#351 Re: Naši dični prevodioci
Posted: 28/01/2012 11:58
ja predlazem da nam engleski bude sluzbeni, bilo bi nam svima lakse.
nellington wrote:Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):
Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.
Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.
197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:
а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.
Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).
Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).
U našoj starijoj literaturi se pri prvom pominjanju nekog ruskog imena ponekad pisao i original ruskom ćirilicom, nprljubav_aha wrote: najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija
eh to,oboje je najbolje,obojenellington wrote:U našoj starijoj literaturi se pri prvom pominjanju nekog ruskog imena ponekad pisao i original ruskom ćirilicom, nprljubav_aha wrote: najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija
"Prvi maršal Sovjetskog saveza bio je Semjon Buđoni (Семён Михайлович Будённый). Poznato je da se Buđoniju nije..."
Sve u svemu, ostavljen nam je manevarski prostor i za Fedore i za Fjodore, i za Potemkine, i za Potjomkine i Patjomkine
ha ha hanellington wrote:Ja sam se uvijek pitao kako Rusi pričaju onaj vic o piletu koje puši![]()
Mah, Fedor je ustvari Fëdor, tj Fjodor (logično mjesto za jo jer je ime nastalo od Teodor).
Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko chnellington wrote:Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):
Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.
Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.
197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:
а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.
Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).
Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).
Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?
Njet, eta tvjordij znakspreca wrote: Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko ch
cipljonok(цыпленок)=pileljubav_aha wrote:eh to,oboje je najbolje,obojenellington wrote:U našoj starijoj literaturi se pri prvom pominjanju nekog ruskog imena ponekad pisao i original ruskom ćirilicom, nprljubav_aha wrote: najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija
"Prvi maršal Sovjetskog saveza bio je Semjon Buđoni (Семён Михайлович Будённый). Poznato je da se Buđoniju nije..."
Sve u svemu, ostavljen nam je manevarski prostor i za Fedore i za Fjodore, i za Potemkine, i za Potjomkine i Patjomkine![]()
zar nema razlike za fedora i fjodoraili se drugacije kazu s obzriom na dijalekte , zbunjena sam
![]()
saljem ti moju prijateljicu ,pa je ganjvi sa ruskiminace, meni je zabavno kako kazu piletina
неть.........твердый знак ъ slicni su samo sto tvjordij ima onaj repicnellington wrote:Njet, eta tvjordij znakspreca wrote: Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko chOvo je transliteracija koju S. H. želi, šta ću mu ja. Po kojoj logici mu je tvrdi znak 'a', ne znam.
Zumiraj moj post koji si citirao gore pa reci ima li hvostik ili nemaspreca wrote:неть.........твердый знак ъ slicni su samo sto tvjordij ima onaj repicnellington wrote:Njet, eta tvjordij znakspreca wrote: Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko chOvo je transliteracija koju S. H. želi, šta ću mu ja. Po kojoj logici mu je tvrdi znak 'a', ne znam.
![]()
![]()
![]()
![]()
spreca wrote:Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko chnellington wrote:Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):
Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.
Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.
197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:
а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.
Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).
Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).
Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?
Ovo si mislio...nisam vidio dobro
Ma starisenellington wrote:Imam ja anegdotu iz svog školovanja vezanu za tvrdi i mehki znak, zato sam plaho osjetljiv na njihZato sam bio siguran da nisam pogriješio u tipkanju pa sam radije posumnjao u tvoju dioptriju
Nako...kad se ima staRidjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta?![]()
spreca wrote:Nako...kad se ima staRidjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta?![]()
Zavisi je li znak tvrdi ili mehkiRidjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta?![]()
nellington wrote:Zavisi je li znak tvrdi ili mehkiRidjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta?![]()
Jara wrote:Evo nešto za nellingtona:![]()
Došao Englez u Moskvu, gleda fasade i kaže:
What a mathematical nation! Everywhere is written xy and an strange letter!
![]()
Ja prosto moram reagovati.Jara wrote:Evo nešto za nellingtona:![]()
Došao Englez u Moskvu, gleda fasade i kaže:
What a mathematical nation! Everywhere is written xy and an strange letter!
![]()
thefreedictionary.com kaže ovako:Ridjobrki wrote:Nešto me zanima - kako vi prevodite pojam "heavy duty"?![]()
Često mi naleti u prevodima koje radim i uvijek izmišljam nešto novo u kontekstu date rečenice ali nikako da mi sine lampica za neki baš ekvivalentan pojam u našem jeziku.
U zadnjih mjesec dana sam se susreo sa heavy duty bridge i heavy duty plugboard i svaki put je bilo po dodatna rečenica da objasni smisao u kontekstu priče.