Da prvo rijesimo osnovno: ne postoji sretna prostitutka. Tj. ne postoji neprisilna, slobodovoljna prostitucija, u onom obliku o kojem se ovdje govori (znaci, ne ubrajam zene sa sponzorima, trazenje bogatog muza, stanove i firme za ljubavnice).
Ne postoji zena u lancu koja to radi iz cejfa. Zato sto voli sex. Zato sto zaradjuje odlicnu lovu. Zato sto je posao lijep (ma, samo siris noge i to je to

).
To je mit iz holivudskih filmova i balkanskih kafana, mit koji su kreirali muskarci da bi opravdali savjest i ponistili tu moralnu dilemu koja se javi po obavljenom poslu.
Drugo, iza svake zene u izlogu, ili u sobi, podrumu, postoji lanac. Ti njoj das, bubam, 100KM... pa idemo, dijeli se na vlasnika lokala, makroa (sefa lokacije), onoga ko je uveo djevojku/zenu u "posao" tu gdje jeste, onoga ko ju je prodao/preporucio/zaposlio... dobro je ako zeni/djevojci ostane 10KM.
Trece, zena/djevojka se tretira kao roba. Udjes, kupis konzervu tune i zenu. Upaljac i jednu zenu. Hljeb i... zenu.
Sad, ako je zena vec objekt, prodavanje tog objekta vlasniku se mora isplatiti. Pa racunaj na to da kada udjes, nisi prvi, nisi ni drugi... ma ni deseti taj dan. Mozda se nekom cini kao san, 10x na dan, ali... ne govorimo o sexu, govorimo o mehanickoj radnji u kojoj s jedne strane stoji zivo bice pretvoreno u objekt, stvar. Koja da bi funkcionisala dovoljan broj puta mora biti ili prebijena, ili osamucena, drogirana... iz koje mora biti isisan sav zivot.
U tom svemu, kao sto neko rece, objektiviziras zivo bice. Nismo stolovi i stolice pa da nemamo osjecaje. Posebno zene, za koje je sex vise emocija nego fizicki trening. Ti to zanemaris... i tretiras je kao lutku na napuhivanje. Jer... dao si pare.
I na kraju... ni porediti sa sexom za jednu noc. Jer se tu radi o pristanku. Obostranom. Zelji. Ljudskim bicima. S obje strane.
To je vise neko precutno silovanje. Koje se eto, kompenzuje davanjem novca na kraju cina.