Forum Klix.ba

novel wrote:senada, Dodik je najbolji BH politicar trenutno pa ti pricaj sta hoces.....

sa SDS-ovcima obican narod je bio izmanipulisani taoc nacionalisticke bagre.

novel wrote:

sa SDS-ovcima obican narod je bio izmanipulisani taoc nacionalisticke bagre.

.....ni ON nije puno bolji od SDS-ovaca, po tom pitanju.....

zavrzlama wrote:Ustavne promjene u BIH su samo u cilju da se politicari u BIH o cemu zabave dok se ustavno rjesenje za BIH kroji daleko od gradana BIH ,ishod balkanskog razgranicenja nije zavrsen i ,ove ustavne promjene su samo ispunjavanje meduprostora prije rjesavanja velikih balkanskih problema(CG,kosovo,tuzba BIH protiv SCG)Mnogi se pitaju zasto su ustavne promjene tako tajnovite i zamrsene,pa iz razloga da se BIH moze oblikovati onako kako u datom trenutku odgovara ,interesima velikih u svijetu.Onog trenutka kad se rijese navedeni procesi a to je uglavnom u vezi SCG i tuzbe,mnoge ce stvari biti jasnije.

Dotle mozemo samo da nagadamo.

senada wrote:

zavrzlama wrote:Ustavne promjene u BIH su samo u cilju da se politicari u BIH o cemu zabave dok se ustavno rjesenje za BIH kroji daleko od gradana BIH ,ishod balkanskog razgranicenja nije zavrsen i ,ove ustavne promjene su samo ispunjavanje meduprostora prije rjesavanja velikih balkanskih problema(CG,kosovo,tuzba BIH protiv SCG)Mnogi se pitaju zasto su ustavne promjene tako tajnovite i zamrsene,pa iz razloga da se BIH moze oblikovati onako kako u datom trenutku odgovara ,interesima velikih u svijetu.Onog trenutka kad se rijese navedeni procesi a to je uglavnom u vezi SCG i tuzbe,mnoge ce stvari biti jasnije.

Dotle mozemo samo da nagadamo.

Ustavne promjene u BIH su samo u cilju da se politicari u BIH o cemu zabave dok se ustavno rjesenje za BIH kroji daleko od gradana BIH ,ishod balkanskog razgranicenja nije zavrsen i ,ove ustavne promjene su samo ispunjavanje meduprostora prije rjesavanja velikih balkanskih problema(CG,kosovo,tuzba BIH protiv SCG)Mnogi se pitaju zasto su ustavne promjene tako tajnovite i zamrsene,pa iz razloga da se BIH moze oblikovati onako kako u datom trenutku odgovara ,interesima velikih u svijetu.Onog trenutka kad se rijese navedeni procesi a to je uglavnom u vezi SCG i tuzbe,mnoge ce stvari biti jasnije.

Dotle mozemo samo da nagadamo.

bajke za malu djecu....

Pa i bajke necem sluze..uspavljuju djecu

mozda...

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je večeras u Sarajevu podržala Prijedlog amandmana na Ustav BiH koji je utvrdilo Predsjedništvo BiH, uz nekoliko amandmana koje je usvojila Komisija na današnjoj sjednici.
Za predložene ustavne amandmane glasalo je pet članova komisije, a dva su bila protiv.

Od četrdesetak amandmana koliko ih je bilo uloženo, Ustavnopravna komisija je podržala sedam.

Nakon što nisu podržani njihovi amandmani članovi komisije Martin Raguž i Filip Andrić napustili su sjednicu komisije.

Predstavnički dom državnog parlamenta bi Prijedlog amandmana na Ustav BiH trebalo da razmatra na sjednici početkom naredne sedmice.
FENA
19/04/2006 22:32

Cementiranje "RS"


http://www.nezavisne.com/dnevne/dogadja ... 006-03.php


Datum: 19.04.2006

Predsjednici šest stranaka dogovorili tehnička poboljšanja amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine



Obezbijeđena većina za usvajanje amandmana


SARAJEVO - Lideri političkih partija postigli su juče na sastanku u Sarajevu dogovor koji podrazumijeva tehnička poboljšanja predloženih ustavnih amandmana.



[img]http://www.nezavisne.com/slike/ustavne-promjene7.jpg[/url]

"Stranke potpisnice Sporazuma o ustavnim promjenama osigurale su podršku 27 poslanika za usvajanje izmjena Ustava BiH na osnovu ovog sporazuma", potvrdio je Sulejman Tihić, predsjednik SDA, koja je, uz SDP BiH, SNSD, SDS, HDZ i PDP, krajem prošlog mjeseca usaglasila ugovor o izmjenama Dejtonskog ustava.

"Naša računica kaže da imamo podršku 27 poslanika. To je dvotrećinska većina potrebna za izmjenu Ustava na osnovu sporazuma koji su ranije potpisali predsjednici ovih šest stranaka. Podršku imamo, ali uz uvjet da svih 27 poslanika dođe na sjednicu parlamenta BiH", kazao je Tihić nakon jučerašnje sjednice Predsjendištva BiH, koje je prihvatilo tehničke popravke ustavnih amandmana.
Sjednici Predsjedništva prethodio je sastanak predsjednika šest stranaka koji su dogovorili korekcije amandmana na Ustav BiH. Najznačajnija promjena je dopuna da će izvorne i podijeljene nadležnosti države provoditi u skladu s Ustavom i posebnim zakonima.
"Predstvnici stranaka iz RS tražili su da se samo u dijelu koji se odnosi na odbranu i sigurnost dopuni klauzulom da će ova pitanja biti regulirana u skladu s posebnim zakonom. Usvojili smo odredbu da će sve nadležnosti biti regulirane u skladu s Ustavom i posebnim zakonima kako bismo precizirali ove odredbe", pojasnio je Tihić.


Lideri PDP-a i SDS-a Mladen Ivanić i Dragan Čavić kazali su da je većina prijedloga stranaka iz RS usvojena i da je dogovor o amandmanima u duhu sporazuma koji su ranije potpisali politički lideri.
Dopunjenim amandmanina precizirao je da će parlament BiH biti raspušten ukoliko u tri pokušaja ne izabere predsjednika, potpredsjednike i premijera. Parlament BiH obavljat će zakonodavnu vlast za BiH. Ustavno-pravna komisija parlamenta BiH u trenutku zaključenja ovog broja "Nezavisnih" razmatrala je dopunjene amandmane koji će se naći na dnevnom redu naredne sjednice državnog parlamenta, zakazane za 25. april ove godine. Prema nezvaničnim informacijama, ova bi komisija mogla podržati predložene izmjene Ustava unatoč ranijim zahtjevima nekoliko članova za promjenu ustavnih amandmana koji se odnose na entitetsko glasanje i odbranu i sigurnost..

Nezavisne wrote: Većina građana za ustavne promjene

BANJA LUKA - Većina građana u BiH podržava predložene ustavne promjene o kojima bi u utorak trebalo da se izjasne poslanici u Predstavničkom domu parlamenta BiH, pokazalo je istraživanje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

Istraživanje je sprovedeno u prva tri mjeseca ove godine na uzorku od 1.650 punoljetnih građana BiH. Ispitanici iz reda sva tri konstitutivna naroda odgovarali su na pitanje u kojoj mjeri podržavaju predložene ustavne promjene.

Rješenja za izmjene Ustava BiH, do kojih su poslije dugotrajnih pregovora došli lideri sedam političkih partija, pokazalo je istraživanje UNDP-a, podržava 40,1 odsto ispitanika. Ustavne promjene potpuno odbacuje deset odsto ispitanih građana. Rezultati istraživanja pokazali su da je 33,5 odsto ispitanika ravnodušno prema predloženim promjenama Ustava, a na postavljena pitanja nije odgovorilo 16,4 ispitanika.

Izmjene najvažnijeg državnog akta najviše podržavaju Bošnjaci - 51 odsto. Od ukupnog broja ispitanika iz reda hrvatskog naroda, 48 odsto se izjasnilo za mijenjanje postojećeg Ustava BiH, dok najmanju podršku tom procesu daju Srbi, među kojima se tek 26,9 odsto ispitanih izjasnilo za ustavne promjene.

S druge strane, među Bošnjacima je najmanje protivnika ustavnim promjenama - 3,5 odsto ispitanih. Najveći otpor za promjene Ustava vlada među srpskim stanovništvom - 18,4 odsto ispitanika, dok se 7,9 odsto Hrvata izjasnilo da ne želi mijenjanje Ustava.

Od ukupnog broja ispitanih Srba 40 odsto niti podržava niti ne podržava ustavne promjene, dok njihovo mišljenje dijeli 28,2 odsto ispitanika iz reda bošnjačkog naroda i 23,3 odsto Hrvata. O procesu ustavnih promjena nije se izjasnilo 20,8 odsto Hrvata, 17,3 Bošnjaka i 14,7 odsto Srba.
Lideri sedam partija potpisali su sporazum o ustavnim promjenama čijom primjenom bi BiH trebalo da dobije mnogo snažnije i efikasnije državne institucije. Prema tom sporazumu BiH bi, između ostalog, trebalo da dobije jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koji će se rotirati i prošireni Savjet ministara, koji će imati mnogo veća ovlaštenja nego do sada, a na čijem čelu će biti predsjednik umjesto dosadašnjeg predsjedavajućeg.

Ivan Lovrenović
Ustavne promjene - da ili ne, dilema je koja još ne silazi s dnevnoga reda. Prijatelj s kojim, što profesionalno što privatno, često razmjenjujem pitanja i nedoumice iz zajedničke svakodnevnice, a koji ima znatno bolju orijentaciju u labirintima konkretnih političkih odnosa, nudi mi ovih dana zanimljiv paradoks kojim povezuje vruću temu (ne)usvajanja ustavnih promjena s mogućim ishodima slijedećih izbora. Ovako otprilike glasi taj paradoks: onim strankama i političarima koji se zalažu za ustavne promjene (poput, recimo, Lagumdžije), na izborima bi više išlo na ruku to da promjene ne budu usvojene; oni, pak, koji su sad, sa Silajdžićem na čelu, protiv usvajanja ustavnih promjena na izborima bi bolje prošli kad bi promjene bile usvojene. Da bi se paradoks razumio, kaže moj prijatelj, treba samo imati na umu gdje živimo.

Evo kako. Ako ustavne promjene budu usvojene, to se do izbora ni na koji način ne može odraziti u obliku bilo kakvoga poboljšanja konkretnih životnih prilika. Protivnici će to iskoristiti da zagovornike ustavnih promjena prikažu kao neuspješne, obmanjivače, davaoce lažnih obećanja itd. Socijalno-psihološki deklasiran i ogorčen, prosječni birač lako će i spremno progutati ovu zamjenu teza, i pred glasačkom kutijom okrenuti se protiv sadašnjih predlagača ustavnih promjena. Prema komu? Jasno, prema njihovim kritičarima, koji će tada imati u rukama lažan ali demagoški efikasan adut: "Jesmo li govorili i upozoravali...!" Po tom istom mehanizmu, ako bi oni, koji sada intenzivno rade na propasti ustavnih promjena, u tomu imali uspjeha te zaustavili njihovo usvajanje, ne bi to mogli na izborima kapitalizirati, jer u međuvremenu ne bi mogli proizvesti nikakvo bolje stanje, koje bi ih preporučivalo biračima.

A ako je o sudbini ustavnih promjena suditi po raspoloženju i držanju Douglasa McElhaeneyja, američkoga ambasadora u Bosni i Hercegovini u posljednjem televizijskom nastupu u emisiji 60 minuta, šanse za njihovo usvajanje nisu prevelike. Ambasador, koji je proteklih nekoliko mjeseci bio glavna "lokomotiva" u procesu dogovaranja, i pri tomu uvijek bio odlučan ali i cool, ovoga puta bio je izrazito nervozan pa povremeno i na granici ljutnje. Po tomu se moglo zaključivati da masivno lobiranje za prihvaćanje ustavnih promjena, i javno i neformalno, kojemu se ambasador zdušno posvetio u posljednje vrijeme, kao da ne urađa željenim rezultatima.

Žar i žestina, koje je američki ambasador u toj emisiji ulagao u svoje obrazlaganje prednosti koje Bosni i Hercegovini donose ustavne promjene, bili su vrlo neobični, jer se veoma rijetko događa da vidite diplomata profesionalca kako je na putu da napusti uobičajeni glatki, ravnodušni diskurs i relativistički govor u kojemu crno bez ikakvih problema može u isti mah biti bijelo, i obratno, a da čovjek pri tomu ni ne trepne. Jednom riječju, stjecao se dojam da je čovjeku do svega toga stalo kao da mu se radi o vlastitoj koži, te da mu je do našega dobra stalo mnogo više nego mnogima od nas. Pogotovo kad je poantirao tvrdnjom da je ovo samo početak procesa promjena, te da će, kada slijedeći put bude gostovao u istoj emisiji, to biti zbog "razgovora o drugoj fazi ustavnih promjena". U nekim, pak, od bezbrojnih novinskih intervjua McElhaeney je objasnio, opovrgavajući apokaliptične tvrdnje kardinala Puljića da Amerikanci i Britanci žele iseliti Hrvate iz Bosne i Hercegovine, kako se njegova vlada obavezala na drugu fazu ustavnih promjena baš na inzistiranje hrvatske strane. Bi li to bi moglo značiti da je uvidjela realnost hrvatskoga problema, pri sve jasnijim tendencijama da se srpski nacionalni interes nastoji osigurati očuvanjem Republike Srpske, a bošnjački većinskim rezonom "građanske države"?

S druge strane, gledajući McElhaeneyjev televizijski nastup iz malo izmaknute perspektive, recimo, onako kako bi se gledao u bilo kojoj "normalnoj" zemlji, morali biste se čudom čuditi: ta, to je na samoj granici, ako ju već nije i prešlo, ozbiljne povrede običaja i protokola - skoro kao miješanje u unutarnje stvari, koje je diplomatima nedopustivo.

Za koji god pristup se odlučili, ova pojava zapravo samo vjerno ilustrira apsurdno stanje u kojemu se Bosna i Hercegovina nalazi: okovana nemogućnošću da iznutra, vlastitim snagama proizvede minimum zajedničke energije za promjenu stanja, te zbog toga u vanjskim relacijama lišena elementarne vjerodostojnosti, koja bi diplomate obavezivala na "regularno" ponašanje.

Lako je za McElhaeneyja, jednoga dana njemu će Bosna i Sarajevo biti tek uspomena, možda lijepa, možda morna - nevažno. Lako je i za američku administraciju: poticaj za iskorak iz ukletoga kruga statusa quo koji nam je dobacila u vidu doziranih, a za nas ipak toliko važnih, možda i presudnih promjena, ako u Parlamentu bude neprepoznat i odbačen, više nikada neće biti njezina glavobolja, ni najmanja

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer ... z=7&isasp=

24.04.2006

Haris Silajdžić, osnivač Stranke za BiH, upozorava

Ovo je definitivna podjela BiH

Svi uglas traže od nas da ne vjerujemo svojim očima nego njima * Moguća je potpuna kontrola cijele države

Za osnivača Stranke za BiH i jednog od lidera Patriotskog bloka Harisa Silajdžića nema dvojbe. Ustavne promjene kakve se trenutno nude kroz amandmane čije je usvajanje predviđeno na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, predstavljaju definitivnu podjelu države BiH.
- U zadnjem trenutku dok je zasjedala Ustavnopravna komisija desilo se nešto što vjerovatno nema presedana. Rješavano je pitanje tehničkih, a ustvari suštinskih ispravki. Predstavnici iz RS i njihovi zaštitnici iz međunarodne zajednice mogu biti zadovoljni jer su uspjeli u svemu što su zacrtali. Ovo je definitivna podjela BiH, ali na tome se ne zaustavljaju nego svi uglas traže od nas da ne vjerujemo svojim očima nego njima. Da nije tragično za ovu zemlju, bilo bi smiješno - kaže Silajdžić.

Opasan konsenzus


On poručuje da konsenzus međunarodne zajednice po pitanju ustavnih promjena za BiH može biti jako opasan.
- Međunarodna zajednica je imala konsenzus oko embarga. Desetine hiljada života je izgubljeno zbog toga što im je bilo zabranjeno da se brane. I ne samo konsenzus nego smo imali i garancije za Srebrenicu i znamo šta se dogodilo. Za sve ovo kasnije se izvinjavala međunarodna zajednica. Naravno, tada je bilo kasno. Tako je isto bilo sa izborima 1996., privatizacijom i drugim promašajima međunarodne zajednice, a cijenu toga plaćat će generacije koje dolaze - navodi Silajdžić.

Prijedlozi ustavnih amandmana koji ostavljaju entitetsko glasanje, upozorava Silajdžić, nespojivi su sa principom moderne parlamentarne demokratije. Njegov stav je da ustvari predstavljaju pokušaj uspostavljanja etničke i entitetske podjele kao trajnog principa za BiH.
- Kroz mogućnost trajnog veta u Predstavničkom domu moguća je potpuna kontrola cijele države. Uzimajući u obzir dosadašnju praksu može se zaključiti s velikom vjerovatnoćom da će Parlament, a time i država i dalje biti blokirani. Opasnost je time veća što se govori o odlasku visokog predstavnika i ukidanju bonskih ovlasti - ističe osnivač Stranke za BiH i podsjeća da je visoki predstavnik u zadnje četiri godine nametnuo 46 zakona jer u Parlamentu nisu mogli proći.

Trajna tvorevina


Za njega je priča o drugoj fazi besmislena, što se jasno vidi i iz izjava političara iz RS.
- Oni sasvim jasno govore, a ovi amandmani to i potvrđuju, da je taj entitet trajna tvorevina te da se u drugoj kao i u prvoj fazi što je bilo, o tome ne može ni govoriti. Po njima, problem je Federacija jer je problem u RS riješen etničkim čišćenjem. Ove ustavne promjene su poruka da kršenje ljudskih prava i etničko čišćenje ne predstavljaju nikakav problem i da samo tako treba nastaviti - naglašava Silajdžić.
Jedan od primjera koji na najbolji način pokazuje sve ono što govori, kaže Haris, jeste aktuelna reforma policije na kojoj će se najbolje potvrditi svaka njegova tvrdnja.

E. SARAČ

Umjesto pune demokratije, imamo potvrđenu etnizaciju


Izražava žaljenje da od istinskih temeljitih promjena u BiH nema ništa. Takozvane promjene, kako ih naziva, samo utvrđuju podjelu nastalu agresijom i genocidom.
- Deset godina nakon uspostavljanja mira nikakve retoričke formulacije i akrobacije ne mogu promijeniti tu činjenicu. Međunarodna zajednica je imala priliku da krene putem koji je najavljivan iz EU i Vašingtona, a to je puna demokratija. Umjesto pune demokratije, kako su nam poručivali, imamo potvrđenu etnizaciju. Umjesto demokratije, imamo etnokratiju - kaže Silajdžić.

Važno raskršće za državu


- Na tom važnom raskršću za BiH međunarodna zajednica je izabrala retrogradnu opciju. Mnogi s pravom postavljaju pitanje da li se ovim ustavnim promjenama gubi smisao bilo kakve politike u BiH osim one bazirane na etnonacionalnom teritorijalnom principu.

Piše: Zija DIZDAREVIĆ
25/04/06


SAD čuvaju RS

Pritisak SAD za usvajanje višestranački dogovorenih amandmana na Ustav BiH traje sve do izjašnjavanja u Parlamentu BiH. Javnosti se obratila i zamjenica pomoćnika državnog sekretara SAD u Uredu za evroaziju Rozemari di Karlo. Pritisku se priključio i Ričard Holbruk intervjuom “Oslobođenju”. Oba istupa su značajna, ne toliko povodom amandmana, koliko zbog odnosa SAD prema RS, unutar bh. ustavnog reformskog procesa.

Riječi Di Karlo ukazuju da su SAD već oblikovale drugu, postizbornu fazu ustavnih promjena. Naglasak će biti na ekonomičnosti državnog uređenja, što ostavlja po strani ustroj RS, zbog njene jednostavnosti, a u prvi plan stavlja kantonalno uređenje FBiH. Takvo viđenje narednih ustavnih zahvata ima i premijer RS i lider SNSD Milorad Dodik. To ide naruku onima što tvrde da se betonira entitetsko uređenje.

Putem Di Karlo Vašington poručuje da “građani BiH i njihovi predstavnici moraju odlučiti o čemu će razgovarati u drugoj, trećoj ili nekoj narednoj fazi ustavnih reformi”, ali da “vlada SAD neće vršiti pritisak na predstavnike RS da u narednoj fazi ustavnih promjena razgovaraju o ukidanju ovog entiteta”. Holbruk izdvaja i krivi hrvatsku stranu, braneći dejtonsko uređenje: “Ako to sad žele promijeniti, to znači da ponovo žele otvoriti sporazum koji je držao mir u BiH, prekršiti svoju riječ i pokrenuti najveće faktore destabilizacije u regionu. Ukidanje entiteta nije praktično, jer oni reflektiraju političku realnost. Ukidanje entiteta ili stvaranje trećeg entiteta je put nazad ka sukobu.” Holbruk se u intervjuu predstavlja kao privatno lice, ali naglašava da mu je ambasador SAD u BiH Daglas Meklhejni prijatelj s kojim često kontaktira. To Holbruke stavove čini baš ozbiljnim.

Krajnje je nekorektno optuživati one što su protiv entitetskog uređenja. Po Holbruku, to može “pokrenuti najveće faktore destabilizacije u regionu”. Ko su ti “najveći faktori”, Holbruk ne kaže, znano je ko su. Holbruk ruži one što hoće uklanjanje ustavne formule koja uvažava povode i posljedice rata, a štiti destabilizatore regiona. Dakle, ponovo se priznaje politička relevantnost gole sile u rješavanju (među)državnih pitanja na Balkanu.

Po predočenom, SAD se ne namjeravaju zalagati za promjenu dejtonske formule BiH, a moguće drugačije rješenje prepuštaju domaćim činiocima, zalažući se za višefaznost ustavne reforme, kao i EU.

Balkanska briga međunarodnih autoriteta usredsrijeđena je na sudbinu SCG nakon referenduma u Crnoj Gori i povodom pregovora o statusu Kosova. Američki geopolitički interesni pragmatizam je bezdušan. Velikosrpstvo je tučeno svim sredstvima svugdje u regiji osim u BiH, gdje je učinilo najveće zlo. Holbruk kaže da nije dobro što je prihvaćeno ime RS, ali ne zbog onog “Srpska”, već zbog naziva “Republika”. A problem je u “Srpska”, što je političko legitimiranje činjenice da je gotovo pola predratnog nesrpskog stanovništva s tog prostora nacistički svedeno na ispod deset odsto.

Republika Srpska, kao ideološki sadržaj i geopolitički projekat, nastala je kao negacija Bosne i Hercegovine, a politika koja tamo dominira i danas je bazirana na tom ključnom osporavanju. Velikosrpska logika i praksa vladaju polovinom bh. države. Poruke iz SAD (p)održavaju tu situaciju i mogu radikalizovati politička viđenja na sve tri strane. Takav pristup može biti shvaćen i kao poruka da je (i bh.) Hrvatima dosta Hrvatska, a ovdje šta uhvate. Bošnjacima ostaje trvenje s Hrvatima u FBiH, uz negativno isijavanje iz RS spram BiH i onih što Srbi nisu. Otud je sasvim moguće da se ovakvi stavovi iz SAD dožive kao politička gvantanamizacija Bošnjaka. U Vašingtonu moraju biti svjesni ovih opasnosti.

SAD su nužne BiH, kao prijatelj i garant njenog statusa. No, SAD neće svoje interese podređivati bosanskohercegovačkim. Otud nije dobro da samo Vašington ima kontrolu nad sudbinom BiH. Treba se izboriti kod Evropske unije da se optimalno angažuje u ustavnoj reformi čiji je obrazac sama ponudila. To je suverenitet države i građana, a ne etničko-religijskih grupacija, tačnije nacionalno-vjerskih oligarhija koje manipulišu masama. Ipak, dogovorene ustavne promjene treba prihvatiti iz niza razloga. Potom valja promišljati kako, i Ustavom, bh. društvo iz konfliktnog prevesti u demokratsko, kako sve bh. Srbe vratiti BiH

Država bez državne imovine
Mirna SADIKOVIĆ
Zbog nebrige vlasti, kada je riječ o pasivnom podbilansu ili imovini i nekretninama bh. preduzeća u drugim državama, BiH bi mogla ostati bez nekoliko milijardi konvertibilnih maraka. Dok druge države ostvaruju prava na svoju imovinu bez problema i masovno prodaju nekretnine, BiH nema ni zakon o državnoj imovini. Zakon su napisali stručnjaci, ali bh. političari koji još uvijek zastupaju interese susjedne Hrvatske, odnosno susjedne Srbije i Crne Gore, bojkotuju njegovo usvajanje.
Zikreta Ibrahimović, pravobranilac BiH u sudskim sporovima sa drugim državama:
«To su pitanja koja se, prije svega, moraju riješiti sistemskim zakonima, znači u ovom dijelu: ko će biti titular tih ovlaštenja, ko će se uključiti jasno u potraživanja, ko će biti zakonski zastupnik tih potraživanja? Znači, sva ta pitanja su sad riješena. A kontradiktorno - prema unutrašnjem pravu nekonzistentno, znači.»

Ekspert međunarodnog prava Miloš Trifković:

«Ima jedna objektivna činjenica, a to je ustavna struktura BiH koja otežava, za razliku od, recimo, jedne Hrvatske koja ima županije kao administrativne jedinice, Slovenije koja nema ni županije, Srbije koja ima opštine, dakle, to je objektivan razlog. A za ove ostale, pitajte političare, nemojte pitati profesore, molim vas!»

U BiH još uvijek nije razriješeno ni pitanje titulara državne imovine kojima bi zadatak bio da pregovara sa predstavnicima drugih država o načinu povrata i nadoknadi te imovine. Odluka Vijeća ministara legitimira entitetske agencije za privatizaciju da riješe ovaj problem, ali agencije nisu osposobljene za takav posao, a pravobranilac Zikreta Ibrahimović upozorava da bi druge u eventualnim sudskim sporovima mogle osporiti pravo agencija da zastupaju BiH:

«Svi subjekti vani žele imati sasvim određene sagovornike ili listu sagovornika, jer je zaista ljudima vrlo teško da sad razgovaraju sa, recimo, agencijom za privatizaciju iz Federacije, sutra sa odgovarajućim tijelom iz RS, pa onda s nekakvim kantonom, pa sa Pravobranilaštvom, pa sa sektorom za sukcesiju. Nije daleko od pomisli da će oni kojima se bude na takav način obraćalo, to iskoristiti, pa će reći – de se vi prvo dogovorite ko je taj s kim ćemo mi pričati, pa ćemo vam onda omogućiti to pravo, a rokovi ne čekaju, rokovi teku. U šestom mjesecu 2004. godine stupio je na snagu Sporazum o sukcesiji. Rokovi su deset godina.»

Zbog takvog odnosa bh. vlasti već je izgubljen bolnički kompleks sarajevskog Kliničkog centra u Cavtatu, gdje samo zemljište vrijedi oko 30-40 miliona konvertibilnih maraka. S druge strane, susjedi bez ikakvih problema dolaze do svoje imovine u BiH, a te slučajeve, navodi bh. pravobranilac Zikreta Ibrahimović, niko i ne registruje:

«Niko ne bilježi ima li reciprociteta i kakav je on. Na primjeru bolnice u Cavtatu vidimo da reciprociteta nema. Stavovi državnog odvjetništva Republike Hrvatske također su vrlo rigidni. Stavovi Republike Slovenije, kad se radi o staroj deviznoj štednji koja je isto jedan segment potraživanja građana BiH, također su vrlo rigidni. Ono što možemo je da se ugledamo na njih, da i mi učinimo neki korak, da zanemarimo sujete, da zanemarimo politike, da djelujemo da se u ovu zemlju donesu te pare koje tamo negdje leže.»

Agencije za privatizaciju već godinu dana pokušavaju doći do podataka koliko firmi potražuje svoju imovinu u inostranstvu, ali nisu uspjele odmaći dalje od šturog Federalnog registra koji raspolaže podacima o 169 firmi i oko 600 miliona konvertibilnih maraka. Direktor Agencije za privatizaciju FBiH Rešad Žutić:

«To su samo preuzete vrijednosti iz bilansa koji su rađeni negdje oko 2000. godine. To nije ništa revalorizovano, nego je to samo preuzeto kako je bilo u knjigama. To su znatno drugačije vrijednosti i ima negdje oko 57 miliona imovine. I ta imovina nije u potpunosti iskazana, jer je negdje samo opisno rečeno «imamo tamo neku nekretninu» - i ništa više»

Kantonalne agencije za privatizaciju u Federaciji suočavaju se sa sličnim problemom. Samir Ćatović, direktor bihaćke kantonalne agencije za privatizaciju:

«Mi imamo sedam firmi koje su prijavile potraživanja po osnovu toga. Analogija je da je Bihać bio najbliži Hrvatskoj i, ako ništa drugo, u odmaralištima i stanovima u Hrvatskoj ima kudikamo više imovine. Ja mislim da je tu stvar u neznanju i nesnalaženju posljeratnih direktora na području naše županije ili kantona.»

A o radnicima koji zbog nemogućnosti naplate potraživanja od imovine firmi u kojima su radili cijeli svoj radni vijek, a ne mogu da povežu ni staž niti da naplate plate za nekoliko godina, niko i ne razmišlja. U sindikatu kažu da je riječ o nekoliko hiljada radnika koji su radili u velikim kompleksima, poput Energoinvesta, vojne industrije, UPI holdinga, UNIS-a, Šipad Export-importa, Šipad-komerca i niza drugih. Da bi se ovaj problem počeo rješavati, Pravobranilaštvo predlaže da se formira direkcija na nivou države, te da se u pripremu pregovora sa drugim državama uključe i ministarstva vanjskih poslova i Ministarstvo pravde BiH kako bi se spasilo što se spasiti može.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer ... z=9&isasp=

Haris Silajdžić, osnivač Stranke za BiH

Ako ukinu entitetsko glasanje, odričem se bilo kakve funkcije!
Milorad Dodik je svojim izjavama demaskirao priču o ustavnim promjenama i potvrdio da je cilj podjela BiH * Hejz ovdje nije bio na dobrovoljnom radu, nego ga je dobro naplatio

Dodikove posljednje izjave demaskiraju priču o ustavnim promjenama i otkrivaju pravi cilj, a to je definitivna podjela države BiH i ovjera etničke podjele, ali sada slobodnom voljom Parlamenta BiH. On govori ono što drugi neće javno da kažu i potvrđuje argumente "protiv" ustavnih amandmana sa kojima je izašao Patriotski blok, poručuje Haris Silajdžić, osnivač Stranke za BiH, u razgovoru za "Dnevni avaz".

Politička korist
Osjećate li se krivim nakon svega što se događalo u Parlamentu BiH?

- Zašto? Pa Dodik sam potvrđuje da smo bili u pravu. Izjavio je da se amandmanima koje su ponudili dodatno ojačava entitetsko glasanje, te da je posve logično, kako kaže, da galame oni iz Federacije jer nisu naivni pa da ne razumiju o čemu se radi. Sve vrijeme se govorilo o drugoj fazi, a onda on izađe i kaže da se vještački stvara priča o drugoj fazi promjena.

Donald Hejz optužuje SBiH i HDZ 1990 da su bile protiv kako bi izvukle kratkotrajnu političku korist zbog predstojećih izbora. Vaš komentar?

- Djelovanje SBiH konzistentno je od osnivanja. To ne znaju samo oni koji neće da znaju. U našem osnivačkom dokumentu zapisano je da želimo građansku parlamentarnu demokratiju, regionaliziranu BiH bez entitetske podjele, demokratsku BiH u članstvu EU. Zbog toga smo trpjeli pritiske, pa čak i sankcije OSCE-a. Nismo za etničku podjelu nego za demokratiju kakvu uživaju građani u razvijenim demokratskim društvima. Što se drugima čini da mi nismo vrijedni toga, to je njihov problem.

Nevladine organizacije
Dosta toga ste objasnili, ali niste odgovorili na pitanje. Koliko ima predizborne kampanje u vašem "ne"?

- Evo moje ponude: neka ukinu entitetsko glasanje i odričem se bilo kakve funkcije. Je li to predizborna? Je li to želja za vlašću? Ako mi imamo zadnje motive, a ja tvrdim da nemamo i da je ovo iznad ne samo pojedinca nego i stranke, šta ćemo onda reći za one na koje se srećom ne može vršiti pritisak i koji su jednoglasno prepoznali i odbili ovu prevaru, a to je dijaspora? Šta ćemo reći za brojne nevladine organizacije demobilisanih boraca, civilnih žrtava rata koje su izašle s jasnim stavom? Žrtve najbolje i najbrže prepoznaju istinu bez obzira na slojeve celofana kojima su ove promjene bile umotane.

Kako komentirate izjavu ambasadora SAD Daglasa Meklhenija, koji je najavio sankcije prema BiH zbog odbijanja amandmana?

- BiH je već pod sankcijama od 1992. kada nam je embargom na uvoz oružja oduzeto pravo da se branimo. Na zločinu i nepravdi napravljeno je uređenje BiH. Od nas se sada traži da to zaboravimo, čak i da to ne spominjemo. Iz reakcija u ova dva dana proizlazi da je proteklih deset godina bila ustvari samo priprema za potpunu legalizaciju genocida u BiH. Ispada da u BiH nema patriota osim onih koji se duboko klanjaju svakom diktatu. Oni koji su na sve moguće načine opstruirali izgradnju države BiH i normalnog demokratskog društva sada su favoriti međunarodne zajednice i poručuju nam da smo mi problem. Valjda zbog toga što nismo izvršili etničko čišćenje i što vjerujemo u demokratsku i multietničku BiH. Pitam kakve se to sankcije najavljuju kada sve ovo vrijeme govore o tome da su ove ustavne promjene rezultat rada domaćih političara. Dakle, slobodna volja se treba sankcionirati.

Ovih dana čuli smo izjave kako oni koji su protiv nisu ponudili bolju alternativu.

- Ne samo da nudimo, nego radimo na tome i imamo rezultate već deset godina. Tokom razgovora o ustavnim promjenama nudili smo i javno objavljivali sve naše stavove, dostavili prijedlog ustava koji je u proceduri u Parlamentu BiH. Kada je potpisan sporazum koji betonira podjelu BiH i državu ostavlja na milost i nemilost entiteta, ponudili smo jedan jedini amandman, a to je ukidanje entitetskog glasanja, što, naravno, nije prihvaćeno. Prema tome, onaj ko kaže da ništa nismo ponudili ili to ne zna ili obmanjuje javnost.

Interes građana
Predstavnici međunarodne zajednice pozivaju se i na građane BiH i kažu da je većina njih bila za ustavne promjene.

- Ne znam zaista otkuda im pravo da stalno govore u ime građana BiH. Pa nisu se oni borili za ovu BiH. Ako već govore o nekim interesima, kao što to čini Hejz, koji, koliko znam, ovdje nije bio na dobrovoljnom radu nego ga je dobro naplatio. I otkud im pravo da oni govore o tome ko se zalaže za interese za BiH! Oni se zalažu za interese svojih zemalja, zato su tu i to je uredu. Ali, neka ne misle da i ovdje nema onih koji rade za interese BiH. Da nije tako, ne bi opstala do sada.

Ali, provedena su istraživanja i većina građana se izjasnila za promjene?

- Znamo kako se rade istraživanja. Kako oni koji nisu u direktnom kontaktu sa građanima mogu govoriti o tome šta to oni žele? Mi samo želimo da se ostvari "puna demokratija BiH" koju zagovara međunarodna zajednica i tražimo od nje da nam u tome pomogne. Ako nas zbog toga treba sankcionisati, onda je "nešto truhlo u državi Danskoj".

Što nema sankcija za Dodika

Ako se već najavljuju sankcije, kako to da ih nema za Dodika koji je u NSRS podržao Sporazum o reformi policije, a sada upozorava da, ukoliko MUP RS ne ostane, propadaju pregovori s EU. Za to nema sankcija, ali za odluku Parlamenta BiH, koji želi spriječiti etničke podjele i napraviti korak ka demokratizaciji BiH, ima.

Jesu li Bošnjaci i Hrvati u RS unaprijed otpisani

- Slušam Dodika kako kaže da 99 posto Srba hoće RS. Da li to znači da su Bošnjaci i Hrvati u tom entitetu unaprijed otpisani? Zašto nisu u svojim domovima i da li ih je i međunarodna zajednica otpisala? Da li je Dodik pitao one što su pod prijetnjom smrti morali napustiti svoje domove? Ispada da smo mi izvršili agresiju, pobili 200.000 ljudi, otvarali logore za ubijanje, mučenje i silovanje. U reakcijama koje slušamo nema ni riječi o dovršavanju etničkog čišćenja, o kompletiranju Miloševićevog projekta. Pošto nam je medijski prostor u BiH sužen, uložit ćemo sav trud da ovo kažemo i putem medija u svijetu. Prije agresije, na teritoriji RS je živjelo 476.000 Bošnjaka i Hrvata, a sada njih samo 40.000 živi u svojim domovima. Gdje su ostali?

Razgovarala: Edina SARAČ

Ako ukinu entitetsko glasanje, odričem se bilo kakve funkcije!