Page 15 of 17

#351 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 11:58
by minjonja
ja predlazem da nam engleski bude sluzbeni, bilo bi nam svima lakse.

#352 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 15:07
by ljubav_aha
nellington wrote:Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):
Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.

Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.

197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:

а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.

Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).

Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).
Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?

najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija :)

#353 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 15:20
by nellington
ljubav_aha wrote: najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija :)
U našoj starijoj literaturi se pri prvom pominjanju nekog ruskog imena ponekad pisao i original ruskom ćirilicom, npr

"Prvi maršal Sovjetskog saveza bio je Semjon Buđoni (Семён Михайлович Будённый). Poznato je da se Buđoniju nije..."

Sve u svemu, ostavljen nam je manevarski prostor i za Fedore i za Fjodore, i za Potemkine, i za Potjomkine i Patjomkine :lol:

#354 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 15:26
by ljubav_aha
nellington wrote:
ljubav_aha wrote: najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija :)
U našoj starijoj literaturi se pri prvom pominjanju nekog ruskog imena ponekad pisao i original ruskom ćirilicom, npr

"Prvi maršal Sovjetskog saveza bio je Semjon Buđoni (Семён Михайлович Будённый). Poznato je da se Buđoniju nije..."

Sve u svemu, ostavljen nam je manevarski prostor i za Fedore i za Fjodore, i za Potemkine, i za Potjomkine i Patjomkine :lol:
eh to,oboje je najbolje,oboje :-D

zar nema razlike za fedora i fjodora :) ili se drugacije kazu s obzriom na dijalekte , zbunjena sam :lol:

saljem ti moju prijateljicu ,pa je ganjvi sa ruskim :lol: inace, meni je zabavno kako kazu piletina :lol:

#355 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 15:30
by nellington
Ja sam se uvijek pitao kako Rusi pričaju onaj vic o piletu koje puši :lol:

Mah, Fedor je ustvari Fëdor, tj Fjodor (logično mjesto za jo jer je ime nastalo od Teodor :)).

#356 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 15:37
by ljubav_aha
nellington wrote:Ja sam se uvijek pitao kako Rusi pričaju onaj vic o piletu koje puši :lol:

Mah, Fedor je ustvari Fëdor, tj Fjodor (logično mjesto za jo jer je ime nastalo od Teodor :)).
ha ha ha :lol: eh ,i kako sad da ne zapamits tako nesto :lol:

pa ti rasturas ruski :-D kao i svaki dobar matematicar :lol: :-D

#357 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 20:36
by spreca
nellington wrote:Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):
Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.

Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.

197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:

а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.
Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).

Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).

Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?
Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko ch

Ovo si mislio :D...nisam vidio dobro :lol:

#358 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 20:40
by nellington
spreca wrote: Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko ch
Njet, eta tvjordij znak :D Ovo je transliteracija koju S. H. želi, šta ću mu ja. Po kojoj logici mu je tvrdi znak 'a', ne znam.

#359 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 20:46
by spreca
ljubav_aha wrote:
nellington wrote:
ljubav_aha wrote: najbolje je oboje ,jedno ostavis u zagradu,kao objanjenje,ja se druzim sa rajom ruskog govornog podrucja,stalno skrabamo sve opcije,inace,ja insistiram na orginialnost,stoga znanje ruskog jezika je najbolja opcija :)
U našoj starijoj literaturi se pri prvom pominjanju nekog ruskog imena ponekad pisao i original ruskom ćirilicom, npr

"Prvi maršal Sovjetskog saveza bio je Semjon Buđoni (Семён Михайлович Будённый). Poznato je da se Buđoniju nije..."

Sve u svemu, ostavljen nam je manevarski prostor i za Fedore i za Fjodore, i za Potemkine, i za Potjomkine i Patjomkine :lol:
eh to,oboje je najbolje,oboje :-D

zar nema razlike za fedora i fjodora :) ili se drugacije kazu s obzriom na dijalekte , zbunjena sam :lol:

saljem ti moju prijateljicu ,pa je ganjvi sa ruskim :lol: inace, meni je zabavno kako kazu piletina :lol:
cipljonok(цыпленок)=pile
kurica(курица)=kokosh :lol:

#360 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 20:52
by spreca
nellington wrote:
spreca wrote: Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko ch
Njet, eta tvjordij znak :D Ovo je transliteracija koju S. H. želi, šta ću mu ja. Po kojoj logici mu je tvrdi znak 'a', ne znam.
неть.........твердый знак ъ slicni su samo sto tvjordij ima onaj repic :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

#361 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 20:53
by nellington
spreca wrote:
nellington wrote:
spreca wrote: Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko ch
Njet, eta tvjordij znak :D Ovo je transliteracija koju S. H. želi, šta ću mu ja. Po kojoj logici mu je tvrdi znak 'a', ne znam.
неть.........твердый знак ъ slicni su samo sto tvjordij ima onaj repic :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:
Zumiraj moj post koji si citirao gore pa reci ima li hvostik ili nema :D

#362 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:05
by spreca
spreca wrote:
nellington wrote:Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):
Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.

Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.

197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:

а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.
Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).

Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).

Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?
Ovdje ima greska...posle sc stoji znak(Ь) i to nije akako je to gore navedeno nego je to mehki znak koji se koristi kod rijeci da bi se smeksao izgovor neke rijeci ...oni nemaju mehko ch i zato se ponekad onaj znak koristi npr kod slova чьda bi se izgovorilo kao mehko ch

Ovo si mislio :D...nisam vidio dobro :lol:

#363 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:12
by nellington
Imam ja anegdotu iz svog školovanja vezanu za tvrdi i mehki znak, zato sam plaho osjetljiv na njih :lol: Zato sam bio siguran da nisam pogriješio u tipkanju pa sam radije posumnjao u tvoju dioptriju :D

#364 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:17
by spreca
nellington wrote:Imam ja anegdotu iz svog školovanja vezanu za tvrdi i mehki znak, zato sam plaho osjetljiv na njih :lol: Zato sam bio siguran da nisam pogriješio u tipkanju pa sam radije posumnjao u tvoju dioptriju :D
Ma starise :lol:

#365 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:19
by Ridjobrki
Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta? :-? :D

#366 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:22
by spreca
Ridjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta? :-? :D
Nako...kad se ima sta :lol:

#367 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:25
by Ridjobrki
spreca wrote:
Ridjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta? :-? :D
Nako...kad se ima sta :lol:
:D :D :D

#368 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:32
by nellington
Ridjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta? :-? :D
Zavisi je li znak tvrdi ili mehki :roll:

#369 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 21:36
by Ridjobrki
nellington wrote:
Ridjobrki wrote:Khm... Nego, ljudi - j*bete l' vi šta? :-? :D
Zavisi je li znak tvrdi ili mehki :roll:
:thumbup: :lol: :lol: :lol:

#370 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 28/01/2012 23:42
by Jara
Evo nešto za nellingtona: ;-)
Došao Englez u Moskvu, gleda fasade i kaže:
What a mathematical nation! Everywhere is written xy and an strange letter!
:oops: :skoljka:

#371 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 29/01/2012 09:31
by nellington
Jara wrote:Evo nešto za nellingtona: ;-)
Došao Englez u Moskvu, gleda fasade i kaže:
What a mathematical nation! Everywhere is written xy and an strange letter!
:oops: :skoljka:
:lol: :lol: :lol: matematičke vulgarnosti :lol:

#372 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 29/01/2012 12:33
by numizmatic
Jara wrote:Evo nešto za nellingtona: ;-)
Došao Englez u Moskvu, gleda fasade i kaže:
What a mathematical nation! Everywhere is written xy and an strange letter!
:oops: :skoljka:
Ja prosto moram reagovati. :D

Everywhere is written xy and a strange letter!

#373 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 29/01/2012 13:23
by Ridjobrki
Nešto me zanima - kako vi prevodite pojam "heavy duty"? :-?

Često mi naleti u prevodima koje radim i uvijek izmišljam nešto novo u kontekstu date rečenice ali nikako da mi sine lampica za neki baš ekvivalentan pojam u našem jeziku.

U zadnjih mjesec dana sam se susreo sa heavy duty bridge i heavy duty plugboard i svaki put je bilo po dodatna rečenica da objasni smisao u kontekstu priče.

#374 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 29/01/2012 13:45
by drekalica28
Ridjobrki wrote:Nešto me zanima - kako vi prevodite pojam "heavy duty"? :-?

Često mi naleti u prevodima koje radim i uvijek izmišljam nešto novo u kontekstu date rečenice ali nikako da mi sine lampica za neki baš ekvivalentan pojam u našem jeziku.

U zadnjih mjesec dana sam se susreo sa heavy duty bridge i heavy duty plugboard i svaki put je bilo po dodatna rečenica da objasni smisao u kontekstu priče.
thefreedictionary.com kaže ovako:

1. made to withstand hard wear, bad weather, etc. heavy-duty uniforms
2. (Economics) subject to high import or export taxes


merriam-webster.com kaže ovako:

1. : able or designed to withstand unusual strain <heavy–duty trucks>
2: intensive <heavy–duty bargaining>
3: important, prominent <heavy–duty lawyers>


Tako da bih ja, zavisno od konteksta (ovo što si ti recimo spomenuo) eventualno upotrijebila riječi otporan, izdržljiv, robustan.

#375 Re: Naši dični prevodioci

Posted: 29/01/2012 13:48
by Ridjobrki
Nema teorije da fino sjedne. Eto ti ova dva primjera pa probaj. :)