I na koliko je stećaka potpisan klesar? Da li to znači da su oni na kojima nije lažni stećci?
To samo znači da u tom slučaju nije potpisan klesar ili autor, jer sam pokojnik očigledno ne može biti autor. A da li je to naknadno fabrikovan tekst (provjeri na ovaj način autentičnost tekstova Nenada Tanovića,
po pravilu bez imena klesara) ili original, ne može se tvrditi sa aposlutnom izvjesnošću. Tu naprosto nikakav autoritet ne pomaže. Kao što se ne može tvrditi
da ako je stećak u crkvi, da je napravljen kad i crkva.Stoga sam i dao primjer crkve u Sasama gdje je u njen zid uzidana rimska stela. A bar taj slučaj je aposlutno izvjestan da je riječ
o unošenju stele u sagrađenu crkvu. Naravno unutra u toj crkvi se nalazi i stećak pa donesite zaključite i o njemu. Kod stećaka u tvom primjeru treba demantovati mogućnost da je crkva sagrađena na postojećem groblju,
čime je isto posvećeno nakon otpadništva od crkve koja je tek kasnije došla u jurisdikciju nad tom teritorijom !. Jer, analizama u hiljadama slučajeva crkva i stećak ne idu u istom vremenskom periodu,pa je statistički gledano, neosnovano utvrđivati neki kontinuitet i vezu među njima.
A pogotovo ne na osnovu toga retrogradno zaključivati o vjeroispovjesti preminulog. Dakle, čime dokazuješ da je crkva gdje je sahranjen pokojni
baš njegova crkva?Što ne nacrta svoju crkvu na stećku, kao što se slika na freskama u rukama svojih ktirora, dokazan običaj na ovim prostorima od 11tog stoljeća ? Jel ga možeš nazvati onda pravoslavcem?.Dakle, u mnogo više slučajeva
ono što neko nije uradio govori više od onoga što jeste.
Sama ideja stećka je toliko nova, nevjerovatna i neprihvatljiva da je nema nigdje drugo u Evropi osim na teritoriju bosankog kraljevstva, a na cijelom svijetu samo na još jednom mjestu,
u prvoj državi hriščanstva, sa jasno naznačenim konfesionalnošću u slučajevima gdje ona postoji.
Dakle, desilo se nešto statistički nevjerovatno ne samo za ove naše prostore. Zašto i kako,još nije sasvim rasvijetljeno. Ubjedljiv razlog zašto baš ovdje a ne u Bugarskoj, MAkedoniji ili na Kosovu? Ako neko zna nek ga iznese. Katolička crkva kao promotor? Malo vjerovatno radi krstaša koji su špartali okolnim zemljama, pa je i Srbija prije Svetog Save bila katolički saveznik tj priznavala Papu. Pravoslavna? Šta je onda sa Kosovom?
Što se tiće oblika stećka u crkvi, teško je u skučenom prostoru srednjovjekovne crkve manipulisati monolitom od desetak tona, a pogotovo koristiti volove ili sličnu vučnu snagu za tu svrhu. Dakle, ako je sahranjen pravoslavni na takav način u crkvi, naprije dolazi u obzir sarkofag (
pogledaj npr sarkofag u Pećkoj patrijaršiji, hramu impozantnih dimenzija za ondašnje uslove), koji se ne može nazvati stećkom, ili ga bar ja nikad ne bih tako nazvao. Naravno sarkofag je posebna tema koja ne spada ovdje. Pogotovo jer su se kod pravoslavaca u crkvi uglavnom sahranjivale posvećene mošti, pa je sarkofag (ili manja ploča) baš i primjeren i pogodan takvoj "kulturi sahranjivanja". Ako zaključak donosiš na osnovu nečijeg prezimena tek tu je smijurija, jer Vlasi nisu imali uzimali prezime u petnaestom vijeku nego se pozivali na plemensku pripadnost. Ali ako hočeš, onda mi reci da li je Vlać Bielić
rođak čuvenog kneza Snješka Bielića, što bi dalo dosta informacija pri ubikaciji njegovog sjevernjačkog porijekla , kojeg knez Snješko vuče još od dolaska Slavena iz oblasti Baltika na ove prostore.
"Postoje
najmanje četiri izvora mitova u historiografiji i oni su povezani na različite načine.
To su: psihologija znanstvenog rada, ideologija, manipulacija i cenzura."
Jerzy TOPOLSKI, Myths in Research into the Past,
U najgorem slučaju sva ova četiri izvora mogu biti kombinovana. Ko da ih nakon toga raspetlja?
O brkanju Crkve bosanske i pravoslavlja pogledaj:
Sima ĆIRKOVIĆ,
Bosanska crkva u bosanskoj državi, u: Prilozi za istoriju BiH, I, Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države, ANU BiH, Posebna izdanja, knjiga LXXIX, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga, 17, Sarajevo, 1987.