoreći o korupciji u RS Džombić kaže da će dogovor koji je postignut između predsjednika RS, Saveza sindikata i Vlade RS o formiranju antikorupcionog tima biti ispoštovan, te da će on sasvim sigurno dati rezultate.

NN: Imate li povratnu informaciju iz EIB-a da li su spremni da finansiraju dionicu od Banjaluke do Prnjavora?

DŽOMBIĆ: Po onim informacijama koje ja imam pregovori bi trebalo da budu završeni do septembra. Oni su preliminarno dali saglasnost na ovu dionicu. Ova dionica je nešto duža od 36 kilometara i zbog konfiguracije terena radovi se procjenjuju na oko 200 miliona evra. Rok za izvođenje radova je tri godine, tako da bismo za tri godine mogli imati autoput prema Doboju. Mahovljanska petlja bi takođe mogla biti završena do kraja maja ili u junu ove godine, tako da ćemo imati spojenu komunikaciju. Treba da ubrzamo pregovore sa resornim ministrom Vlade Hrvatske i da počnemo sa izgradnjom mosta preko rijeke Save u Gradišci i da onda putna komunikacija koju smo izradili dobije potpuni smisao. Istovremeno, sa EBRD-om smo dogovorili da krenemo u izbor partnera za izdavanje koncesije za koridor 5c koji prolazi kroz RS, odnosno od Doboja prema Šamcu, a radi se o dionici od oko 46 kilometara.

NN: Ima li zainteresovanih za koncesiju za koridor 5c?

DŽOMBIĆ: Za sada još nemamo informacije. Moramo definisati uslove i kada to uradimo odnosno definišemo uslove koncesije kao što je da li ćemo preuzimati dio rizika prometa saobraćaja ili ne. Naravno, mi bismo željeli da ne preuzimamo niti jedan dio rizika, ali je veoma bitno da zajedno sa konsultantima i EBRD-om sagledamo sve i potrebe koridora 5c i da konkurs koji raspišemo bude uspješan i da nađemo partnera, a onda eventualno može doći u obzir preuzimanje nekog dijela rizika prometa samo da bi radovi počeli.

NN: Očekujete li angažovanje domaće operative na izgradnji autoputa Banjaluka - Doboj?

DŽOMBIĆ: Nažalost, nisu uspjeli da naprave dogovor i formiraju konzorcijum. Mi smo u pregovorima stvorili takve uslove da ne eliminišemo eventualno formirani domaći konzorcijum. Očekujem da će domaći izvođači biti uključeni, i mislim da neki od domaćih izvođača ispunjavaju uslove da budu nosioci i da se mogu pojaviti kao ponuđači. U svakom slučaju oni koji to ne ispunjavaju vjerovatno će se pojaviti sa nekim iz inostranstva. Očekujem da, iako bi neko pobijedio iz inostranstva, angažuje dobar dio naše građevinske operative i da će tako na indirektan način građevinski sektor učestvovati u ovom projektu.

NN: Kada su u pitanju ostale investicije u RS, šta je najizvjesnije da bude realizovano u ovoj godini?

DŽOMBIĆ: Ove godine Termoelektrana Ugljevik, i to je velika investicija, jer se radi o bloku od 400 megavata, vrijednosti između 400 i 500 miliona evra. Zatim Hidroelektrana Dabar, koju radi "Elektroprivreda RS", a prošle godine smo imali tematsku sjednicu Vlade RS na kojoj smo donijeli odluku da krenemo u izgradnju. Predračunska vrijednost je oko 180 miliona evra i mislim da su dobijene dozvole za početak gradnje i da će "Elektroprivreda RS" svojim sredstvima da gradi ovu investiciju. Pored toga, sistem odbrane od poplava, i sa EIB-om smo vrlo brzo ispregovarali ovaj projekat, a njegova vrijednost je 90 miliona evra. Pripremljena je dokumentacija i za raspisivanje tendera za projekat komunalne infrastrukture vrijednosti 50 miliona evra, a nosioci posla će biti opštine RS i ova sredstva su već operativna. To su neki od najznačajnijih projekata koji počinju s radom ove godine.

NN: Najavljuje se tematska sjednica o "Željeznicama RS" i sve glasnije su priče da će ovo preduzeće otići u stečaj. Koliko je realno da se to desi?

DŽOMBIĆ: Vlada RS će pokušati da uradi sve kako do toga ne bi došlo i do sada smo sve činili da oni funkcionišu. Ako gledamo finansijske pokazatelje "Željeznica RS", oni su najbliži stečaju jer nisu u stanju da otplaćuju kredite i Vlada RS to radi za njih. Otplatili smo već oko 30 miliona KM. Oni imaju oko 200 miliona KM kredita i sve će to pasti na teret Vlade. Predlagaću reorganizaciju, a ne klasično guranje u stečaj, a tu će država morati igrati ulogu i ubuduće jer svagdje vlade dotiraju željeznice.

NN: Kakva je situacija u budžetu RS jer često čujemo da u njemu ima velikih problema?

DŽOMBIĆ: On je likvidan, sve obaveze su izvršene i izvršavaju se. Nema ništa što je ostalo neizmireno ni u prošloj godini, ni u ovoj, i možda se radi o najlikvidnijem budžetu u regionu jer realno je koncipiran. Za ovih prvih nekoliko mjeseci sve ide s planom. U ovoj godini smo predvidjeli finansiranje za budžetsku potrošnju i to je negdje oko 100 miliona KM. Već smo donijeli neke odluke na sjednici Skupštine. Već sljedeća godina bi trebalo da bude godina konsolidacije i to sam i predvidio unazad tri godine kako će se kretati situacija. Kada smo 2008. imali globalnu krizu i nagli pad prihoda u 2009, tada su se mogle donositi odluke da pravimo radikalne rezove na rashodovnoj strani i prilagođavamo istog trenutka troškove. Veći dio stručne javnosti to ne preporučuje, već postepeno prilagođavanje, što smo i uradili i u sljedećoj godini trebaće nam manje zaduženje, koje će sigurno biti manje od 50 miliona KM i neuzimanje više kredita za budžet.

NN: Kako komentarišete situaciju u vezi sa budžetom BiH?

DŽOMBIĆ: Mislim da smo napravili dobar dogovor, a okvir od 950 miliona KM za naredne tri godine i 750 sa indirektnih poreza je nešto što je realno i neće biti nikakvih problema u funkcionisanju BiH jer mogu da finansiraju sve svoje obaveze. Prošle godine je izvršenje bilo 910 miliona KM, i nikakvih problema nije bilo u njegovom izvršenju. Zašto bi onda neko bio oštećen?

NN: Znači, očekujete njegovo usvajanje?

DŽOMBIĆ: Imam informaciju da se u Predsjedništvu BiH napravio problem, da se traži dodatno smanjenje, promjena u Ustavu BiH da bi se smanjile plate, i imam osjećaj da se traži neki razlog od strane Željka Komšića i Bakira Izetbegovića da ne dođe do usvajanja. Sad nemam prave informacije da li se, u stvari, želi doći u poziciju da se ne usvoji budžet, ali onda imamo poziciju privremenog finansiranja koje je 910 miliona i onda je u većem interesu da se taj budžet usvoji.

NN: Hoće li biti novog aranžmana sa MMF-om?

DŽOMBIĆ: Tražimo novi aranžman koji bi podrazumijevao da dobijemo nova sredstva koja bismo koristili isključivo za restrukturiranje postojećeg duga. Ta sredstva su veoma povoljna i jeftina, oko 1,5 odsto kamatna stopa, i bila su nam dostupna kada nam je bilo najpotrebnije, ali sa stanovišta rokova na pet godina uz grejs period od tri godine, dospijevaju sve u oko dvije godine, zavisno od trenutka povlačenja. Razgovaraćemo sa Međunarodnim monetarnim fondom da nam ne daju dodatna sredstva za budžetsku potrošnju, nego samo da nam daju dvije rate da bismo otplaćivali dug koji smo povukli i kako bismo na taj način sebi relaksirali odnos i stvorili dodatni prostor za prilagođavanje našoj ekonomiji.

NN: Kada se može očekivati formiranje antikorupcionog tima, koji su najavili predstavnici SSRS, predsjednik RS i Vlada RS? Koliko je RS uopšte izložena problemu korupcije?

DŽOMBIĆ: Biće ispoštovan u najkraćem mogućem roku i antikorupcioni tim sasvim sigurno može da doprinese u borbi protiv korupcije i kriminala. Moramo shvatiti da je to bolest savremenih društava i da nijedno društvo nije imuno. Nije to karakteristika RS, FBiH, BiH, već čitavog regiona, pa i razvijenih zapadnih zemalja. Administracije i organi unutar država zaduženi su da razviju sisteme i procese kako bi suzbijali korupciju i kriminal. Mi smo imali strategiju suzbijanja korupcije i kriminala koja je istekla prošle godine i prvo što ću tražiti kada dođem na sjednicu Vlade, a već sam dao zadatak ministrima, da napišu novu strategiju, ali koja je provodiva. Smatram da imamo uspjeha u RS i da smo u prethodnom periodu napravili dosta uspjeha, ali da to moramo da nastavimo i dodatno pojačamo i tome svi damo doprinos.

NN: Znači, agresivnije u borbu protiv korupcije?

DŽOMBIĆ: Da, agresivnije.

NN: Vlada RS nedavno je imala tematsku sjednicu o integracijama u EU, a jedan od najvećih problema biće uspostavljanje mehanizma koordinacije na nivou BiH. Koliko je realno da u skorijoj budućnosti dođemo do tog mehanizma?

DŽOMBIĆ: Ono što mi zastupamo je jedan decentralizovani pristup zato da bismo imali dobar rezultat. Ukoliko to centralizujemo, mislimo da, prije svega, to nije ustavno, nećemo imati željeni rezultat i niti mi entitetske vlade, nego i dalje kroz lokalne samouprave. Moramo osposobiti ljude, službe, koji mogu da implementiraju sve projekte koji stoje pred nama i moramo napraviti takav sistem. Vlada RS je sigurno u tom ogledu najosposobljenija za integracije u EU i sasvim sigurno tu možemo dati najveći doprinos.

NN: Koliko su drugi spremni da prihvate takav decentralizovan model integracija?

DŽOMBIĆ: Imam osjećaj da neki ljudi i ne razumiju šta nas čeka, po onom principu dajte da sve centralizujemo na nivo BiH, a kada to uradimo i kada to ne bude funkcionisalo, onda ćemo se hvatati za glavu. Zašto to ne uradimo ranije, da se razjasnimo prije toga i da napravimo jedan sistem koji odgovara kompletnoj BiH, naravno i Ustavu, kao i RS. Nadam se da možemo postići kompromise i u tom kontekstu ću se lično više uključiti u vezi s tim da dam pomoć i podršku da napravimo jedan model. Naravno, nije problem jedna tačka izvještavanja, nije problem ni jedna tačka komunikacije sa Briselom ili jedno tijelo koje zajedno koordinira, ali čitav sistem mora biti jedinstven.

Zaduživanje

NN: Vlada RS je na sjednici predložila izmjene i dopune Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama RS. O čemu se zapravo radi?[/b]
DŽOMBIĆ: Taj zakon smo prvi put usvojili 2007. godine, i do tada nije ni postojala uređenost unutar RS. Ovim izmjenama dozvolili smo da podržimo izdavanje garancija kompanijama koje će u inostranstvu na međunarodnom tenderu i koje finansiraju međunarodne finansijske institucije dobiti posao. To do sada nije bio slučaj, znači ako neka od domaćih kompanija dobije međunarodni tender koji finansiraju međunarodne institucije mogu dobiti garancije RS, odnosno da se izađe pred Narodnu skupštinu RS koja će se izjasniti o tome.

http://www.nezavisne.com/novosti/interv ... 38800.html

--------------------------------------------------------------------
Sporo ce ici ova izgradnja, za tri godine (36 mjeseci, oko 1 km mjesecno) ce izgraditi 36 km autoputa a toliko su trebali da izgrade za najmanje duplo manje vremena odnosno 18 mjeseci?

Hrvatska kao primjer gradi sa vecom operativom oko 5 km autoputa mjesecno
ili oko 180 km za 3 godine (36 mjeseci)

[Intimus]

Nešto je zamrla ova tema?! Ima li kakvih novosti? Dokle se došlo sa probijanjem tunela Vijenac? Na početku je bilo i dosta slika sa gradilišta, a sad slabo i komentara. Mislim da bi trebalo osvježavati ovu važnu temu, pa bih zamolio forumaše koji su nam doskora davali informacije i postavljali slike da nastave s tim. Hvala!

[Comrad]

Nešto je zamrla ova tema?! Ima li kakvih novosti? Dokle se došlo sa probijanjem tunela Vijenac? Na početku je bilo i dosta slika sa gradilišta, a sad slabo i komentara. Mislim da bi trebalo osvježavati ovu važnu temu, pa bih zamolio forumaše koji su nam doskora davali informacije i postavljali slike da nastave s tim. Hvala!

Pa sta da se pise, u ovome sigurno ima malo istine.
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/9 ... jenac.html
Slovenci nas samo tako handre, ali tako nam i treba. I sad skontaj ako ovi odu u stečaj, koliko ce se samo vremena izgubiti...a bili su dobro krenuli, barem prema onim snimcima i slikama.

[VjecitiStudent]

Nešto razmišljam...
Kad će se dodatno ovaj naš autoput od Sarajeva do Kaknja modernizovati u smislu kao što već postoji u Hrvatskoj
sa onim digitalnim saobraćajnim znakovima koji javljaju npr. ogranićenje ili opasnosti od vjetra i slično....
Cjeloukupni autoput je potrebno digitalizirati....

Za pocetak, bilo bi dobro da se ovo jada od autoputa zimi pristojno cisti.

[VjecitiStudent]

Najveće svjetske kompanije traže koncesiju u BiH: Građevinski divovi pravit će autoput!?
Predstavnici firmi "Bechtel" i ENKA pregovaraju s bh. vlastima o dobivanju posla na gradnji dijelova koridora 5C i to najvjerovatnije od Sarajeva prema Mostaru

Autor G. MRKIĆ | Objavljeno 09.04.2012. u 06:06

S jednog od gradilišta "Bechtela": Godišnji prihod 30 milijardi dolara
Predstavnici konzorcija sastavljenog od dvije vodeće građevinske kompanije na svijetu, američkog "Bechtela" i turske firme ENKA, vode pregovore s bh. vlastima o dobivanju koncesije za gradnju pojedinih dionica koridora 5C u Federaciji, saznaje "Dnevni avaz".

Ovih dana se navrsava 15 godina kako smo obznanili da zelimo da nam neko pravi autoput, interes je ocito nevidjen ...