Forum Klix.ba

ma lik pročitao par brošura, otkrio neki dan ron paula i misli da zna nešto o ekonomiji.

zemlje najboljeg života na ovom svijetu su socijaldemokratije, sa značajnim elementima socijalizma i vrlo jakom intervencijom države u ekonomiji. i tu svaka priča o nevidljivoj ruci tržišta u praksi pada u vodu. ako već nije pala 1929. a kakve se stvari dešavaju, daljnja kretanja mogu samo ići prema još većoj državnoj intervenciji.

definicaja kapitaliste bi bila: " Kapitalista je sluga kapitala koji prisiljava gladne da služe tom istom kapitalu". Sedam godina sam (uspješno) bio vlasnik firme i kapitala. Kapital vas tjera da pijete apaurine, da iskorištavate druge, da kršite propise i zakone sve to samo da bi opstao i da bi rastao. Odustao sam jer ne prihvatam ta pravila igre. Ne želim da iskorištavam druge, ne želim konkurenciju koja ima neprijavljene radnike, koja nije u sistemu PDV-a, konkurenciju koja je spremna na sve samo da kapital preživi. Kapitalisti su uglavnom nesretni ljudi puni strahova, ljudi čija je briga uvijek okrenuta kapitalu, ljudi koji liječe frustracije kupovinom materijalnih "vrijednosti", ljudi koji ni u WC-u ni na godišnjem odmoru ne gase mobitel, ljudi koji do smrti ne shvate da život prolazi pokrej njih,......

eh, što više imaš više si gladan. ljudska priroda.

nažalost, zasad još nije izmišljen efikasniji način privređivanja od kapitalizma. kapitalizam u kombinaciji sa jakom državnom intervencijom (u uređenim državama gdje je zanemariv broj neprijavljenih radnika, naplata poreza efikasna, a pravo konkurencije se zaista i provodi) je stvorio najprosperitetnija društva na ovom svijetu, i to je zasad ono najbolje što imamo.

najsmješnije je prirodu odnosa među ljudima ,pogotovu u sferi ekonomije objasniti nekim teorijama.A moliću lijepo šta je to kapitalizam,feudalizam,komunizam,robovlasničko uređenje? Da se razumijemo ne tražim teoriju i definiciju,postavke savremenika,hroničara i zapisivača i komentatora stanja.Šta suštinski mjenja saznanje i spoznaja o nekom uređenju odnosa u nekom vremenskom intervalu od 100-500godina.Ništa,vječna podjela na vlasnike i robove,ovakve ,ili onakve.Opasno je da su mnogi pokušali na način opisivača mjenjati prirodne tokove uspostavljenih odnosa.Naravno mnogi su se uz put okitili aurom što nobelovca što akademika i šta?Ništa.I to im je u konačnici dato od par obitelji koji vladaju bogatstvima planete već 200-300g.

nosara wrote:

talić wrote:

Kristijana wrote:
talić, bravo i za tvoje postove!

bravo i tebi, lijepo pišeš, ljudski misliš.
Poenta je da pojedinci ovdje ne shvataju da su u mašini,... ekonomskoj i ratnoj i da je riječ sloboda ( koju Ameri tako rado koriste) fikcija. Onih 50.000 beskućnika koji žive na ulicama New York-a nisu otpadnici zajednice nego hrabri slobodnjaci koji prkose sistemu po cijenu prezira .

Pridruzujem se...

Još samo da dodam da ni ja ne bih mogao bolje, ljepše i humanije Šala mala @Kristijana I drugima koji slično razmišljaju

Neuspjeh svih dosadašnjih društvenih sistema leži u tome što se uvijek ljudska priroda pokušavala prilagoditi sistemu, a ne obratno, da se sistem prilagodi ljudskoj prirodi. Ne može ekonomista znati šta je to dobro za ljudsko zdravlje , koje aktivnosti će dovesti do narušavanja mentalnog i tjelesnog zdravlja, a koje će ga očuvati i unaprijediti, pa bi zbog toga pri kreiranju čovjeku odgovarajućeg ekonomskog sistema puno više trebao da se kunsultuje sa stručnjacima sa polja medicine, psihologije i drugih prirodnih nauka.

Great Cornholio wrote:Neuspjeh svih dosadašnjih društvenih sistema leži u tome što se uvijek ljudska priroda pokušavala prilagoditi sistemu, a ne obratno, da se sistem prilagodi ljudskoj prirodi. Ne može ekonomista znati šta je to dobro za ljudsko zdravlje , koje aktivnosti će dovesti do narušavanja mentalnog i tjelesnog zdravlja, a koje će ga očuvati i unaprijediti, pa bi zbog toga pri kreiranju čovjeku odgovarajućeg ekonomskog sistema puno više trebao da se kunsultuje sa stručnjacima sa polja medicine, psihologije i drugih prirodnih nauka.

Ekonomista i sociolog i ne treba da misle na to. To je vise individualna stvar, jer nezadovoljan i nesretan mozes biti i u socijalizmu, upravo zbog prirode covjeka.
Medjutim, oni ako nista mogu da teoretisu o drustvenom sistemu, u kojem ce broj radnih sati vremenom se reducirati, kako bi svako od nas bio slobodan da ima jos neku ulogu u zivotu, kako je zamisljao Marks. On je vjerovao u duhovnu slobodu, mada ga prikazuju kao cistog materijalsitu. Pa kaze: "Carstvo slobode počinje u stvari tek tamo gde prestaje rad koji je određen nevoljom i spoljašnjom svrsishodnošću po prirodi stvari, ono dakle leži s one strane oblasti same materijalne proizvodnje". Covjek je bio dualista, samo sto je postavio stvari na svoje mjesto, sto kod Hegela nije bio slucaj, i smatrao je da njegova dijalektika dubi na glavi. Prem tome, sve dok je "carstvo nuznosti" (ovisnost o prirodi i iskoristavanje iste radi egzistencije) dio nase realnosti, nauka moze da pomogne jer se tice konkretnih stvari, a ne individualnih kao sto su sreca i zadovoljstvo. Zato se i Marks usmjerio prema sistemu koji ce vremenski reducirati ovo "carstvo nuznosti" i vremenski povecati "carstvo slobode".

Sto se tice njegovog i Engelsovog prorocanstva, ono se nije obistinilo, ber ne jos. Ali to je zato sto Marks nije racunao na ono sto spominje JThomas, dakle na postepeni korak-po-korak prelaz na socijalizam, sa drustvenim inzenjeringom, demokratskim intervencionizmom, i institucijama za demokratsku kontrolu ekonomske
moći i našu zaštitu od ekonomske eksploatacije. Jer kako Poper kaze nije vise pitanja Ko ce vladati, nego kako ukrotiti vladara. Zaboli Norvezanina ko vlada, kad su mu obezbjedjeni uslovi za egzistenciju i nemogucnost tlacenja od strane kapitaista. Cisti kapitalizam bi u svakom slucaju vodio ka akumulaciji kapitala u ruke malog broja ljudi, i gubitak prava radnika tj. produzenje radnog dana, smanjenje godisnjih i druge stvari, te nestanka srednje klase. I sami smo svjedoci, neki dan curi mi nude posao, ali radi se svaki dan 8 sati. Mislim WTF?! Pa koliko to moram vremena potrositi samo da se prehranim? Dakle ne radi se o luksuznim primanjima, a opet te iskoristava maksimalno. Da kojim slucajem ne postoje elementi socijalizma u danasnjim kapitalistickim zemljema, prorocanstvo bi zasigurno bilo na putu obistinjenja. Pohlepa kao sto kazes jeste produkt kapitalizma, ali ne znaci da u buducnosti nece, zbog trenda korak-po-korak prelaska na socijalizam biti umanjena kao pojava u drustvu.

Kako je apsurdno identificirati ekonomski sistem modernih demokracija sa sistemom koji je Marks zvao "kapitalizam"
može se vidjeti iz njihovog poređenja s njegovih deset tačaka programa za komunističku revoluciju*. Ako izostavimo beznačajne tačke ovog programa (na primjer "4. Konfiskacija imovine svih emigranata i pobunjenika"), možemo reći da je u demokracijama najveći broj ovih tačaka realiziran ili potpuno ili do znatnog stupnja; i, s njima, mnogo važniji koraci, na koje Marks nikada nije ni pomišljao, u pravcu socijalne sigurnosti. Navest ću samo sljedeće
tačke njegovog programa: "2. Vrlo progresivan porez" (sprovedeno). "3. Ukidanje prava nasljeđa" (uglavnom realizirano visokim nasljednim taksama. Sumnjivo je da li bi više bilo poželjno).
"6. Centralizacija cjelokupnog transportnog sistema u rukama države" (zbog vojnih razloga ovo je bilo učinjeno u Centralnoj Evropi prije rata 1914, bez mnogo korisnih rezultata. Ovo je, također, postigla većina manjih demokracija). "7. Umnožavanje fabrika, oruđa za proizvodnju..." (ostvareno u manjim demokracijama; sumnjivo
je, međutim, da li je ovo uvijek korisno). "10. Javan i besplatan odgoj sve djece. Odstranjivanje fabričkog rada djece u današnjem obliku..." (prvi zahtjev je ispunjen u manjim demokracijama
i, do nekog stupnja, praktično svugdje; drugi je prevaziđen).Određeni broj tačaka Marksovog programa11 (npr.
"Eksproprijacija zemljišne svojine...") nije ostvaren u demokratskim zemljama. Zbog toga su marksisti u pravu kada ukazuju na to da ove zemlje nisu utemeljile "socijalizam". Ali ako oni iz ovoga zaključuju da su ove zemlje još "kapitalističke" u Marksovom smislu, onda samo demonstriraju dogmatski karakter svoje pretpostavke da ne postoji druga alternativa. Ovo pokazuje kako je moguće biti zaslijepljen zagledanošću u unaprijed zamišljen sistem. Nije marksizam samo loš vodič u budućnost nego svoje sljedbenike čini nesposobnim vidjeti što se događa pred njihovim očima u njihovom vlastitom historijskom periodu i, ponekad, uz njihovo vlastito učešće.

Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji-Karl Popper

marks je bio lik stotinu-dvije godina ispred svog vremena, lik je nevjerovatno dobro uočio mane kapitalizma koji se tada tek razvijao, i neke druge stvari, npr. otuđenje čovjeka, dobar dio njegovih zaključaka je i danas surovo istinit...al' jebiga, nije ponudio rješenje.

1mustra wrote:

nosara wrote:Odgovori na ona dva pitanja su: 1. nema zakona temeljenog na ustavu i verifikovanog u kongresu i 2. 0%... To da steknes jasniju sliku o amerikancima i kapitalizmu u ameriki...

1. Tehnicki, naplata income taxa u Americi nije ilegalna, pravno gledajuci, ljudi to dobrovoljno placaju. Realno gledajuci, drzava uzima reket od svojih gradjana, jer ljudi koji ne placaju income tax zavrse u zatvoru. Onaj Irvin Schiff moze pisati knjige do mile volje, ali to mu nece pomoci.
Amerika je i postala to sto jest sa 0% income taxa. Cisti kapitalizam je income tax na 0%, cim predje preko 0% priblizava se socijalizmu. Svaka drzava je nezasita i uzeti ce od svojih gradjana tocno oniliko koliko im gradjani puste.
Nije jedino income tax u pitanju, 90% stvari koje radi americka vlada je nelegalno po ustavu.

2. Sto se tice dolara, on vise nema nikakvo pokrice, zato se i ne moze smatrati novcem, vec samo valutom bez pokrica. Ali to nekome ko zaradjuje u dolarima ne stvara nikakav problem, sve dok ne udje u zabludu da se stednja u dolarima moze racunati u stednju. Zamijenis dolare u bilo sto sa osobinom da cuva vrijednost tokom vremena i stedis u tome.

-------------------------------------------------------
U Prosincu 1913 godine, dok je većina Kongresmena uoči Božića bila u svojim kućama, Akt o Federalnim Rezervama je proguran kroz Kongres, a Wilson ga je poslije potpisao.
Woodrow Wilson je godinama nakon toga izjavio: "Nesvjesno sam upropastio svoju zemlju".
Osoba koja se pobrinula da novi zakon bez problema prođe kroz Kongres, bila je Paul Moritz Warburg, jedan od suosnivača Federalnih Rezervi.
Paul Moritz Warburg je bio jedan od najvažnijih u jednoj od najvažnijih Njemačkih kompanija - IG Farben, a koja je financirala naciste i koja je dospijela na jako loš glas zbog koncentracionih logora.
Uz to, njegov brat Max Warburg je bio šef Njemačke tajne službe. Mnogo godina poslije, sin Paul Warburga, James Paul Warburg izjavljuje:"Trebamo imati jednu Svjetsku Vladu, htjeli to ili ne. Pitanje je jedino hoće li Svjetska Vlada nastati "dobrovoljno ili na silu".

Sa bankarima i novim zakonom, stigao je i porez na dobit.
Prije toga, porez na dobit nije postojao.
Porez na dobit je potreban samo zbog toga kako bi se platile kamate na novac koji je izdan kao dug, i koji se iznajmljuje i posuđuje narodu sa kamatama.
Narod radi i stvara, muči se i znoji te stvara nove vrijednosti. Federalne Rezerve si prisvajaju sve novostvorene vrijednosti, a narod nagrađuju sa papirom u njihovom vlasništvu kojim ga obavezuju na vječni dug.
U zadnjih par godina međutim, već je dobiveno nekoliko slučajeva na sudu po pitanju poreza. Naime, zakon o porezu na dobit ne postoji, 16 Amandman na Konstituciju Sjedinjenih Američkih Država nikada nije bio ratificiran od potrebnih, 3/4 od broja ukupnih država.
Sve u svemu, u sto godina postojanja, za Federalne Rezerve je sve klizilo kao po ledu. Nije bilo nikakvih političkih problema.

Iz arhive sjednica Kongresa, vidljivo je da Vlada Sjedinjenih Američkih Država može otkupiti FED po cijeni od samo 450 miliona dolara.
Iako je FED upropastio Ameriku, iako je to mnogo manja cifra od one koju im Amerikanci plaćaju svakog dana, ova mogućnost nije nikada dovedena u obzir.
Znate li da je 2006 godine, na ime samo kamata na javni dug, Federalnim Rezervama isplaćeno 173,875,979,369.66 dolara.
S obzirom na današnju situaciju u kojoj svi postajemo sve oštrije porobljeni i kontrolirani, dobro je spomenuti da Akt o Federalnim Rezervama ima rok trajanja, a on je 100 godina. Ističe za vrlo kratko vrijeme.

U Konstituciji Sjedinjenih Američkih Država ovako piše, Artikl 1:
"Kongres ima pravo izdavanja novca i određivanja njegove vrijednosti...".
Nigdje nije navedeno da ovo može biti prepušteno nekom drugome, a najmanje privatnim bankarima.

zonbirile wrote: U Konstituciji Sjedinjenih Američkih Država ovako piše, Artikl 1:
"Kongres ima pravo izdavanja novca i određivanja njegove vrijednosti...".
Nigdje nije navedeno da ovo može biti prepušteno nekom drugome, a najmanje privatnim bankarima.

Kongres nema pravo na izdavanje bilo kojeg novca, nego:

To coin Money, regulate the Value thereof, and of foreign Coin, and fix the Standard of Weights and Measures;

Ocigledno se misli na novac u vidu zlatnika ili srebrenjaka. Za papirni novac ti ne treba standard za tezinu i mere. Drugo, sam naziv "money" se ne moze odnositi na papirni novac, jer on to nije.

Dva clanka kasnije kad se govori o pravima pojedinih drzava:

No State shall ... ... ... make any Thing but gold and silver Coin a Tender in Payment of Debts ...

Samo koriscenje danasnjeg dolara prilikom zaduzivanja pojedinih drzava je neustavno.

Nije ni to cudno, skoro sve sto Americka vlada radi je neustavno, oni se na ustav ne obaziru, zato im tako dugo i opstaje.

Kristijana wrote:Tehnički, tačno je, međutim, zašto zatvaraš oči pred jednostavnom činjenicom da kapitalizam primorava ljude da pristanu na poslove po bilo kojoj cijeni. Danas u svijetu imamo skoro isključivo prisilni rad za koji sebi umislimo da je dobrovoljan.

Zatvaram oci pred potpuno netocnom cinjenicom. Poslodavac te ne moze natjerati da radis kod njega, niti u kapitalizmu, niti u komunizmu. Moze ti samo pruziti mogucnost da radis kod njega. U kapitalizmu se desava da tih mogucnosti imas najvise i radnicima je u kapitalizmu najbolje. To je jasno vidljivo time sto su radnici uvijek bjezali iz komunistickih zemalja u kapitalisticke.

Da bismo preživjeli ne treba raditi kao konj, dovoljno je par sati dnevno, ili svaka tri dana po 8 sati.

To je tacno, ali da bi vozio auto, ima mobitel, prao rublje i sudje masinski, imao frizider od 2 metra, grijao cijelu kucu, a ne samo jednu sobu, moras radit vise od toga. Ljudi nisu zadovoljni pukim prezivljavanjem, umjesto da idu biciklom oni rade ko konji da kupe novi auto. Jer tako vole.

Odskočna daska je porodica. Ako nisi rođen na pravom mjestu tada je ''Ooops, žao nam je, ali tako ti grah pao''. Nisi završio škole pa ne zaslužuješ 800 KM iako ti trebaju da preživiš. Jako humano, nema šta.

Ne trebaju ti skole da bi dobro zaradjivao. Ako si bez skole, radio neki zanat, naucio posao, ljudi uvijek zadovoljni, vuci ce te za rukav da im radis, imaces novaca.

S jedne strane pričate da se kapitalizam bori protiv siromaštva, a s druge naglašavate kako ko ne zna da zaradi treba da crkne od gladi.

Netocno, ko je to rekao, molim citat. Ja samo kazem da nema nista lose u tome da onaj ko radi nesto vazno i tesko ima vise od onoga koji ne radi nista.

Jasno je i tebi da su kreacije i inovacije cca 1% a ostalo su tegleća stoka koja će to sprovesti u djelo, ma kako to nazvali.

Opet skroz krivo. U kapitalizmu su tegleca stoka stojevi, u komunizmu su to ljudi.
Primjer:

Glavno oruđe kapitalizma je upravo u poruci da su bogati sposobni a siromašni nesposobni. Bogati su vrijedni, siromašni nisu. A upravo je obratno, jer u kapitalizmu što više imaš to manje radiš.

Jednom i da se slozimo. U kapitalizmu najvise rade siromasni, jer im je omoguceno da uzivaju plodove svog rada. Tim radom mogu da se uzdignu od siromastva, a ako su sposobni ili talentovani i da se obogate. Pa da ne moraju vise toliko da rade. Sta je tu lose, to ne razumijem. Valjda je bolje da ne radis nista i ostanes zauvijek sirotinja.

Kristijana wrote: I to tako drastično više: Julia Roberts za film ( snima 3 mjeseca ) dobije 20 000 000 dolara, a neko drugi za 3 mjeseca dobije 4-5 nula manje.

Ne dobije, nego zaradi. U kapitalizu nema dobije, to je rezervirano za komunizam. Dobijes koliko tamo neki birokrata misli da treba. Birokrate ne vole kreativnost, inovativnost, zato toga tamo nema.
Da je do mene osobno, Julia Roberts bi radila negdje u Mekdonaldsu, jer se ne bi mogla prehranit od filmova, jer gledam ne vise od 1 filma na 3 godine. Ali ako drugi ljudi kazu da to vrijedi toliko, time sto ce platit ulazak u kino, ja nemam nista protiv.

Reci kako jeste: kapitalizam nagrađuje samo neke ljude i samo neke profesije. Ako neko ima ambiciju da bude prodavačica cvijeća a ne filmska zvijezda, a radit će istu satnicu, zašto onda da prodavačica ne bude nagrađena za svoj talenat, ambiciju, rad i trud pa da i ona sebi može da priušti jahtu i Mercedes? Zato što svijetu trebaju slabo plaćeni radnici da bi neko uopšte - radio. Bogati neće ići raditi za druge, zar ne?

Ovo ne razumijem. Kapitalizam ne nagradjuje nikoga, vec ljudi nagradjuju one profesije koje im donose najvise zadovoljstva tako sto daju novac za to. Problem sa prodavanjem cvijeca je sto je to lako za radit, i to moze da radi svako. Takve profesije ne mogu biti dobro placene, jer ce uvijek bit puno ljudi koji ce zeleci to da rade obarat cijenu rada. Nasuprot zavarivachima, ili radnicima na naftnim platformama, koji zaradjuju visestruko.

Ta radnica je ljudski automat. Mora neko i to da radi, okej, ali takvi iscrpljujući i dosadni poslovi trebaju se raditi jako, jako kratko, nikako 8 sati.

Krivo, ne mora to niko da radi ako nema interesa. U kapitalizmu su poslovi koji su losi i teski dobro placeni.

Milioni radnika rade takve poslove koji bi jamačno bili manje dosadni i manje štetni za njihovo mentalno i fizičko zdravlje kad bi se obavljali u humanijim uslovima, dakle manje rada više novaca.

U kapitalizmu se postizu najvise cijene rada, ubjedljivo, dakle po tebi, ubjedljivo najhumaniji uslovi.

Na takvim poslovima jedino je novac stimulans. Kakvi crni uglovi, kakvi bakrači! Jedini razlog zašto ljudi idu raditi 80% poslova je novac, odn. ekonomska prinuda. U kapitalizmu sve košta, i to dosta.

Upravo je suprotno, u kapitalizmu je sve najjeftinije moguce, jer je produktivnost najveca.

Većina poslova su potplaćeni, jer kapitalizam novcem kupuje ljudsko vrijeme, a to je jedino što ne možemo kupiti nazad. Vrijeme je neprocjenjivo. Dakle, svi zaslužuju velike pare kada rade samom činjenicom da odvajaju 1/3 jedinog života za rad.

Ovdje pokazujes totalno nerazumijevanje uloge novca. Ne mogu svi imati velike pare, jer kolicina para nista ne znaci sama po sebi, vec samo u odnosu na ono sto je proizvedeno. Pare kupuju proizvode i usluge, najvise para bez tih proizvoda i usluga nemaju nikakvog smisla. U kapitalizmu su ljudi najproduktivniji i ubiru najvise plodova svog rada, upravo zbog toga svi zasluzuju kapitalizam, cinjenicom da je tamo njihov rad najcijenjeniji.

Dakle, javi mi se da pričamo o humanosti kapitalizma kada sitno radništvo bude adekvatno plaćeno za najteže poslove. Kada im se smanji satnica a poveća dnevnica.

To vec ima, uporedi sitnog radnika u Sjevernoj i Juznoj Koreji.

Kada posao pakovanja pasti bude jednako društveno prihvaćen, cijenjen i ugledan kao i posao glumice, novinara, političara, inženjera. Svi trebaju svijetu, svi radom nešto doprinose. Ako je tako - svi trebaju biti makar približno jednako plaćeni i uvaženi u društvu.

Ne doprinose svi isto. Ne moze onaj koji organizira 2000 radnika da pakiraju bit jednako placen kao i onaj sto pakira. Ne moze kirurg koji djetetu operise srchanu manu biti jednako placen kao i radnik koji zaljepi selotejpom kutiju. Ne moze kontrolor letenja od koga zavise tisuce zivota biti jednako placen kao trgovkinja cvijecem, ne moze graditelj mosta biti jednako placen kao onaj sto farba ogradu na mostu, ne moze izumitelj PC-a da bude jednako placen kao onaj ko brise prasinu sa monitora, ne moze onaj ko je izmislio facebook da bude jednako placen kao neko ko na facebook farmi bere maline. To cak ni u komunizmu nije do kraja provedeno, jer je totalno apsurdno.

nosara wrote:One milisekunde, u kojoj je neka kapitalisticka drzava intervenisala zivim parama, da spasi neku privatnu banku, osiguravajuci ili automobilski koncern... kapitalizam je krep'o... Muerto... Tot...

Sta znaci kapitalisticka drzava? Sta znaci kapitalizam krepo?
SAD su jako daleko napredovale u napustanju kapitalistickih principa i priblizavanju socijalizmu. Ako uporedimo ekonomske slobode SAD i Kini, Kina vec prednjaci i vise je kapitalisticka od SAD-a.

JThomas wrote: zemlje najboljeg života na ovom svijetu su socijaldemokratije, sa značajnim elementima socijalizma i vrlo jakom intervencijom države u ekonomiji. i tu svaka priča o nevidljivoj ruci tržišta u praksi pada u vodu. ako već nije pala 1929. a kakve se stvari dešavaju, daljnja kretanja mogu samo ići prema još većoj državnoj intervenciji.

Vidjeli samo 1929 da drzavni intervencionizam dovodi do produzetka recesije. Umjesto da puste da se odigra tipicna recesija od 1-2 godine, drzavni intervencionizam je doveo do produzenja duzine od nekoliko puta. Prakticki, tek kad je drzava bila prinudjena da se skloni, zavrsetkom II sv. rata, doslo je do pravog rasta ekonomije.

Sta to pozitivno moze drzavni intervencionizam donijeti za ekonomiju?

talić wrote:Ne želim da iskorištavam druge, ne želim konkurenciju koja ima neprijavljene radnike, koja nije u sistemu PDV-a, konkurenciju koja je spremna na sve samo da kapital preživi.

Problem je u drzavi. Jednostavno je ucinila da je preduzimacima toliko tesko da ih tjera da krse zakon da bi opstali. Ako prijavljen radnik kosta skoro dvostruko koliko i neprijavljen, nije tesko zbrojiti dva i dva i zakljucit sta ce da se desi.

Kapitalisti su uglavnom nesretni ljudi puni strahova, ljudi čija je briga uvijek okrenuta kapitalu, ljudi koji liječe frustracije kupovinom materijalnih "vrijednosti", ljudi koji ni u WC-u ni na godišnjem odmoru ne gase mobitel, ljudi koji do smrti ne shvate da život prolazi pokrej njih,......

Upravo tako, pravo u centar! Sjajan opis! Nazalost, opet niko nece razumjeti da neko ko pristaje na ovakav zivot mora da zaradi vise od onoga koji nista od ovoga ne trpi. Zivot preduzimaca je tezak, on rizikuje svoje vrijeme, svoju imovinu, 24h dnevno misli na posao, ako nema dovoljno da isplati sebi i radnike, ostace bez place za taj mjesec, zbog toga je nemoguce da ljudi to rade izuzev ako ocekuju nagradu za to. Novcanu.

i šta kažeš, "vidjeli smo" 1929. da recesija traje duže ako se uključi intervencija?

ko je "vidio", ja, ti, moj pradjed, tvoj pradjed...? jel na drogama il' u polusnu vidio šta bi bilo kad bi bilo...? tvoje maštarije, ideološki stavovi i "šta bi bilo kad bi bilo" nagađanja nisu činjenice i prestani ih prodavati pod činjenice.

a da se najbolje na svijetu živi u zemljama sa vrlo jakom intervencijom, e TO je već činjenica.

@ 1mustra
Čovječe u kapitalizmu kakav je američki pa i europski je i rad roba pa se cijena rada kreće zavisno od ponude i potražnje a ne zavisno od novonastale vrijednosti. Vlasnik kapitala - poslodavac će zadržati za sebe sav višak novonastale vrijednosti.

ma sve je to udure


najbitnije je da je covjek Zdrav ostalo ce samo doci na svoje radom i trudom


ne možemo svi biti bogati

Uglavnom ne treba bas ispred svega stavljati papir

statix wrote: Ekonomista i sociolog i ne treba da misle na to. To je vise individualna stvar, jer nezadovoljan i nesretan mozes biti i u socijalizmu, upravo zbog prirode covjeka.

Čovjek je bio-psiho-socijalna struktura.Njegova sreća ili nesreća , zadovoljstvo ili nezadovoljstvo ne ovisi samo o njemu zbog toga što čovjek većinu svojih potreba može ostvariti samo u kontaktu sa drugim osobama. Ekonomisti i sociolozi se ne bave proučavanjem ljudske prirode . Zbog toga ne mogu znati šta je to ljudska priroda i zbog toga bi se pri kreiranju ekonomskog ili društvenog sistema trebali konsultovati sa stručnjacima koji proučavaju ljudsku prirodu. Zakoni regulišu ljudske odnose putem kojih čovjek zadovoljava svoje individualne potrebe, ali ako ne znamo šta je dobro za ljudsko zdravlje i sreću teško da ćemo moći kreirati zakone koji će dovesti do zdravih međuljudskih odnosa a zdravi međuljudski odnosi će poticati razvoj čovjeka u smjeru zdravlja, sreće i zadovoljstva, pomagati mu da na adekvatan način da zadovolji svoje potrebe i da ostane zdrav.

Kao što veće rekoh, kapitalizam podstiče javljanje pohlepe a pohlepa ne doprinosi razvoju zdravih međuljudskih odnosa:Pohlepa dovodi do zavisti, ljubomore, mržnje i u konačnici do sukoba.

Ekonomija, onakva kakva je u kapitalizmu, može biti zdrava samo na račun bolesnih ljudi.

[quote="ssmmiilleeyy"]

ne možemo svi biti bogati
quote]
Ne treba niko biti bogat, a ni siromašan.

@greatcorholio

Da slazem se, ali ekonomista je usmjeren prema efikasnoscu trzista i fin. sistema i ne bavi se posljedicama koje ce imati po jedinke. Tesko je unaprijed predvidjeti takve stvari, zbog toga sto je covjek kompleksno bice i tesko predvidivo. Slican slucaj imas i sa komunizmom u praksi. Definitivno se slazem da smo produkti u velikoj mjeri drustva, i da moramo teziti drustvenom uredjenju koje ce biti zdravo po njegove jedinke.

statix wrote:@greatcorholio
Tesko je unaprijed predvidjeti takve stvari, zbog toga sto je covjek kompleksno bice i tesko predvidivo.

Iako je čovjek kompleksno biće on funkcioniše po određenim principima, pa ako znamo na kojim čovjek principima funkcioniše onda možemo i predvidjeti njegove reakcije na određene akcije. Možemo se mi prilagoditi gotovo svakom društvenom sistemu, ali razviti sve svoje potencijale, biti zdravi i srećni možemo biti samo u društvu koje to omogućava i potiče. Na nama je da svi zajedno kreiramo takav društveni sistem. Sociolozi i ekonomisti to sami neće moći.

statix wrote:@greatcorholio

Da slazem se, ali ekonomista je usmjeren prema efikasnoscu trzista i fin. sistema i ne bavi se posljedicama koje ce imati po jedinke. Tesko je unaprijed predvidjeti takve stvari, zbog toga sto je covjek kompleksno bice i tesko predvidivo. Slican slucaj imas i sa komunizmom u praksi. Definitivno se slazem da smo produkti u velikoj mjeri drustva, i da moramo teziti drustvenom uredjenju koje ce biti zdravo po njegove jedinke.

------------------------------------------
kada prevaziđeš te zabune,moći češ shvatiti suštinu planetarnog funkcionisanja-svega.

kada prevaziđeš te zabune,moći češ shvatiti suštinu planetarnog funkcionisanja-svega.

Znam na sta aludiras, ali ne pricamo o tome, nego o elementima tih sistema i njihovom utjecaju na ekonomsko i drustveno ponasanje covjeka tj. ucinke ekonomske politike koji su cesto nepredvidivi zbog ljudskog faktora.

statix wrote:

kada prevaziđeš te zabune,moći češ shvatiti suštinu planetarnog funkcionisanja-svega.

Znam na sta aludiras, ali ne pricamo o tome, nego o elementima tih sistema i njihovom utjecaju na ekonomsko i drustveno ponasanje covjeka tj. ucinke ekonomske politike koji su cesto nepredvidivi zbog ljudskog faktora.

------------------------------------------
ma ja stvari postavljam drukčije,prije bih rekao da se upravo procesi odvijaju rukovođeni instiktom,uticajem,rodbinskim i inim vezama,pristiskom , silom.Ostalo je scena i sinekura akademski obrazovanih "tumača" zvanih ekonomisti.Pa život je išao ovim tokom,istorija to potvrđuje.Smiješno je pozivati se na Adama Smita,Tejlora ,Davida Rikarda (nabrajam njih ,jer oni su savremenici "ranih radova" otimača ljudskog rada i budućih mogula i gospodara planete.)Niko od prozvanih niti je pitan ,niti je korišten u stvaranju dinastije Rotšild.Kasnije ni ostali američki moguli,nisu baštinili Galbrajta,kao ni Štiglica danas.S druge strane i Galbrajt i ostali bili su ovako ,ili onako "mali od palube" kod ovih ekonomskih naturščika.Pa to je univerzalno,počev od Alemka,preko Imamovića,Čauševića do Blekića,niko se nije od njih napajao djelima H.Muratovića ni ostalih izdavača ekonomskih "djela" obaveznog štiva na EFS: