#351 Re: Mit o mega giga ekonomiji ex YU
Posted: 03/01/2021 11:14
fine su banana države ovo je gore nego iz alan forda i monti pajtona
ovo je strašno šta su ovi SDA izdajnici i žuti govnar uradili od države ali s obzirom kako prosječni bošnjak razmišlja i sam mentalitet i zatucanost, dobro smo prošli.
pa zato im i nedaju da se potpišu kolektivni ugovori tako se švabo u hrvatskoj zajebo, pa ga koštalo 3 puta više dok je radnicima isplatio odštete i otpremnine.
nosara wrote: ↑03/01/2021 10:34 1. Levi Srauss je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. Lee Cooper“ – Beko
3. Wrangler se proizvodio u Makedoniji
4. Patike Puma u Borovu
5. Adidas – Planika (Slovenija), …“Nike“ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. Boss se radio u Diorku, Kragujevac
7. Javor iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mesečno za izvoz
8. 22.decembar proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. Elan proizvodio skije na kojima je vozio svetski prvak Stenmark
10.Tomy majonez, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. Podravka iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svetskog tržišta začina, a njihov goveđi gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. Naša, “roland“ klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. “Zastava“ je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s “Fiatom“ model Fiat 600L, ali je odnos ugrađenih delova obrnut – 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela … u njenoj livnici radili su se blokovi za Mercedes, BMW…
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. Ikarbus je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore …njihova “penta“ bila je u ono vreme najbolji motor na svetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u saradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
VAZ električna Lada
Foto: Wikimedia
23. Farovi slovenske tvornice Saturnus su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je vazdušne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat…
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake… za auto industriju (između ostalog za celu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko fabrika autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. Prvomajska Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svetskom nivou i proizvodila su za strane naručioce najveće prekookeanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. Uljanik – generatore za te brodove
35. Fabrike Obod, Cer, Gorenje, Iskra, Rudi Čajavec, proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i belu tehniku, a Borac- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je pre Sony-a
38. Insa iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 fabrike telefona. Jedan model iz “Iskre“ proglašen je najboljim na svetu i izložen je u Njujorškom Muzeju suvremene umetnosti
40. Postojale su 2 fabrike sijalica – Tesla Pančevo i TIZ Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 fabrike šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice – sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. Jugodent iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. Soko, Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektovane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za celi svet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprievoznik – Inex adria koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku Crvene Zvezde iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije …Lek, Krka, Pliva, Galenika, Zdravlje, Alkaloid
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektovali su i izvodili Energoprojekt i bosanski Energoinvest – od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. Šipad Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i druge objekte u svetu, a bilo ih je na stotine
51. Slovenjiales, Lesnina i Meblo gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. Jelovica i Šipad izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skoplju, Nikšiću, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinkovanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale
57. Podgorička industrija “Radoje Dakić” proizvodila je teške mašine i izvozila Afriku
Jugoslavija je bila jedna od pet zemalja u Evropi koje su imale svoje kompjutere, najpoznatija je verovatno bila galaksija, a prvi proizvedeni kompjuter je bio CER-10. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama) još krajem sedamdesetih počeli su sklapati kompjutere
a invalidnina?nosara wrote: ↑03/01/2021 12:35 Ka'e sta ima, kako je?
Ka'e evo dobro je, prodali firmu za marku, pa odmaramo. Ka'e samo budale rade, pajel.
Pa sta ka'e radis po vas dan.
Evo, ka'e, sjedim kod granapa, gledam ovo u rafama.
E dobro je, ka'e, a jel sta leglo otpremnine od firme.
Ka'e jasta bolan, uvezace mi staz pred smrt. Suti, dobro je.
![]()
Ja sam se time vozao kad je bilo vrijeme, nije bilo lose, kad si mlad mores zingulingu i u peglici... Vi starci i u Mercedesu minici imate problema...

Jedino ti stalno kmecis i prividjaju ti se zli kurci, jugonostalgicarski ili drugi. Crveno komunjarski ili zeleno dzamijski... Vidim ni drkica ti nije strana...? Neka, manje ces srat’ ovdje ako ga cesce istreses u wc-u... Way to go!Medonja77 wrote: ↑03/01/2021 13:09 pun kurac jugonostalgičarskog plakanja, kmečanja, cmizdrenja i pizdenja za proslim vremenima, uglavnom subjektivnim i crveno komunjarski politički obojenim notama
samo se nadam da na sve to bacis dobru drkicu
pravi neoborivi ekonomski pokazatelji pokazuju sasvim drugu sliku koja se jebiga ne uklapa u jugo kmecanje i pizdenje
jedan od najupečatljivijih i plastičnih pokazatelja je bh moneta Golf koji pokazuje da je danas , na vašu jebenu zalost, ipak bolji standard
ajmo ponovo
Danas se
Golf 7 može kupiti za 35.000 KM
što je 36 prosječnih bh plata i dakle daleko manje nego 1989. kada je za tadasnji Golf 2 bilo potrebno izdvojiti 96 prosječnih yu plata
za najjeftinije auto bilo je potrebno 19 prosječnih jugo plata, tj. za Peglicu, poljsku verziju Fiata 126, danas treba 25 prosječnih BH plata (960 KM) za sasvim pristojno auto Škodu Fabiu
by the way
ovde moram napravit jos jednu korekciju da ne bilo zabune !!
računale su se prosječne ex yu plate !!
a pošto je bh bila ispod prosjeka, kod BDP per kapita vidjeli smo da je to 2/3 od yu BDP, ovdje su znači tadasnje 1989. godine i bh plate bile niže !!!
pa su ovi odnosi za prosječnog bh kupca bili jos gori, njemu je vjerovatno za Peglicu trebalo i 30 plata, a za Golfa 2 trebalo je 130 tadasnjih prosječnih bh plata !!!!
![]()
1982 godine.
Ci-Nick wrote: ↑30/12/2020 14:10 Da, u vrijeme Markovića moj otac otišao u penziju, penzija mu bila hiljadu maraka i svaki mjesec je štedio par stotina jer su tad cijene bile mnogo niže.
To bi bilo ko sad minimalno 2000 maraka.
I sjećam se ja u Poljsku išao 1990. trgovine prazne, mesnice prazne, plata doktora 50 maraka,..ja željezarac sa par stotina maraka u džepu sam se osjećao kao bogataš.
Gdje je Poljska danas ?
Kad država bankrotira, ona to i proglasi. I njen bankrot proglase zavisne međunarodne finansijske institucije. Kad država bankrotira, njena platežna moć prestaje, ne može više servisirati svoje unutrašnje i vanjske obaveze, javlja se enormna inflacija. Država ne može isplaćivati plaće svojim radnicima, penzije, niti slične naknade, np. za penziono i zdravstveno osiguranje. Drastično raste nezaposlenost, opada kupovna moć stanovništva, itd. itd.Login7777 wrote: ↑03/01/2021 14:021982 godine.