#351 Re: Crna hronika van BiH
Posted: 02/03/2026 08:45
Ovo je brzo islo, ako je to dozvoljena brzina
To je jedan od onih "može se ovdje 90, stavili su ograničenje 50 da bi izvlačili pare od opštenih vozača" vozač.muha_sa wrote: ↑04/03/2026 06:53 https://nova.rs/vesti/hronika/detalji-u ... zlu-video/
Detalji užasne nesreće u Sjenici u kojoj su poginule policajka i njena ćerka: Vozač "škode" se kretao velikom brzinom pa naleteo na rizlu VIDEO
U Sjenici je večeras došlo do teške saobraćajne nesreće kada je automobil udario tri pešaka, poginule su radnica Uprave policije (44) i njena ćerka (12), dok je sin (9) teško povređen i prevezen u bolnicu. Prema nezvaničnim informacijama, na njih je na pešačkom prelazu naleteo vozilo marke "Škoda" kojim je upravljao A.K.
Kako saznaje Blic, on se kretao velikom brzinom dok su prelazili ulicu, a onda je naleteo na rizlu koja ga je "odbacila" na trotoar i tom prilikom udario je majku, ćerku i sina.
Vodiči na Everestu trovali penjače u dogovoru s bolnicama i spasiocima. Zaradili milijune
bio je slucaj u nigeriji drzava rekla zatvarajte skole
Čini se da je ljekar na hitnoj ove simptome olako shvatila. ChatGPT ovako opisuje proceduru u ovakvom slučaju (citiram):
Odgovor:Pozdrav! Jedno pitanje iz oblasti medicine: ako se na odjel hitne pomoći javi pacijent sa simptomima trnjenje lijeve ruke i lijeve strane tijela, kakva je standardna procedura postupanja?
I dalje:Pozdrav. Simptomi koje opisujete (trnjenje jedne strane tijela, posebno lijeve ruke i strane tijela) u hitnoj medicini se tretiraju kao potencijalni neurološki hitan slučaj, prije svega sumnja na moždani udar (ishemijski ili hemoragijski), dok se paralelno razmatraju i druge diferencijalne dijagnoze (TIA, migrena s aurom, hipoglikemija, neuropatije itd.).
Evo kako izgleda standardni algoritam postupanja u hitnoj službi:
1. Triage (procjena hitnosti)
Pacijent se odmah kategorizira kao visoki prioritet. Jednostrani neurološki deficit automatski ide u urgentnu obradu bez čekanja.
2. Primarna procjena (ABCDE pristup)
A (Airway) – prohodnost disajnog puta
B (Breathing) – disanje, saturacija
C (Circulation) – puls, krvni pritisak
D (Disability) – neurološki status (ključni dio ovdje)
E (Exposure) – opšti pregled
3. Brza neurološka procjena
Koristi se skraćeni test poput FAST:
Face (asimetrija lica)
Arm (slabost ruke)
Speech (poremećaj govora)
Time (vrijeme početka simptoma – presudno!)
Često se radi i proširena procjena poput NIHSS skale.
4. Odmah se uzimaju ključni podaci
Tačno vrijeme početka simptoma (ili zadnji put kad je pacijent bio bez simptoma)
Ranije bolesti (hipertenzija, dijabetes, fibrilacija atrija)
Terapija (posebno antikoagulansi)
Glukoza u krvi (isključiti hipoglikemija koja može imitirati moždani udar)
5. Hitna dijagnostika
Najvažnije:
CT mozga bez kontrasta (prva linija)
→ razlikuje ishemijski od hemoragijskog udara
Po potrebi:
CT angiografija
MR mozga
6. Laboratorija i monitoring
Krvna slika, elektroliti, koagulacija
EKG (traženje aritmija, npr. fibrilacije atrija)
Kontinuirano praćenje vitalnih funkcija
7. Terapijska odluka (vrijeme je ključno)
Ako se potvrdi ishemijski moždani udar i pacijent je unutar vremenskog prozora (~4,5 sata):
razmatra se tromboliza (rtPA)
Ako postoji začepljenje većeg krvnog suda:
može se raditi mehanička trombektomija
Ako je u pitanju hemoragijski udar:
drugačiji pristup (kontrola pritiska, neurohirurgija itd.)
8. Dalje zbrinjavanje
Pacijent se upućuje na:
jedinicu za moždani udar (stroke unit)
intenzivnu njegu (ako je potrebno)
Ključna napomena
Vrijeme od početka simptoma do dolaska u bolnicu direktno utiče na ishod. Zato se u praksi koristi princip:
“time is brain” – svaka minuta znači gubitak neurona.
Kod mlade osobe sa novonastalim jednostranim neurološkim simptomima, standard dobre prakse podrazumijeva najmanje:
neurološki pregled
EKG (obavezan)
mjerenje glukoze
barem kratkotrajni monitoring (posmatranje)
često i CT mozga
Otpust nakon samog mjerenja pritiska znači da:
nije procijenjen srčani rizik
nije postojala mogućnost da se uoči pogoršanje
pacijent je bio bez nadzora u kritičnom periodu
Najvažnije pitanje koje postavljate
Da li je moglo biti spriječeno?
Najpreciznije što se može reći:
Ako je uzrok bio iznenadna maligna aritmija
→ ni bolnica ne garantuje ishod
→ ali bi šanse za preživljavanje bile značajno veće uz monitoring i trenutnu reanimaciju
Ako je postojao prethodni znak upozorenja (što ovdje izgleda da jeste)
→ tada se može argumentovati da je postojala propuštena prilika za intervenciju
Šta je realno važno dalje
Ako želite razjasniti situaciju na stručnom nivou, ključni su:
da li je urađen EKG (ako nije — to je ozbiljan propust u ovom kontekstu)
da li je postojao neurološki pregled
koliko je trajao kontakt sa pacijentom
obdukcioni nalaz (posebno srce — struktura i provodni sistem)
Zaključak (bez ublažavanja)
Ovakvi simptomi nisu za rutinski otpust bez obrade
Postoji osnov da se kaže da postupak vjerovatno nije bio u skladu sa standardima hitne medicine
Da li bi ishod bio drugačiji — nije moguće dokazati, ali postoji realna mogućnost da bi šanse bile veće
Jasno, ali uz pomoć AI lakše je pronaći informacije o standardnom protokolu u takvim slučajevima i napraviti analizu. Zdrav razum je varljiva kategorija.banjaluka078 wrote: ↑28/04/2026 09:38 Nije baš da nam AI treba reći ono što zdrav razum nalaže, a i pamet i struka, ako je u dežuri doktor kojem nije mrsko raditi to za šta je plaćen.
Nisu ljudi svjesni ko im sve ulazi u kucu. Kamara gubarcina, travara , lopova sto znam , po dani se bave tim pokucnim poslovima, molerisanjem, zidanjem, razvodjenjem vode struje, estrih ,plocice