BH TELECOM:PRIVATIZACIJA I RODJACKO-LJUBAVNA SISTEMATIZACIJA

[madner]

Kako god, drzavni budzet se puni sa oko 100 mil. godisnje od dividende dionica.

Privatizirati znaci odustati od toga, i ima samo smisla ako ce drzavi imati vecu dobit od istog. Ne vidim projekt koji ce to opravdat, a i da vidim, zasto ne uzeti kredit i odplacivat od godisnjih prihoda telecoma?

Privatizacija radi privatizacije mi bas nema smisla.

[bihac-x]

Kako god, drzavni budzet se puni sa oko 100 mil. godisnje od dividende dionica.

Privatizirati znaci odustati od toga, i ima samo smisla ako ce drzavi imati vecu dobit od istog. Ne vidim projekt koji ce to opravdat, a i da vidim, zasto ne uzeti kredit i odplacivat od godisnjih prihoda telecoma?

Privatizacija radi privatizacije mi bas nema smisla.

Ocito se ne razmumijes bas najbolje u trziste i ekonomiju.
Ovdje se samo puni budzet pojedinaca iz uprave BHT.
Drugo, ne puni se sa 100 miliona nego sa oko 80, a ta cifra je ista vec 10 godina, pa sad vidi koliko je 80 miliona bilo 1998, a koliko sada, tj koliko vrijedi, znaci taj dinosaurus polako ali sigurno gubi trzisnu utakmicu sa konkurencijom.
Treće, puniće se budžet i ubuduće, preko poreza, davanja, i ostatka od 25% ili 49% (koliko vec ostane drzavi tj Federaciji ili blize receno COSA NOSTRI u upravi koja vec desetljece suvereno valada BH Telecomom) vlasnistva drzave/Federacije.
A cetvrto i najvaznije, sve i da se puni 100 miliona (radi lakseg racunanja), a dakle vidimo da je to svake godine sve manje novca, trebalo bi 30 godina da se dobije njegova sadasnja vrijednost koja se procjenjuje na 3 milijarde, a koja bi se odmah dobila i mogla investirati u ovu jadnu drzavu, i ne bi samo nekoliko desetina ljudi iz uprave telekoma uzivalo kao sada, nego nekoliko stotina hiljada Bosanaca i Hercegovaca. Privatizacija je jedini spas i za tu firmu i za korisnike i za BiH.
Kratak je zivot da ja cekam 30 godina da se moje dijete provoza auto putem, a da ne ode u Hrvatsku ili jos milion nekih stvari koje su u ostatku Europe normalni.

[madner]

Dobit je prosle godine bila kolko 140 milijona, posto je FBiH vlasnik 90% dionica to je oko 120 milijona. Prosjek je negdje oko 80 mil za drzavu. Ali to je samo na osnovu dividende. Porezi, doprinosi, bla bla nisam tu uracunao.
Znaci radi se o tome da se prodaju dionice koje donose oko 100 mil godisnje.

Nakon privatizacije, dobit ce biti manja. Ne zato sto ce losije poslovat, nego zato sto ce novi vlasnik pokusati sve da plati sto manje poreza.

Ako je tih 3 milijarde tolko bitno, zasto ne uzeti kredit na isti iznos? Odplacivat 40 godina od te dobiti, jer smo na istom. Odplacivao kredit ili umanjio budzet, isto nam je. Osim sto se nece izgubiti vlasnistvo.

Njemacki Telecom je u vlastisvu drzave sa preko 30%, sljedeci ima 6%.

[The 51st State]

madner, ne mora drzava prodati sve dionice i odreci se tog kolaca, dovoljno je da prodaju kontrolni paket koji ce dati kupcu pravo odlucivanja, toga se amidze i amidzici boje, a sto se tice para dobijenih prodajom telekoma pa bilo gdje da ga gurnu osim u budzetsku potrosnju, oplodice se.

[madner]

Meni se samo cini da bi ovdje ljudi zbog pakostenja amidzama i amidzicama ne vide da to niko drugi ne radi.

Bar nigdje u Evropi.

[bihac-x]

Dobit je prosle godine bila kolko 140 milijona, posto je FBiH vlasnik 90% dionica to je oko 120 milijona. Prosjek je negdje oko 80 mil za drzavu. Ali to je samo na osnovu dividende. Porezi, doprinosi, bla bla nisam tu uracunao.
Znaci radi se o tome da se prodaju dionice koje donose oko 100 mil godisnje.

Nakon privatizacije, dobit ce biti manja. Ne zato sto ce losije poslovat, nego zato sto ce novi vlasnik pokusati sve da plati sto manje poreza.

Ako je tih 3 milijarde tolko bitno, zasto ne uzeti kredit na isti iznos? Odplacivat 40 godina od te dobiti, jer smo na istom. Odplacivao kredit ili umanjio budzet, isto nam je. Osim sto se nece izgubiti vlasnistvo.

Njemacki Telecom je u vlastisvu drzave sa preko 30%, sljedeci ima 6%.

Mozda ne znas, ali to sto ti zastupas je davno u svom djelu Das Kapital opisao Karl Marks i to se zove MARKSOVA EKONOMIJA.
A znamo kako su prosli sistemi i drzave koje su slijedile K.Marxa i njegove ideje.

Vidimo i sad kakvo je stanje sa DUZNICIMA, bilo drzavama, pravnim ili fizickim licima.
U svim privatiziranim firmama cilj onoga ko je privatizira je veca dobit, a ne manja, a u svakom slucaju drzava ce biti strateski partner, sa preko 25% dionica.
Molim da ne poredis Njemacku i BiH i BH T i Deutsche Telecom, bizarno je.

Znaci ti zelis da 100tinjak ljudi uziva, a milion ko sisa ... to ti onom logikom SDA iz 90tih o 200 porodica??

[madner]

O cemu to ti?
Kazem da se zaduzimo ako imamo nesto vrijedno investicije. Tako funkcionise cijela ekonomija zapada zadnjih 100 godina, i pored redovnih padova napreduje.

Kazem da treba gledati interes drzave, i uraditi ono sto je najbolje za istu.

[The 51st State]

Meni se samo cini da bi ovdje ljudi zbog pakostenja amidzama i amidzicama ne vide da to niko drugi ne radi.

Bar nigdje u Evropi.

u pravu si, nigdje u evropi amidze i amidzici ne jebu korisnike telekoma u zdrav mozak sa odnosom ulozeno/dobiveno.

[bihac-x]

O cemu to ti?
Kazem da se zaduzimo ako imamo nesto vrijedno investicije. Tako funkcionise cijela ekonomija zapada zadnjih 100 godina, i pored redovnih padova napreduje.

Kazem da treba gledati interes drzave, i uraditi ono sto je najbolje za istu.

na svim forumima i na svim relevantnim mjestima, receno je da je interes drzave privatizacija, i da je za nju najbolje da se privatizira, uz zadrzavanje strateskog dijela ...

[madner]

O cemu to ti?
Kazem da se zaduzimo ako imamo nesto vrijedno investicije. Tako funkcionise cijela ekonomija zapada zadnjih 100 godina, i pored redovnih padova napreduje.

Kazem da treba gledati interes drzave, i uraditi ono sto je najbolje za istu.

na svim forumima i na svim relevantnim mjestima, receno je da je interes drzave privatizacija, i da je za nju najbolje da se privatizira, uz zadrzavanje strateskog dijela ...

Vjerujem da je u interesu tih koji to reklamiraju.

Isto kao sto se provlaci da je to nekako vezano za gradnju autoputa. Ako se isplati pravit taj autoput, a ne da bude svrha sebi, hajmo ko Hrvatska. Ako se ne isplati, privatizacija je bacanje love.

Na kraju krajeva, niko ne kupuje nesto gdje ne vidi sebe.

[madner]

Meni se samo cini da bi ovdje ljudi zbog pakostenja amidzama i amidzicama ne vide da to niko drugi ne radi.

Bar nigdje u Evropi.

u pravu si, nigdje u evropi amidze i amidzici ne jebu korisnike telekoma u zdrav mozak sa odnosom ulozeno/dobiveno.

Strucno misljenje, sto jest jest.

[huble2007]

Ovo njegovo nije strucno,nego vise onako "narodski", ali nije ni tvoje relevantnije jer si jedan od "amidzica i daidzica". Sjecamo te se od ranije madner, inzenjeru.. Naravno da je tebi u cilju da nastavi ovako da je svacije,a nicije (necije),pa dok traje.

[madner]

Ovo njegovo nije strucno,nego vise onako "narodski", ali nije ni tvoje relevantnije jer si jedan od "amidzica i daidzica". Sjecamo te se od ranije madner, inzenjeru.. Naravno da je tebi u cilju da nastavi ovako da je svacije,a nicije (necije),pa dok traje.

Ne znam ko od nas radi u telecomu , ali ja ne.

Navedi mi privatizovane telekome u Evropi gdje drzava nije najveci vlasnik.

[chuchumbamayumbe]

Suvise sam star da bih vam mogao pomoci, ali, ako mene pitate, Telekom treba privatizovati.

[kone]

Ima i bolja solucija.Prodati onih 39% i lagano onda ulagati u privredu.Neka nas na 51%,pa poslije sta bude.Nikad nije kasno privatizirati...

[huble2007]

Sve i jedan osim onih koji su u zemljama u tranziciji, kao npr Srbija, Albanija, Ukrajina .. Ali ni jedna zemlja na svijetu nema 3 drzavna!? Slovenci su nedavno htjeli prodati zlatnu dionicu i niko je nije htio. Ko bi dao pare za Ferrari,ali da ga neko drugi voza!?? Moguce je prodati samo vecinski paket..

[kone]

Sve i jedan osim onih koji su u zemljama u tranziciji, kao npr Srbija, Albanija, Ukrajina .. Ali ni jedna zemlja na svijetu nema 3 drzavna!? Slovenci su nedavno htjeli prodati zlatnu dionicu i niko je nije htio. Ko bi dao pare za Ferrari,ali da ga neko drugi voza!?? Moguce je prodati samo vecinski paket..

39 posto na berzu i lagano sve ode.Bas kao u HR.

[huble2007]

U HR je vecinski paket prodan DT,a onda je HDZ u svrhu predizborne kampanje dao na berzu 10 % (to je kod nas nicim izazvan SDP uradio 2000.) i u glavnom su svi oni koji odmah nisu prodali kupljene dionice sada dobrano "popusili".. Sada vrijede upola manje nego sto su vrijedili. Prodaja 49% na burzi je najgori model i to se nece desiti, samo vecinski paket eminetnom svjetskom operateru je ono sto je ispravno. I to sto prije,dok se ima sta prodati, ako DT kupi Telekom Srbije, dobice i M:TS, 0,1% mu nedostaje da preuzme HT Mostar, onda je gotovo, to je kao da se Trabant takmici sa BMW-om.

[madner]

Sve i jedan osim onih koji su u zemljama u tranziciji, kao npr Srbija, Albanija, Ukrajina .. Ali ni jedna zemlja na svijetu nema 3 drzavna!? Slovenci su nedavno htjeli prodati zlatnu dionicu i niko je nije htio. Ko bi dao pare za Ferrari,ali da ga neko drugi voza!?? Moguce je prodati samo vecinski paket..

Vecinski vlasnik Njemackog Telecoma: Njemacki Bund
Vecinski vlasnik Francuskog Telecoma: Francuska

Da nastavim niz?

[huble2007]

To nije tacno jer ti ne razumjes sta je vecinski vlasnik preduzeca,a sta vlasnik paketa dionica,pa sta su drustva za upravljanje fondovima i sta su dionicka drustva,sta su kompanije,akcionarska drustva itd itd, to se ne uci na etf i ti od tog nemas pojma,nego samo ono sta si nacuo.
I nemoj majke ti porediti Njemacku i Francusku i entitet Federaciju BiH

[kone]

U HR je vecinski paket prodan DT,a onda je HDZ u svrhu predizborne kampanje dao na berzu 10 % (to je kod nas nicim izazvan SDP uradio 2000.) i u glavnom su svi oni koji odmah nisu prodali kupljene dionice sada dobrano "popusili".. Sada vrijede upola manje nego sto su vrijedili. Prodaja 49% na burzi je najgori model i to se nece desiti, samo vecinski paket eminetnom svjetskom operateru je ono sto je ispravno. I to sto prije,dok se ima sta prodati, ako DT kupi Telekom Srbije, dobice i M:TS, 0,1% mu nedostaje da preuzme HT Mostar, onda je gotovo, to je kao da se Trabant takmici sa BMW-om.

Zasto ne bi uradili kao HR prosle ili ove godine.Fino prodali dio dionica narodu ili zainteresovanim i tako dosli do nekih para.Tako mogu i nasi tih 39 posto i te pare uloziti u privredu.Telecom Srbije je kupio telekom RS,tako da nema veze hoce li DT kupiti TSrbije,jer su ovi vec ovdje.A HT ne moze nista prodati dok drzava ne dopusti,bas kao i BHT.Znaci do drzave je,hoce li ili nece prodati vecinske udjele u BHT i HT.U HT-u su dosli do granice.Tako mogu i u BHT i cica mica,gotova prica...Imas pare,a imas i firmu.

[madner]

To nije tacno jer ti ne razumjes sta je vecinski vlasnik preduzeca,a sta vlasnik paketa dionica,pa sta su drustva za upravljanje fondovima i sta su dionicka drustva,sta su kompanije,akcionarska drustva itd itd, to se ne uci na etf i ti od tog nemas pojma,nego samo ono sta si nacuo.
I nemoj majke ti porediti Njemacku i Francusku i entitet Federaciju BiH

Prosvijetli me pravnik

Znaci da poredimo sa drugim zemljama istocnog bloka, gdje su zapadni evropejci preporucili stvari koji sami ne postuju?

Sta je sa Slovenijom? Mogu li se oni usporedit?

[huble2007]

Pada vrijednost telekomunikacijskog tržišta

Oklijevanje s prodajom telekoma Federaciju može skupo stajati

Telekomunikacijski su operatori najvredniji državni resurs i razumljivo je što Vlada FBiH oklijeva s njihovom prodajom, ali postoje faktori koji se ne bi smjeli ignorirati. Udio telekomunikacijskog tržišta u BDP-u u godinu dana smanjio se sa 6,10 posto na 5,08 posto

Privatizacija BH Telecoma i HT Mostar u Federaciji BiH mora biti dovršena u sljedećih 15 mjeseci, kažu u Agenciji za privatizaciju FBiH. To je jedan od uvjeta koji se postavljaju na putu prema europskim integracijama, s čijom se realizacijom poprilično kasni. Vlada Federacije BiH svojedobno je napravila dokument pod nazivom Politika privatizacije u FBiH, u kojemu su dane polazne osnove o modalitetima prodaje telekomunikacijskih operatora. Međutim, problem je što mjesecima taj dokument leži u Parlamentu FBiH, čekajući da se o njemu usuglase političari, jer htjeli mi to priznati ili ne, privatizacije telekoma iznad svega je političko, pa tek onda ekonomsko pitanje.

Optimistična veljača

Vlada je za BH Telecom predvidjela dvije faze privatizacije - prodaja 51 posto kapitala strateškom investitoru, 10 posto kapitala državnih dionica investitorima ponuditi na Londonskoj, a tri posto na domaćoj burzi. Za HT Mostar, koji se posljednjih dana našao u centru interesa jer bi, prema tumačenju Komisije za vrijednosne papire FBiH, trebao biti likvidiran zbog odbijanja da se verificira vlasništvo tisuću malih dioničara u njegovu kapitalu, najavljena je, pak, prodaja 25 posto od preostaloga državnog kapitala, i to na tenderu, s uvažavanjem prava prve kupnje HT-u Zagreb. U oba telekoma Vlada želi zadržati 25 posto plus jednu dionicu u državnom vlasništvu.

Direktor Sarajevske berze (SASE) Zlatan Dedić tvrdi da bi tender za prodaju državnoga kapitala telekomunikacijskih operatora u Federaciji BiH prema najoptimističnijim prognozama mogao biti raspisan u veljači 2009., ako u vrlo kratkom roku Parlament FBiH usvoji Politiku privatizacije, nakon čega bi Vlada FBiH krenula u proceduru izbora konzultanta s kojim bi zajedno pripremila tendersku dokumentaciju.

Telekomunikacijski su opertatori najvredniji državni resurs i stoga je razumljivo što Vlada oklijeva s njihovom prodajom, ali istovremeno postoje faktori koji se nikako ne bi smjeli ignorirati. Kad je u listopadu 2007. godine objavljena Politika privatizacije, Vlada FBiH je u javnost izašla s procjenom da bi od prodaje dva telekoma trebala zaraditi oko četiri milijarde KM. U međuvremenu su telekomi znatno izgubili na cijeni. Prema podacima koje je prezentirao Hamdija Kulović, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju FBiH, vrijednost telekomunikacijskog tržišta u Federaciji BiH se sa 1.157 milijuna KM u 2006. smanjila na 1,099 milijuna KM u 2007. godini. Udio telekomunikacijskog tržišta u BDP-u smanjio se sa 6,10 na 5,08 posto. Prema Kuloviću, glavni uzrok pada vrijednosti tržišta implementacija je Pravila o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga, uslijed čega su operatori snizili cijene međunarodnih telefonskih razgovora. S druge strane tu su i komplicirani zakonodavni propisi, poput onog o javnim nabavkama, koji državnim kompanijama otežavaju poslovanje. Republika Srpska je još prije dvije godine privatizirala Telekom Srpske, koji je danas u znatnoj prednosti u odnosu na telekome u Federaciji, što je još jedan od važnih razloga zbog kojih je nužno ubrzati privatizaciju telekoma. Tu je i globalna financijska kriza, koja podsjeća da svako odugovlačenje s tim procesom zemlju može skupo stajati.

Potrošene vječnosti

- Telekomunikacije su brz biznis i ako ne reagirate na vrijeme, a to se ne odnosi samo na BiH nego uopće, onda jednostavno gubite. U telekomunikacijama je godina vječnost. Prema tome, nekoliko vječnosti već smo potrošili - slikovito je pojasnio Boris Nemšić, generalni direktor Austria Telecom grupe, koja je prisutna u osam zemalja (Austriji, Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Lihtenštajnu, Bjelorusiji, Makedoniji, Srbiji).

Toj listi Austrijanci bi veoma rado pripojili i Bosnu i Hercegovinu. Njihovo zanimanje za BiH tržištem telekomunikacija nije prestalo, iako su prije dvije godine izgubili tender za kupnju Telekoma Srpske, koji je za 646 milijuna eura preuzeo Telekom Srbije. Austrijanci su bili spremni za banjalučki telekom izdvojiti 467 milijuna eura. Ranijom privatizacijom Telekom Srpske, odnosno M-tel, kako glasi novi naziv kompanije, dobio je kompetitivnu prednost nad ostala dva operatora i to veoma dobro iskorištava kroz dobitak tržišnih udjela, profitabilnost i investicije. HT Mostar također je dijelom privatiziran te je i on u prednosti u odnosu na BH Telecom, koji Austria Telecom Group i najviše zanima, jer je to jedini operator u kojem država ima 90 posto dionica. Prema tvrdnjama Nedžada Rešidbegovića, generalnog direktora BH Telecoma, osim Austrijanaca interes za kupnju BH Telecoma još su iskazali France Telecom, Telekom Slovenije, Turk Telekom, Matav, Deutsche Telekom, egipatski telekom itd. te financijske institucije City bank, Frost & Salyvan, Nomura i drugi.

- Prodaja telekoma je prvo političko, zatim ekonomsko i razvojno pitanje. Menadžment BH Telecoma odgovaran je u smislu konzultanta, samo kad je razvoj telekomunikacija i informatizacije BiH u pitanju. O tome smo izvijestili Vladu FBiH kao i Ministarstvo za promet i komunikacije. Vrijeme odluke treba ovisiti o spremnosti projekata i potrebama Federacije u pogledu razvoja, kao i o situaciji na tržištu kapitala. Rast dionica BH Telecoma kao i pad njihove vrijednosti nije bio rezultat poslovanja kompanije. Kompanija ima stabilan razvoj i odlične rezultate, što smo potvrdili kroz svoje izvještaje o poslovanju, gdje se vidi da smo najprofitabilnija kompanija u BiH. Preliminarni rezultati za devet mjeseci su: prihod 461 milijun KM, dobit 122 milijuna KM - izjavio je Rešidbegović, podsjećajući da je Vlada FBiH u svom programu navela da za prodaju 51 posto dionica BH Telecoma očekuje oko 2,2 milijarde maraka, iz čega se može zaključiti da je procijenjena vrijednost kompanije četiri milijarde KM.

Koliko bi Austria Telekom Group bio spreman platiti za BH Telecom, Boris Nemšić, čelni čovjek te kompanije, nije želio odgovoriti. Prema njegovim riječima, sretna okolnost je što je u telekomunikacijskom sektoru moguće preskočiti neke tehnološke generacije i Austrijanci bi, ako uđu na BiH tržište, odmah išli na najmoderniju tehnologiju. Vlada FBiH u svojim je ranijim kalkulacijama računala da bi za 51 posto svoga kapitala u HT Mostaru mogla dobiti 500 milijuna maraka (255 milijuna eura), ali ni Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT Zagreb, nije želio reći koliko bi T-HT bio spreman platiti za mostarski telekom.

Ovisni o prodaji Telekoma Srbije

U HT Mostar država posjeduje 50,01 posto dionica, HT Zagreb, koji posluje u sastavu Deutsche Telekoma, vlasnik je 39,10 posto dionica HT Mostar, Hrvatske pošte raspolažu s udjelom od 5,23 posto vlasništva, a mali dioničari i investicijski fondovi s 5,66 posto dionica. Trgovanje dionicama HT Mostar još uvijek se ne obavlja putem SASE, jer od 2002. godine kad je provedena djelomična privatizacija kompanija još uvijek nije preregistrirana iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, pa 1.185 malih dioničara i dalje ne može ostvariti svoja prava. Taj problem kulminirao je upravo ovih dana kada je Komisija za vrijednosne papire nedvosmisleno naložila HT Mostar da se mora preregistrirati ili će kompanija biti likvidirana. Oštru reakciju Komisija za vrijednosne papire FBiH objašnjava jasnim zakonskim ovlastima zaštite investitora i kupaca dionica, najavivši da će ta institucija učiniti sve da zaštiti male dioničare, koji godinama pokušavaju ostvariti svoja prava. Ranijim sporazumom Ivice Mudrinića, generalnog direktora HT Zagreb, i sadašnjeg premijera F BiH Nedžada Brankovića u HT-u Mostar se promjena vlasničke i pravne strukture ne može napraviti bez pisane saglasnosti T-HT-a, koji važi za skoro sigurnoga kupca preostalog paketa dionica HT Mostar. Međutim, ta naizgled sigurna akvizicija mogla bi biti ugrožena zbog apetita Deutsche Telekoma, vlasnika T-HT-a, koji pokazuje najveće zanimanje za kupnju najvećega srpskog operatora mobilne telefonije u kojem je prije nekoliko godina kupnjom dijela kapitala grčkog OTE-a Deutsche Telekom već stekao 4,8 posto kapitala.

Kupnjom Telekoma Srbije Deutsche Telekom ulazi i na BiH tržište telekomunikacija, jer je M-tel u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije. Uz M-tel, Deutsche Telekom nikako ne bi mogao biti većinski vlasnik i HT Mostar, jer bi njegov udio na BiH tržištu telekomunikacija premašivao 40 posto, a zakon to ne predviđa ni u jednoj varijanti. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a, tvrdi da je riječ o hipotetskom scenariju koji ovisi o odluci tržišnog regulatora. Upućeniji kažu da, bez obzira na to što je riječ o hipotezi, ako DT kupi Telekom Srbije, HT Mostar bi mogao ostati kratkih rukava, a to nas ponovno vraća na početak priče, a to je da vrijeme više definitivno nije na našoj strani.

[huble2007]

Dnevni Avaz
29.12.2008.

Adi Hadžiarapović
Sumnjivi tenderi
([email protected])

Velike kompanije u Federaciji BiH, kao što su Elektroprivreda BiH, BH Telekom, "HT Mostar" i "Hrvatske pošte" - Mostar, milionske poslove dodeljuju mimo tendera, ocenila je Kancelarija za reviziju institucija FBiH.
BH Telekom je optužen da je sklopio poslove koji koštaju 93 miliona KM (oko 46 miliona evra) mimo Zakona o javnim nabavkama, a od firme "Teleoptik" kupljeni su mobilni telefoni za 5,9 miliona KM (oko 2.9 miliona evra) direktnim pregovaranjem, bez tendera. Izmedju ostalog, sumnjivo je i davanje 1,5 miliona donacija, sklapaje donatorskih ugovora i sponzoriranje albuma Dine Merlina za 244.000 KM...
Federalni revizori su načinili prvi korak u otkrivanju ledenog brijega korupcije i nepotizma u državnim kompanijama pod pokroviteljstvom Vlade FBiH...
Kontrola poslovanja državnih javnih preduzeća samo je potvrdila javnu tajnu da se milionski vrijedni poslovi, umjesto na tenderima, dodjeljuju odabranim pojedincima ili kompanijama. Samozvani menadžeri se ponašaju kao da su "Elektroprivreda BiH" ili telekomi privatne, a ne firme s dominantno državnim kapitalom, samim tim i zakonski obavezni da se odgovorno i transparentno odnose prema novcu građana.

Po ko zna koji put, nabrajajući taksativno sumnjive poslove najvećih državnih firmi, federalni revizori su načinili samo prvi korak u otkrivanju ledenog brijega korupcije i nepotizma, pod pokroviteljstvom Vlade FBiH.

Naime, naprosto je nemoguće da izvršna vlast ne zna da je EPBiH preko noći umanjila kapital za nevjerovatnih 410 miliona KM, ili da nijedan resorni ministar nije upoznat s opravdanim žalbama onih koji uzaludno na legalan način pokušavaju dobiti poslove u velikim državnim kompanijama.

Cjelokupan tekst dostupan je čitaocima "Dnevnog avaza" i pretplatnicima online izdanja...

[rahmanjin]

Pada vrijednost telekomunikacijskog tržišta

Oklijevanje s prodajom telekoma Federaciju može skupo stajati

Telekomunikacijski su operatori najvredniji državni resurs i razumljivo je što Vlada FBiH oklijeva s njihovom prodajom, ali postoje faktori koji se ne bi smjeli ignorirati. Udio telekomunikacijskog tržišta u BDP-u u godinu dana smanjio se sa 6,10 posto na 5,08 posto

Privatizacija BH Telecoma i HT Mostar u Federaciji BiH mora biti dovršena u sljedećih 15 mjeseci, kažu u Agenciji za privatizaciju FBiH. To je jedan od uvjeta koji se postavljaju na putu prema europskim integracijama, s čijom se realizacijom poprilično kasni. Vlada Federacije BiH svojedobno je napravila dokument pod nazivom Politika privatizacije u FBiH, u kojemu su dane polazne osnove o modalitetima prodaje telekomunikacijskih operatora. Međutim, problem je što mjesecima taj dokument leži u Parlamentu FBiH, čekajući da se o njemu usuglase političari, jer htjeli mi to priznati ili ne, privatizacije telekoma iznad svega je političko, pa tek onda ekonomsko pitanje.

Optimistična veljača

Vlada je za BH Telecom predvidjela dvije faze privatizacije - prodaja 51 posto kapitala strateškom investitoru, 10 posto kapitala državnih dionica investitorima ponuditi na Londonskoj, a tri posto na domaćoj burzi. Za HT Mostar, koji se posljednjih dana našao u centru interesa jer bi, prema tumačenju Komisije za vrijednosne papire FBiH, trebao biti likvidiran zbog odbijanja da se verificira vlasništvo tisuću malih dioničara u njegovu kapitalu, najavljena je, pak, prodaja 25 posto od preostaloga državnog kapitala, i to na tenderu, s uvažavanjem prava prve kupnje HT-u Zagreb. U oba telekoma Vlada želi zadržati 25 posto plus jednu dionicu u državnom vlasništvu.

Direktor Sarajevske berze (SASE) Zlatan Dedić tvrdi da bi tender za prodaju državnoga kapitala telekomunikacijskih operatora u Federaciji BiH prema najoptimističnijim prognozama mogao biti raspisan u veljači 2009., ako u vrlo kratkom roku Parlament FBiH usvoji Politiku privatizacije, nakon čega bi Vlada FBiH krenula u proceduru izbora konzultanta s kojim bi zajedno pripremila tendersku dokumentaciju.

Telekomunikacijski su opertatori najvredniji državni resurs i stoga je razumljivo što Vlada oklijeva s njihovom prodajom, ali istovremeno postoje faktori koji se nikako ne bi smjeli ignorirati. Kad je u listopadu 2007. godine objavljena Politika privatizacije, Vlada FBiH je u javnost izašla s procjenom da bi od prodaje dva telekoma trebala zaraditi oko četiri milijarde KM. U međuvremenu su telekomi znatno izgubili na cijeni. Prema podacima koje je prezentirao Hamdija Kulović, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju FBiH, vrijednost telekomunikacijskog tržišta u Federaciji BiH se sa 1.157 milijuna KM u 2006. smanjila na 1,099 milijuna KM u 2007. godini. Udio telekomunikacijskog tržišta u BDP-u smanjio se sa 6,10 na 5,08 posto. Prema Kuloviću, glavni uzrok pada vrijednosti tržišta implementacija je Pravila o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga, uslijed čega su operatori snizili cijene međunarodnih telefonskih razgovora. S druge strane tu su i komplicirani zakonodavni propisi, poput onog o javnim nabavkama, koji državnim kompanijama otežavaju poslovanje. Republika Srpska je još prije dvije godine privatizirala Telekom Srpske, koji je danas u znatnoj prednosti u odnosu na telekome u Federaciji, što je još jedan od važnih razloga zbog kojih je nužno ubrzati privatizaciju telekoma. Tu je i globalna financijska kriza, koja podsjeća da svako odugovlačenje s tim procesom zemlju može skupo stajati.

Potrošene vječnosti

- Telekomunikacije su brz biznis i ako ne reagirate na vrijeme, a to se ne odnosi samo na BiH nego uopće, onda jednostavno gubite. U telekomunikacijama je godina vječnost. Prema tome, nekoliko vječnosti već smo potrošili - slikovito je pojasnio Boris Nemšić, generalni direktor Austria Telecom grupe, koja je prisutna u osam zemalja (Austriji, Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Lihtenštajnu, Bjelorusiji, Makedoniji, Srbiji).

Toj listi Austrijanci bi veoma rado pripojili i Bosnu i Hercegovinu. Njihovo zanimanje za BiH tržištem telekomunikacija nije prestalo, iako su prije dvije godine izgubili tender za kupnju Telekoma Srpske, koji je za 646 milijuna eura preuzeo Telekom Srbije. Austrijanci su bili spremni za banjalučki telekom izdvojiti 467 milijuna eura. Ranijom privatizacijom Telekom Srpske, odnosno M-tel, kako glasi novi naziv kompanije, dobio je kompetitivnu prednost nad ostala dva operatora i to veoma dobro iskorištava kroz dobitak tržišnih udjela, profitabilnost i investicije. HT Mostar također je dijelom privatiziran te je i on u prednosti u odnosu na BH Telecom, koji Austria Telecom Group i najviše zanima, jer je to jedini operator u kojem država ima 90 posto dionica. Prema tvrdnjama Nedžada Rešidbegovića, generalnog direktora BH Telecoma, osim Austrijanaca interes za kupnju BH Telecoma još su iskazali France Telecom, Telekom Slovenije, Turk Telekom, Matav, Deutsche Telekom, egipatski telekom itd. te financijske institucije City bank, Frost & Salyvan, Nomura i drugi.

- Prodaja telekoma je prvo političko, zatim ekonomsko i razvojno pitanje. Menadžment BH Telecoma odgovaran je u smislu konzultanta, samo kad je razvoj telekomunikacija i informatizacije BiH u pitanju. O tome smo izvijestili Vladu FBiH kao i Ministarstvo za promet i komunikacije. Vrijeme odluke treba ovisiti o spremnosti projekata i potrebama Federacije u pogledu razvoja, kao i o situaciji na tržištu kapitala. Rast dionica BH Telecoma kao i pad njihove vrijednosti nije bio rezultat poslovanja kompanije. Kompanija ima stabilan razvoj i odlične rezultate, što smo potvrdili kroz svoje izvještaje o poslovanju, gdje se vidi da smo najprofitabilnija kompanija u BiH. Preliminarni rezultati za devet mjeseci su: prihod 461 milijun KM, dobit 122 milijuna KM - izjavio je Rešidbegović, podsjećajući da je Vlada FBiH u svom programu navela da za prodaju 51 posto dionica BH Telecoma očekuje oko 2,2 milijarde maraka, iz čega se može zaključiti da je procijenjena vrijednost kompanije četiri milijarde KM.

Koliko bi Austria Telekom Group bio spreman platiti za BH Telecom, Boris Nemšić, čelni čovjek te kompanije, nije želio odgovoriti. Prema njegovim riječima, sretna okolnost je što je u telekomunikacijskom sektoru moguće preskočiti neke tehnološke generacije i Austrijanci bi, ako uđu na BiH tržište, odmah išli na najmoderniju tehnologiju. Vlada FBiH u svojim je ranijim kalkulacijama računala da bi za 51 posto svoga kapitala u HT Mostaru mogla dobiti 500 milijuna maraka (255 milijuna eura), ali ni Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT Zagreb, nije želio reći koliko bi T-HT bio spreman platiti za mostarski telekom.

Ovisni o prodaji Telekoma Srbije

U HT Mostar država posjeduje 50,01 posto dionica, HT Zagreb, koji posluje u sastavu Deutsche Telekoma, vlasnik je 39,10 posto dionica HT Mostar, Hrvatske pošte raspolažu s udjelom od 5,23 posto vlasništva, a mali dioničari i investicijski fondovi s 5,66 posto dionica. Trgovanje dionicama HT Mostar još uvijek se ne obavlja putem SASE, jer od 2002. godine kad je provedena djelomična privatizacija kompanija još uvijek nije preregistrirana iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, pa 1.185 malih dioničara i dalje ne može ostvariti svoja prava. Taj problem kulminirao je upravo ovih dana kada je Komisija za vrijednosne papire nedvosmisleno naložila HT Mostar da se mora preregistrirati ili će kompanija biti likvidirana. Oštru reakciju Komisija za vrijednosne papire FBiH objašnjava jasnim zakonskim ovlastima zaštite investitora i kupaca dionica, najavivši da će ta institucija učiniti sve da zaštiti male dioničare, koji godinama pokušavaju ostvariti svoja prava. Ranijim sporazumom Ivice Mudrinića, generalnog direktora HT Zagreb, i sadašnjeg premijera F BiH Nedžada Brankovića u HT-u Mostar se promjena vlasničke i pravne strukture ne može napraviti bez pisane saglasnosti T-HT-a, koji važi za skoro sigurnoga kupca preostalog paketa dionica HT Mostar. Međutim, ta naizgled sigurna akvizicija mogla bi biti ugrožena zbog apetita Deutsche Telekoma, vlasnika T-HT-a, koji pokazuje najveće zanimanje za kupnju najvećega srpskog operatora mobilne telefonije u kojem je prije nekoliko godina kupnjom dijela kapitala grčkog OTE-a Deutsche Telekom već stekao 4,8 posto kapitala.

Kupnjom Telekoma Srbije Deutsche Telekom ulazi i na BiH tržište telekomunikacija, jer je M-tel u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije. Uz M-tel, Deutsche Telekom nikako ne bi mogao biti većinski vlasnik i HT Mostar, jer bi njegov udio na BiH tržištu telekomunikacija premašivao 40 posto, a zakon to ne predviđa ni u jednoj varijanti. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a, tvrdi da je riječ o hipotetskom scenariju koji ovisi o odluci tržišnog regulatora. Upućeniji kažu da, bez obzira na to što je riječ o hipotezi, ako DT kupi Telekom Srbije, HT Mostar bi mogao ostati kratkih rukava, a to nas ponovno vraća na početak priče, a to je da vrijeme više definitivno nije na našoj strani.

Krenimo od kraja, drzava Srbija nije htjela prodati vecinski paket, dakle ostala bi 51% vlasnik, a sto "strucnjak" Dedic to nije rekao... mozda covjek nije informisan . Neka mi ovi nasi "strucnjaci" samo kazu ko je vecinski vlasnik France Telecom, Telekom Slovenije, Turk Telekom, Matav, Deutsche Telekom, egipatski telekom i naravno Telekom Austria? Pa ljudi, valjda je jasno da se NE TREBA prodavati ( mislim vecinski ): Telekom, Elektroprivreda, Vodovod, i druge strateske firme, pa to ni jedna zemlja na zapadu ne radi, a oni su nam kao uzor. Pustimo suplje price MMF-a i Svjetske banke pa oni to traze radi svojih lobija,a sto se tice njih Argentina je primjer koja je provela sve njihove savjete i gdje su? I jos jedna stvar ne nasjedajte ljudi na pricu " kontrolni paket" od 25%. Kakav crni kontrolni paket od 25%, kao prica je mogu se donositi strateske odluke. Pa niko nije pitao koje su to strateske odluke i na sta se odnose?