Jsi li bio u BiH 1995., kada je stigao ultimatum od strane NATO-a da ce, ukolikose ne obustave sva ratna dejstva do 31.10.1995. god., bombardovati sve one koji budu vrsili bilo kakva ratna dejstva?Prenj wrote:Opet neistine pricas.HamzaC wrote: Evo jedan primjer, 1955 se hrana jos uvijek dijelila na "crtice". Druga je stvar sto je zapad zaustavio slamanje cetnika u oktobru 1995., pa sad imamo genocidnu tvorevinu PC.
direktan udarac...danas wrote:mislis da je ovo neko dostignuce alijine politike -- umjesto cjelovite drzave imati ove rezervate?
Ja pocinjem da sumnjam prijatelju da si ti zaista ikada zivio na ovim prostorima a pogotovo u zadnjih 15-tak godina. Pa ako neko kaze "Od danas su Muslimani Bosnjaci" onda svako dalje objasnjenje bi se svodilo na nesto sto bi se ticalo crtanja pojmova. Pratis li ti nase TV stannice, citas li novine, surfas li po internetu. Pa upravo ja nastojim da budem realan sto vise mogu kao i jos neki clanovi ovoga ovdje foruma a ti nas ubjedjujes da je nebo zeleno.HamzaC wrote:Ovo je notorna laz! Oprostices mi, ali sa osobom tvog kalibra tesko je realno diskutovati. Ko brani pravoslavcu ili katoliku da se izjasni kao Bosnjak? Pa zar si na ovo spao...hrasno38 wrote:I kao ce bolan priznati Bosnjake kao narod kad su se Bosnjacima zvali nekada svi ljudi koji su bili u Bosni a Alija uzeo exluzivno pravo da su Bosnjaci samo Muslimani.
A da malo posmatramo dogadjaje u malo sirem kontekstu?HamzaC wrote:Jsi li bio u BiH 1995., kada je stigao ultimatum od strane NATO-a da ce, ukolikose ne obustave sva ratna dejstva do 31.10.1995. god., bombardovati sve one koji budu vrsili bilo kakva ratna dejstva?Prenj wrote:Opet neistine pricas.HamzaC wrote: Evo jedan primjer, 1955 se hrana jos uvijek dijelila na "crtice". Druga je stvar sto je zapad zaustavio slamanje cetnika u oktobru 1995., pa sad imamo genocidnu tvorevinu PC.
ti si ocigledno bio van Sarajeva....HamzaC wrote:
Jsi li bio u BiH 1995., kada je stigao ultimatum od strane NATO-a da ce, ukolikose ne obustave sva ratna dejstva do 31.10.1995. god., bombardovati sve one koji budu vrsili bilo kakva ratna dejstva?
Po ovoj logici ispade da je Alija želio sve to. Zna se sa čim je Bosna ušla u rat koji nije željela, a čini mi se da ni Alija ga nije želio. Rat nam je bio nametnut. U Karađorđevu je skovan plan da se Bosna podijeli između naših komšija. Alija nije bio u Karađorđevu.Prenj wrote: A da malo posmatramo dogadjaje u malo sirem kontekstu?
1. Alija je prvo pristao da se formiraju dva entiteta.
2. Alija je zatim dao saglasnost da se entit sa srpskom vecinom zove Republika Srpska i tako utabao put za vecinu nevolja.
3. Alija je zatim pristao da omjer teritorija dva entiteta bude 51:49
4. Alija je pristao na cudovisni Daytonski ustav.
5. U Daytonu je poslije RS-u vraceno Sipovo i Mrkonjic zbog tacke 3.
Koje crno slamanje cetnika????
U junu 1995. su stotine boraca Armije BiH poginule pokusavajuci razbiti opsadu Sarajeva.
U julu 1995. su pale Srebrenica i Zepa.
U julu 1995. je umalo pao i Bihac.
Tek su bombardovanje RS-a od strane NATO-a i pomoc HV-a stvorili uslove za oslobadjanje teritorija u zapadnoj Bosni.
A sta je Armija BiH uspjela uciniti u ostatku Bosne??? Vozuca, Donji Vakuf (opet u saradnji sa HV) i sta jos????
Moglo se vise, ali Alija nije pristao...avicena wrote:(...)
Voditi rat u kojem je cijela zemlja bila u okruženju i extra njena metropola od onih koji su isplanirali i agresiju i podjelu uz to imati embargo na naoružanje i postići i ovakvu kakva je Bosnu danas ja ne vidim da je iko mogao izvući nešto više i bolje. Da li neko misli da je neko mogao zaista više?Lahko je biti general poslije bitke.
Dejton kojim nismo zadovoljni, a nije bio ni Alija je bio izbor između "okvirnog mirovnog sporazuma" (sinonim za Dejton) i daljeg rata uključujući još žrtava i patnji. Da li je zaista moglo više kada je Peti korpus zaustavljen pod prijetnjom da ako se Banja Luka oslobodi NATO će intervenisati protiv ABiH.
(...)
[size=134]SLOBODNA BOSNA[/size] broj 383 od 18.03.2004. wrote:NOCAS SPALJUJEMO ILUZIJE
Izetbegovic, tvorac modernog SDS-a!
Piše: Senad Avdic
Americki diplomata Richard Holbrooke ponovo je ovih dana kazao kako je Alija Izetbegovic bio taj koji je americku administraciju odgovorio od nakane da odmah nakon rata zabrani Srpsku demokratsku stranku. Tokom susreta u Sjedinjenim Americkim Državama sa delegacijom Tuzle, koja ga je proglasila pocasnim gradaninom ovoga grada, Holbrooke je kazao da je na njegov prijedlog da se SDS-u zabrani izlazak na prve poslijeratne izbore te da se ova ratno- zlocinacka družina sa Pala politicki pokopa, Izetbegovic objasnio zbog cega to nije mudra odluka: "Oni jesu nacisti, ali nemojte ih zabranjivati. Neka oni ubuduce budu naša a ne vaša briga", rekao je prije osam godina Izetbegovic a prepricao ovih dana Holbrooke. Holbrooke je otkrio i da je godinu kasnije posjetio bolesnog Izetbegevica, tada predsjedavajuceg troclanog Predsjedništva BiH u kojem je vec sjedio današnji haški zatvorenik Momcilo Krajišnik. Nakon što su konstatirali da genije opstrukcije Krajišnik u potpunosti paralizira rad troclanog državnog vrha koje se tada sastajalo po birtijama, muzejima, parkovima, Holbrooke je upitao bošnjackog lidera da li mu je sada jasno da bi bilo mnogo pametnije i produktivnije da je Krajišnikovoj stranci zabranjen politicki rad. "Iskren da budem, kad ste mi predložili zabranu djelovanja SDS-a, mislio sam da se šalite, pa je i moj odgovor bio u tom neozbiljno-šaljivom tonu", objasnio je Izetbegovic americkom buldožer-diplomati!?
(...)
Šta misliš da bi se zabranama, ukidanjem, smjenjivanjem nešto postiže u RS-u. Nikola Poplašen smijenjen, a njegove podružnice niču kao gljive:[size=134]SLOBODNA BOSNA[/size] broj 383 od 18.03.2004. wrote:NOCAS SPALJUJEMO ILUZIJE
Izetbegovic, tvorac modernog SDS-a!
Piše: Senad Avdic
Americki diplomata Richard Holbrooke ponovo je ovih dana kazao kako je Alija Izetbegovic bio taj koji je americku administraciju odgovorio od nakane da odmah nakon rata zabrani Srpsku demokratsku stranku. Tokom susreta u Sjedinjenim Americkim Državama sa delegacijom Tuzle, koja ga je proglasila pocasnim gradaninom ovoga grada, Holbrooke je kazao da je na njegov prijedlog da se SDS-u zabrani izlazak na prve poslijeratne izbore te da se ova ratno- zlocinacka družina sa Pala politicki pokopa, Izetbegovic objasnio zbog cega to nije mudra odluka: "Oni jesu nacisti, ali nemojte ih zabranjivati. Neka oni ubuduce budu naša a ne vaša briga", rekao je prije osam godina Izetbegovic a prepricao ovih dana Holbrooke. Holbrooke je otkrio i da je godinu kasnije posjetio bolesnog Izetbegevica, tada predsjedavajuceg troclanog Predsjedništva BiH u kojem je vec sjedio današnji haški zatvorenik Momcilo Krajišnik. Nakon što su konstatirali da genije opstrukcije Krajišnik u potpunosti paralizira rad troclanog državnog vrha koje se tada sastajalo po birtijama, muzejima, parkovima, Holbrooke je upitao bošnjackog lidera da li mu je sada jasno da bi bilo mnogo pametnije i produktivnije da je Krajišnikovoj stranci zabranjen politicki rad. "Iskren da budem, kad ste mi predložili zabranu djelovanja SDS-a, mislio sam da se šalite, pa je i moj odgovor bio u tom neozbiljno-šaljivom tonu", objasnio je Izetbegovic americkom buldožer-diplomati!?
(...)
Njemacka i Nijemci su izvanredan primjer da se ukidanjem i zabranama itekako mogu postici izvanredne stvari. Zabranom nacisticke partije, poceo je proces denacifikacije Njemacke.avicena wrote:Šta misliš da bi se zabranama, ukidanjem, smjenjivanjem nešto postiže u RS-u. Nikola Poplašen smijenjen, a njegove podružnice niču kao gljive:[size=134]SLOBODNA BOSNA[/size] broj 383 od 18.03.2004. wrote:NOCAS SPALJUJEMO ILUZIJE
Izetbegovic, tvorac modernog SDS-a!
Piše: Senad Avdic
Americki diplomata Richard Holbrooke ponovo je ovih dana kazao kako je Alija Izetbegovic bio taj koji je americku administraciju odgovorio od nakane da odmah nakon rata zabrani Srpsku demokratsku stranku. Tokom susreta u Sjedinjenim Americkim Državama sa delegacijom Tuzle, koja ga je proglasila pocasnim gradaninom ovoga grada, Holbrooke je kazao da je na njegov prijedlog da se SDS-u zabrani izlazak na prve poslijeratne izbore te da se ova ratno- zlocinacka družina sa Pala politicki pokopa, Izetbegovic objasnio zbog cega to nije mudra odluka: "Oni jesu nacisti, ali nemojte ih zabranjivati. Neka oni ubuduce budu naša a ne vaša briga", rekao je prije osam godina Izetbegovic a prepricao ovih dana Holbrooke. Holbrooke je otkrio i da je godinu kasnije posjetio bolesnog Izetbegevica, tada predsjedavajuceg troclanog Predsjedništva BiH u kojem je vec sjedio današnji haški zatvorenik Momcilo Krajišnik. Nakon što su konstatirali da genije opstrukcije Krajišnik u potpunosti paralizira rad troclanog državnog vrha koje se tada sastajalo po birtijama, muzejima, parkovima, Holbrooke je upitao bošnjackog lidera da li mu je sada jasno da bi bilo mnogo pametnije i produktivnije da je Krajišnikovoj stranci zabranjen politicki rad. "Iskren da budem, kad ste mi predložili zabranu djelovanja SDS-a, mislio sam da se šalite, pa je i moj odgovor bio u tom neozbiljno-šaljivom tonu", objasnio je Izetbegovic americkom buldožer-diplomati!?
(...)
http://www.rcp-brcko.com/
Kada je Milorad Dodik, socijaldemokrata premijer Republike Srpske od 1998. do 2001, smijenjen na izborima i kada su nasljednici SDS-ovci kritikovali rad u njegovom mandatu on se počeo čupati i hvaliti kako on dok je bio premijer nije izdao ni jednu dozvolu za gradnju džamija, a SDS-ovci čim su došli izdali nekoliko.
Koja stranka je na vlasti u RS-u suštinski ne mijenja ništa kada je BiH u pitanju i to je Alija dobro znao. U onom dugom intervjuu na FTV-u on ovo objašnjava da bi zabrana SDS-a u tom momentu još više radikalizovala političku scenu u RS-u.Svi bi se ti zabranjeni SDS-ovci začas prestrojili u druge stranke i dalje tesali isto. Još bi se takmičili u radikalizmu.
Nemoj da ja sada vadim novinske citate šta je ko rekao o Aliji. Pusti ti to Exkluzivno, Spektakularno, Senzacionalno.......sve je to roba.Postoji interpretacija istine.
Nije "crtice... vec tackice. I nije hrana... nego tekstil.HamzaC wrote:Evo jedan primjer, 1955 se hrana jos uvijek dijelila na "crtice". Druga je stvar sto je zapad zaustavio slamanje cetnika u oktobru 1995., pa sad imamo genocidnu tvorevinu PC.
fruit wrote:tito je bio bolji bravar
Alija je bio bolji predsjedik
Tito je navijao za Partizan i Zvijezdu
Alija samo za Sarajevo
tito je proganjao Aliju
Alija nije proganjao Tita
[b][size=150]Alija Izetbegovic[/size][/b] wrote: Alija Izetbegovic, diplomirani pravnik, bivsi predsjednik Predsjednistva Bosne i Hercegovine i Stranke demokratske akcije, dugogodišnji nedvojbeni lider bosnjackog naroda, rodjen je u bosnjackoj (muslimanskoj) obitelji u Bosanskom Samcu u sjevernoj Bosni 8. kolovoza 1925. godine.
Zanimljivo je spomenuti da je obitelj Izetbegovic porijeklom iz Beograda, koji napustaju 1868. godine nakon poraza turske vojske od Srba. Od stanovitog bega Izeta uzimaju prezime i postaju Izetbegovici.
U Sarajevo doseljavaju 1928. godine. U Sarajevu Alija Izetbegovic krece u musku realnu gimnaziju. Vec u prvom razredu ide na popravni iz poznavanja prirode i gimnastike, u drugom pada iz geografije, dok u petom polaze popravni iz istorije. U sestom ga je skola konacno krenula - zbog prekida nastave uslijed pocetka rata svi ucenici dobivaju iste ocjene.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom. Rasciscava rusevine sarajevskih dzamija i skriva Muslimane od cetnika. Kratko je vrijeme bio clan SKOJ-a, nakon cega se uclanjuje u Mlade Muslimane.
Dana 1. marta 1946. godine, za vrijeme odsluzenja vojnog roka, po njega dolaze pripadnici KNOJ-a. Zbog panislamske aktivnosti i pripadnosti organizaciji Mladi Muslimani osudjen je na tri godine zatvora.
Za vrijeme robije radi na izgradnji zgrade Centralnog komiteta SK BiH (Saveza komunista Bosne i Hercegovine). Nakon izlaska iz zatvora studira pravo i radi kao pravni savjetnik u tvtki Bosna. U to vrijeme nacionalno se izjasnjava kao Srbin. Uskoro ponovo otkriva da je Musliman i 1970. pise Islamsku deklaraciju.
Zbog toga je proglasen nacionalistom koji zagovara etnicki cistu Bosnu i Hercegovinu te je osudjen (tzv. Sarajevski proces) na 14 godina zatvora. Kazna mu je dva puta smanjivana, da bi na kraju, navodno, zalaganjem eminentnih pravnika Koste Cavoskog i Vladimira Seksa (Srbina i Hrvata) odrobijao pet godina i osam mjeseci. Kaznu je odsluzio u Foci, zavrsivsi u zatvoru tapetarski zanat. Iz zatvora je pusten 1988. godine.
O njegovu zalaganju za islamsku religiju govori i popis radova koje je objavio. Njegovo najpoznatije djelo 'Islam izmedu Istoka i Zapada' objavljeno je 1984. godine, kada je bio u zatvoru (zamisli koje li demokratije – on u zatvoru, a djelo mu se objavljuje), a zatim slijede 'Moj bijeg u slobodu', 'Problemi islamskog preporoda', te 'Islamska deklaracija'. Zapazeni su i njegovi memoari pod naslovom 'Neizbjezna pitanja'.
Po izlasku iz zatvora na poziv svog prijatelja Adila Zulfikarpasica odlazi u Zürich. Godine 1989. osniva Muslimansku stranku u Jugoslaviji (MSUJ). Ta stranka nije dugo opstala pa u maju 1990. osniva Stranku demokratske akcije (SDA).
Nakon prvih visestranackih izbora ulazi u Predsjednisvo BiH te biva izabran za prvog predsjednika Predsjednistva (sedmoclano tijelo kojeg su cinila po dva predstavnika Muslimana, Srba i Hrvata te jedan predstavnik ostalih etnickih grupa).
Za predsjednika ga je predlozio Fikret Abdic, koji je medju Muslimanima dobio najvise glasova na izborima, a kandidaturu je prvi podrzao Nikola Koljevic iz SDS-a (Srpska demokratska stranka).
Na toj duznosti ostaje sve do 1998. godine, u sto treba uracunati i dvogodisnji mandat koji je dobio nakon prvih poratnih izbora u BiH. Na novim izborima 1998. godine Izetbegovic ponovo dobiva mandat u troclanom drzavnom Predsjednistvu, no nakon nepune dvije godine odlucio je podnijeti ostavku zbog vec tada ozbiljno narusenog zdravlja.
Sam Izetbegovic zalio se da je kronicnu astmu, koja mu je i zadavala najvise problema, dobio tokom boravka u focanskom zatvoru, od cega se nikada nije oporavio.
Za vrijeme rata u Hrvatskoj umiruje gradjane tvrdnjama da rat u Bosni i Hercegovini nije moguc. Poznat je njegov biser: 'Spavajte mirno, rata nece biti !'
Istovremeno poziva regrute iz Bosne i Hercegovine da ne odlaze u JNA (Jugoslavenska narodna armija). U martu 1992. u Bosni i Hercegovini je odrzan referendum za nezavisnost BiH kada je vecina Muslimana i Hrvata glasala za nezavisnost BiH, dok je vecina Srba bojkotovala glasanje.
Izetbegoviceva vlada objavila je deklaraciju o nezavinosti Bosne i Hercegovine isti mjesec. Kao odgovor na to bosanski Srbi proglasili su vlastitu drzavu - Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu, kasnije Republiku Srpsku.
U aprilu 1992. pocinje u Bosni i Hercegovini cetverogodisnja 'klaonica'. Niko ne spava mirno. Ponavlja se scenarij vec vidjen u Hrvatskoj - srpski nacionalisti zauzimaju dijelove BiH proglasavajuci ih autonomnim podrucjima (sada vec zaboravljene tzv. SAO - Srpske autonomne oblasti). Hrvatski nacionalisti nesto kasnije proglasili su Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu (HZ HB) na teritoriju koji su oni kontrolirali i oformili svoju vojsku - Hrvatsko vijece obrane (HVO).
Po povratku s konferencije u Lisabonu (Portugal) 1992. godine na sarajevskom aerodromu zarobljava ga general Djurdjevic, trazeci da se iz obruca u centru grada pusti general Kukanjac sa svojom vojskom. Srecom po Izetbegovica, dolazi do sporazuma 'posvadjanih' strana te Kukanjac izlazi iz Sarajeva sa svojim jedinicama, a Izetbegovic biva pusten.
U novembru 1995. Izetbegovic je s hrvatskim predsjednikom Franjom Tudjmanom i srpskim predsjednikom Slobodanom Milosevicem potpisao mirovni sporazum u Daytonu, Ohio.
Taj ugovor dao je 51 posto teritorija Bosne i Hercegovine muslimansko-hrvatskoj federaciji, a ostatak srpskoj republici. Sukladno tom ugovoru multinacionale vojne snage (IFOR) predvodjene NATO paktom rasporedjene su sirom BiH.
Politicki protivnici Aliji Izetbegovicu predbacuju preveliko oslanjanje na zatvorski krug prijatelja, kontinuirano los odabir kadrova i kolebljivost. Oni ostriji predbacuju mu da od Bosne pravi klasicni begovat. Ono sto je cinjenica jest da cim je postao predsjednik Predsjednistva BiH sina Bakira, arhitekta, postavlja na mjesto direktora za izgradnju grada, a kcerku Sabinu najprije za svog prevodioca, potom sekretaricu, a na kraju i za seficu kabineta.
Za vrijeme rata u BiH Izetbegoviceva supruga kao izbjeglica odlazi u Tursku, a kci neko vrijeme provodi na Bracu. Mi smo na neki nacin i Istok i Zapad; jer smo muslimani - mi razumijemo dileme islamskog svijeta; jer smo evropski narod - mi razumijemo dileme Zapada, teza je na kojoj je gradio svoje dobre odnose i sa Istokom i sa Zapadom.
Deklarativno se nikada nije prestao zalagati za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, ali unatoc tome njegov utjecaj nikada se nije proširio izvan bosnjackog naroda.
U pravu si, bile su tackice, ali se dijelila hrana.Fair Life wrote:Nije "crtice... vec tackice. I nije hrana... nego tekstil.HamzaC wrote:Evo jedan primjer, 1955 se hrana jos uvijek dijelila na "crtice". Druga je stvar sto je zapad zaustavio slamanje cetnika u oktobru 1995., pa sad imamo genocidnu tvorevinu PC.
Za razliku od 1955. danas 2005. se rovi po kontejnerima u potrazi za hranom.
Glupost. U godinama nakon II svjetskog rata cijela je Evropa bila opustosena i na tackicama.HamzaC wrote:U pravu si, bile su tackice, ali se dijelila hrana.Fair Life wrote:Nije "crtice... vec tackice. I nije hrana... nego tekstil.HamzaC wrote:Evo jedan primjer, 1955 se hrana jos uvijek dijelila na "crtice". Druga je stvar sto je zapad zaustavio slamanje cetnika u oktobru 1995., pa sad imamo genocidnu tvorevinu PC.
Za razliku od 1955. danas 2005. se rovi po kontejnerima u potrazi za hranom.
P.S. Mislis li da su svi u to vrijeme dobijali hranu, i da nije bilo gladnih?
Britannica wrote: In 1947, two years after the end of the war, many Europeans were still leading a Spartan existence. Everywhere, food continued to be rationed. Dimmed lights, brownouts, and power cuts were still common. A hard winter and waves of strikes added to the general misery. Underlying it was the stark fact that the countries of Europe were in serious financial trouble.
risno wrote:Prije i poslije snimka iz Srebrenice
Kratko i jasno Alija Izetbegovic
"Velikim Bogom se kunemo da robovi biti necemo"
[size=150]Biseri...[/size] wrote:- "Mirno spavajte, rata biti nece" (A.I., Mart 1992, u vrijeme srpskih barikada u Sarajevu);
- "JNA nije agresor u BiH" (I.A., April 1992., izjavljuje upravo nakon sto je Predsjednik SAD-a ultimativno zatrazio povlacenje srpskog agresora, kad je JNA zauzela repetitor, blokirala mnoga industrijska postrojenja i prometnice);
- "Sa Karadzicem se moze pregovarati" (I.A., Mart 1992., izjava u Predsjednistvu nakon potpisivanja kantonizacije RBiH u Lisabonu);
- "Pregovarat se mora" (I.A., August 1992 i nadalje u cijelom periodu 1992-1995. Izjava od Augusta 1992 je data povodom prvog izlaska za pregovaracki stol sa ratnim zlocincima na Londonskoj konferenciji, nakon sto hiljada zrtava u nekoliko mjeseci u prvom talasu genocida); Ova spremnost pregovaranja, ne samo vojnih ili humanitarnih nego i pitanja Ustava, konkretno teritorijalnog integriteta RBiH mobilizirala je i dala jasne vizije svim neprijateljima RBiH u narednim godinama.
- "Bolje je godinu dana pregovarati nego jedan dan ratovati" (I.A., prihvata konferenciju o suverenoj RBiH, u Londonu, kada istovremeno Milosevic odbija konferenciju o Srbiji povodom Kosova);
- "Vazan je narod, a ne drzava" (I.A., Mart 1993; izjava pred Parlamentom, kada je opravdavao potpisivanje osnovnih nacela nove tri drzave prema V/O planu); U ovoj je izjavi Izetbegovic promovirao neistinu da su drzava I narod kontradiktorni, a "humanizmom" i "brigom" za narod prikrio namjeru ukidanja drzavnosti RBiH na nacin napustanja njenog ustavnog i teritorijalnog kontinuiteta.
- "BiH nece biti onakva kakvom smo je ZAMISLJALI" (I.A., Sept.1993, proglasava ZAMISLJANOM drzavu koja ima hiljadugodisnji kontinuit a upravo je medunarodno priznata, sto je za Bosnjake sam Boziji dar); S druge strane svoju zamisao o maloj Bosni nudi njenim stanovnicima kao jedinu realnost.
- "SVIJET nije ucinio nista da zastiti Bosnu" (I.A. cesto se poziva na svijet misleci na obicne posrednike u pregovorima koji i sami, kao Lord Owen, tvrde: "Mi smo samo posrednici". Ustvari I.A. tvrdi da je svijet ta sila koja mimo njega stavlja suverenitet RBiH na dnevni red. Premda je mandat da izlazi na te pogubne konferencije dobivao na osnovu patriotskih govora da ce zahtijevati rjesenja iz domena vojnih i humanitarnih pitanja upravo je on, korak po korak, drzavnost RBiH stavljao na dnevni red iznenadjujucim prihvatanjem nacela teritorijalne i ustavne podjele drzave).
- "BiH ce se jednog dana ujediniti kao sto se ujedinila Njemacka" (I.A. Nov. 1993. povijest BiH poredi sa povijescu agresorske Njemacke, koja nikad nije prihvatila podjelu, pa se zbog toga jednoga dana mogla legalno i bez veceg otpora ujediniti. Apsurdno, A.I. podjelu RBiH, koja je zrtva agresije, tri puta prihvata - kroz Lisabonsku i dvije Zenevske konferencije); U ovoj izjavi A.Izetbegovic bosanskom narodu nudi prevaru na infantilnom nivou koji je potpuno nevidljiv postenim ljudima, a posebno visokim intelektualcima.
- "Mi hocemo zajednicki zivot u Bosni, ali sta mozemo kada to nece oni". (A.I. nakon zenevske konferencije u jesen 1993) Jos jedna obmana i zamjena teza u cilju prepariranja svijesti Bosnjaka i njihove pripreme za prihvatanje "realnosti" o odustajanju od maticne drzave na osnovu argumenata sile. Za Bosnjake fatalno znacenje ove izjave vidi se u drugoj izjavi :Moramo pregovarati sa onim Srbima I Hrvatima koji pusku nose. Time je Izetbegovic legalizirao Srbe u bandama koljaca na stetu onih Srba u klupama Parlamenta BiH. Time je I potpuno neutralizirao dravotvorne Hrvate u Vladi I Predsjednistvu koji su se do tada ( Izbacivanje Kljijica I Komsica I ubacivenje Bobanovih ljudi u Vladu BiH) uspjesno opirali I Tudjmanu I Bobanu.
- "BiH sa Hrvatima i Srbima u Predsjednistvu nije moguca" (I.A. u govoru u Zenici, Nov. 1993. nakon poraza njegovih ideja o UNIJI na Bosnjackom saboru, u drzavotvornom saboru - Parlamentu - i u Predsjednistvu, gdje je vracena ustavnost uvodenjem Kljujica, Komsica i Durakovica; A.I. pripisuje subverziju legalnim i drzavotvornim Hrvatima i Srbima umjesto da je insistirao na ustavnoj poziciji Hrvata i Srba eliminacijom iz prava drzavljana svih nelojalnih Hrvata i Srba.
Kad je rijec o subverziji, bilo bi interesantno da Izetbegovic odgovori na pitanje zasto su propale brojne ponude nekih evropskih i arapskih vlada za satelitsku i TV deblokadu Sarajeva. U vrijeme Izetbegovicevih zenevskih sesija, otpor institucija i gradana podijeli RBiH, onemogucavan je prekidom svih telefonskih i fax-veza Sarajeva sa okolnim svijetom.
- "Ako potpisemo, imat cemo mir - a ako ne potpisemo, imat cemo rat" (I.A. Jan. 1993, povodom prihvatanja novih ustavnih nacela o tri Bosne u V/O planu); Ovako je A.I. presijecao argumentirane studije i analize nekih clanova zenevaskih timova i za svoj projekat pridobijao potpuno neupucene i informativno blokirane siroke mase iscrpljenog bosanskog stanovnistva.
- "Vance/Owenov plan je dobar zato sto u njemu nema 'Herceg-Bosne' " (I.A. dezinformira Parlament o sustini novog drzavno-teritorijalnog subjekta koji se do tada zvao Herceg-Bosna, a od tada "provincija sa hrvatskom vecinom"; jedna od tipicnih semantickih podvala u kojoj Herceg-Bosna napusta naziv, a dobija medunarodno priznanje, sto znaci nepovratno pa I jace od dokumenata berlinskog kongresa i kasnijih dokumenata koje ima sama Bosna i Hercegovina); Isti metod je ponovljen kasnije u Rimskom dogovoru gdje Izetbegovic ukidanje RBiH u korist Federacije tumaci kao nestanak "Herceg Bosne". To u nasem narodu prolazi kao "nuzni paralelalizam" iako je do tada Herceg Bosna bila fantomska tvorevina a RBiH medjunarodno pravni subjekt.
- "Vazno je da smo sacuvali drzavu" (tvrdnja A.I. nakon prihvatanja ugovora o Uniji, pa i separatnih dogovora sa srpskom i hrvatskom stranom o referendumu o otcjepljenju koje treba da uslijedi dvije godine nakon pregovora). Ponovna infantilna laz sracunata na recepciju najsirih masa, posebno muslimanskih, koje Izetbegovicevi vaspitaci ubjeduju da je cak I unija drzava u stvari drzava. Naime, Izetbegovicev projekat rekostrukcije RBiH pracen je teoretskim projektom, da je drzavljanstvo (Bosanci), narod (Bosnjaci) i vjera (muslimani) - jedno. Cilj ovog koncepta jeste da nakon srpskog i hrvatskog paralamenta u Bosni sada i Bosnjaci osnuju svoj paralament i odreknu se drzavotvornog Parlamenta, najvece svetinje u zajednickoj svjetskoj civilizaciji u cemu je udjel islama i samog serijata nezamjenjiv.
Izetbegovic od dolaska na vlast zajednickom svjetskom konceptu drzave nudi svoj koncept; u njegovom konceptu "drzave" dominira neki prostor koji pokriva iskljucivo jedna ideologija. Njegove rijetke pristalice idu cak dotle da tvrde da Bosnjaci sada, sa A. Izetbegovicem, prvi put u povijesti dobijaju svoju drzavu. Ova djecija misao, prijemciva intelektualno najpasivnijim dzamijskim strukturama, neizreciva je uvreda stotinama hiljada zrtava.
- "Vance/Owenov plan je najbolje od svih losih rjesenja". ( I.A. je to rekao za plan koji novim granicama presijeca puteve i rijeke, zile kucavice Bosnjackog naroda) . Uz to, zaboravlja da, bar za presjednika drzave, Ustav RBiH (1974 i 1990) mora da bude jedino rjesenje i okvir iz kojeg ne smije izlaziti, sve dok Parlamenat i gradjani ne donesu drugaciji. Odnos prema Ustavu RBiH je najjace mjesto Predsjednikove subverzije protiv RBiH. Izetbegovic sa mrznjom promovira tezu da je posljednji Ustav "komunisticki", sto bi navodno trebalo da bude nesto jezivo lose. Ustav se moze mijenjati jedino u Parlamentu BiH; to je i ucinjeno amandmanima koji su prvi i jedini legalno ukinuli njegov komunisticki karakter ali obezbijedili kontinuitet drzavnosti BiH, kao svetinju na koju se i Izetbegovic zakleo da ce j e cuvati prilikom preuzimanja polozaja clana Predsjednistva (S)RBiH.
Koliko je legalitet vazan i kolika je snaga samog Ustava pokazuje i izjava Lorda Owena kada je na prvoj plenarnoj sjednici u Zenevi (2. Jan. 1993) rekao: "Najveci problem nam je jaka ustavna pozicija opcina koja onemo gucava promjenu opcinskih granica unutar RBiH. U nasem radu (etnickoj podjeli BiH) postovali smo to koliko smo mogli". Koliko god je onemogucavao podjelu BiH Ustav je produzavao zivot Bosne i pobjedjivao neprijatelje Bosnjaka.
Sa svijescu da cak i same opcinske granice i Ustav onemogucavaju podjelu RBiH silom medjunarodnog legaliteta i obaveze postivanja suverenosti (Ustava), delegacija BiH je u otporu Owenu isla bas tim putem - da bi u narednim danima upravo Izetbegovic bio taj koji je, nakon sto je otvorio granice BiH za diskusiju, sada pristupio otvaranju opcinskih granica. Jednom rijecju, bilo je to bacanje drzave na drazbu -- "na dobos". Upozoravanja da otvaranje granica RBiH, a pogotovo granica opcina, ne odgovara Bosnjacima, jer su koncentrirani uz puteve i rijeke, Izetbegovica nije nimalo dojmilo.
Januara 1993. Zenevska konferencija je zvanicno sazvana na principima postivanja Ustava RBiH i nepovredivosti granica i cjelovitosti RBiH. Medjutim, kada je delegacija dosla na konferenciju, na stolu je bio gotov projekat podjele RBiH, pracen Owenovom strategijom u izjavi: "Princip ove konferencije je - UZMI ILI OSTAVI". Izetbegovic se nije suprotstavio izmjeni dnevnog reda i principa pozivnice za konferenciju. Nepoznato je da je diplomatska delegacija RBiH odbila rad i tako zaustavila Izetbegovica u potpisivanju pristanka na nove medjunarodno priznate drzave unutar BiH koji bi legalizirao "Herceg-Bosnu" na 35% teritorije BiH. Osnovni cilj te klopke je bio ubacivanje Hrvata u rat na strani Srba. Sve je to bilo moguce samo na osnovu relativiziranja ustavno-pravne i medjunarodno-pravne pozicije RBiH, na koje je Izetbegovic pristao. Mir koji je zenevski plan nudio Bosancima, kao i prostor unutar BiH, podrazumijevao je prethodno razoruzanja kao uvjet da bi se cetnici povukli sa dostignutih na provincijske granice. Na osnovi toga je Milosevic nagovarao paljanski "parlamenat " da prihvati zenevski plan i Karadzicev potpis u New Yorkujer " Srbi se nikada nece povuci sa dostignutih na dogovorene granice jer Plan predvidja da se to moze desiti samo mirnim putem, tj na osnovi slobodne volje Srba).
- "Nemam vecinu u Parlamentu" - bio je Izetbegovicev odgovor na pitanje zasto on, Owen, Boban i Karadzic vijecaju o buducnosti RBiH, a ne svi oni koji zele doci u Parlament suverene drzave. U to vrijeme, 1992. godine, vecinu u Parlamentu Izetbegovic nije mogao dobiti samo za podjelu Bosne. Kvorum se uvijek mogao skupiti u okviru mandata UN-a ako bi se to postavilo kao uvjet za izlazak na pregovore van RBiH. UNPROFOR jeste subjekt blokade Sarajeva, ali zahtjevi, koji bi igru UNPROFOR-a otkrili, nikad nisu postavljeni kao uvjet za jedan od mnogih potpisa o podjeli BiH koje je A.Izetbegovic dao. "UNPROFOR NAM TREBA" - bio je odgovor A. Izetbegovica na pitanje jednog renomiranog americkog, istrazitelja ucesca generala Mekenzija u silovanjima Bosnjakinja u kaficu "Sonja".
- "Nas potpis na V/O plan povuci cemo ukoliko se nasi uslovi ne ispune u razumnom roku". Umjesto da postavlja uvjete i rokove za izlaske na pregovore, on je nakon prihvatanja cjelokupnog paketa podjele BiH u New Yorku, proljeca 1993, obrazlozio da je to uvjetno. Problem nije u tome sto je "razumni rok" za Predsjednikove uvjete davno prosao, nego je problem sto ti uvjeti nisu dio potpisanog paketa, a jos veci problem je sto on, kao pravnik, vrlo dobro zna razliku izmedju formalnog i neformalnog uslova. Medjutim, najteze pada to sto je A. Izetbegovic upravo postavljanje neformalnih uvjeta iskoristio za stopiranje otpora Bosnjaka znajuci da vrijeme i zaborav spasavaju njega, a destrukciju RBiH podizu na novu osnovu na sljedecoj konferenciji.
- "Niko ne moze zatvarati oci pred cinjenicom da je etnicka podjela vec izvrsena" (I.A. izjava u septembru 1993. suprotna "Platformi Predsjednistva" /poziv gradjanima na odbranu cjelovite BiH/ s pocetka 1992.i Ustavu RBiH, donesenim rezolucijama UN-a koje definiraju situaciju u RBiH kao agresiju, te suprotno vazecim medunarodnim konvencijama o neprihvatanju promjena granice silom). Ovim se A. Izetbegovic prikljucuje osnovnoj strategiji neprijatelja Bosne - pretvaranju svake nove dostignute pozicije agresora u osnovicu buducih pregovora o Bosni.
- "Borit cemo se dok ne oslobodimo sve dijelove BOSANSKE REPUBLIKE (u BiH)". (I.A. suprotno posljednjim stavovima Parlamenta i vazecem Ustavu, prakticno oglasava podjelu Bosne i oslobodilacki rat svodi na rat za prostor na koji su strategijom uzasa stjerani Bosnjaci. Tome su prethodili Izetbegovicevi pristanci na demilitarizaciju kao prvi uvjet svih planova da bi se Srbi povukli sa dostignutih na dogovorene granice. I.A. pri tome ne uvazava da slobodni prostor Tuzle brane i protjerani Zvornicani, Bratuncani, Vlasenicani, da Sarajevo brane i Focaci i Visegradani, Mostar i Trebinjani i Gacani, srednju Bosnu Prijedorcani i Krajisnici - sa osnovnom motivacijom da se jednog dana vrate u svoj dom. Ovim Izetbegovic direktno rusi motivaciju i borbeni moral na strateskom podrucju cijele slobodene teritorije i odbrani pretpostavlja garancije i potpise smrtnih neprijatelja Bosnjaka. Slicna izjava je data i na Skupstini Gradskog odbora SDA (Sarajevo 12.01.94):
- "Boricemo se dok ne oslobodimo sve opstine sa vecinskim bosnjacko-muslimanskim stanovnistvom po popisu iz 1991." A.I. time direktno krsi Ustav republike BiH na koji je svojevremeno polozio zakletvu. KZ BiH sankcionira kao tesko krivicno djelo sve one po stupke i radnje koje ugrozavavaju suverenitet i cjelovitost drzave, RBiH. A.I. upravo to cini, iscrtavajuci zajedno sa Karadzicem i Bobanom granice novih triju drzava na teritoriji suverene RBiH, ciji je on, kojeg li paradoksa, Predsjednik Predsjednistva.
- "Banju Luku ne mozemo osloboditi jer nemamo snage". Ova Izetbegoviceva misao iz Novembra 1993. u Zenici mnogo je jasnija u kontekstu druge njegove misli iz Zeneve u januaru 1993: "Bijeljenu ne mozemo traziti jer tamo vise nema Muslimana". Svaki musliman bi citirao Kur'an i rekao: Istjerajte ih odakle su vas istjerali; nijedan drzavnik ne bi prihvatao fakticko stanje umjesto drzavnog subjektiviteta, a svaki normalan covjek ne bi rusio moral ljudi i boraca od kojih je vecina iz okupiranih krajeva i nakon genocida takvim izjavama prakticno cestitao krvniku i samim tim prizivao da se genocid nastavi. Tim izjavama Izetbegovic je gotovo direktno poslao signal cetnicima koji se moze definirati na slijedeci nacin: Sto god cetnici/JNA osvoje genocidom i ratnim zlocinima, bice im na medjunarodnim dokumentima potpisano rukom Alije Izetbegovica. Preostaje samo pitanje:Zar iko misli da bi cetnici ikada odbili ovaj dodatni poziv ?!
- Kombinacija neosjetljivosti i prema drzavi i prema narodu rezultirala je potrebom za virtuoznom retorikom u javnim nastupima sa osnovnom karakteristikom postavljanja neispravnih pitanja. Od clana Glavnog staba ABiH, Stjepana Sibera, trazio je pristanak na potpis sporazuma (podjelu Bosne) u januaru 1993. na sastanku u hotelu "President" u Zenevi, uputivsi mu pitanje: "Da li Armija BiH rat moze dobiti za godinu dana?"(!). Isto tako od preostalih clanova, a isto tako od naroda BiH, trazio je pristanak na srpske i hrvatske drzave u Bosni na osnovu argumentacije njegovog pravnog asistenta Kasima Trnke, da ce, zamislite, Bosnjaci biti bezbijedni u cetnickim provincijama "jer sam V/O plan predvidja cak pet instrumenata za zastitu elementarnih ljudskih prava"! Na skali stupnjevanja ljudskog integriteta, gdje iznad ljudskih prava, tj. vjerske i kulturne autonomije, postoji jos ustavni, konstitutivni i drzavotvorni narod, - Izetbegovic, voden ljubavlju prema vlastitoj ideologiji, narodu na koji se cesto poziva, nudi samo dno na skali integriteta i naroda I individue.
- "Trazit cemo izlaz na more za Bosansku republiku"; I.A. nakon prihvatanja etnicke podjele drzave BiH i privatanja logike etnickog prostora od BH Hrvata trazi izlaz na more drzave, RBiH, koja ima izlaz na more, osim ako A.Izetbegovic vec nije prihvatio da te drzave vise nema. Umjesto da otvoreno, prije odlaska na zenevske pregovore, narodu to I kaze, on je pravo na izlazak na pregovore krajem oktobra 1993. odbio tvrdeci da mu je cilj borba za humanitarnu pomoc ali vec prvih dana istom tom narodu priredio smrtne udarce veleizdaje prihvatajuci "osnovna nacela" ponudjene podjele Republike BiH.
Na konferenciji u Zenevi, u decembru 1993, Izetbegovic nije uradio nista drugo nego nastavio projekat unije koji je bosanski Parlament odbio u septembru '93. Ono sto nisu u stanju ni Owen ni Stoltenberg, u stanju je A.Izetbegovic, a to je da nosa projekat unije iz neformalnog prostora Zeneve u formalni prostor Savjeta sigurnosti, Bijelu kucu i islamske metropole, gdje zloupotrebljava dobrotu islamskih prijatelja Bosne tvrdeci da krscanski Zapad vrsi na njega pritisak.
- "Rjesenje za Sarajevo mora se hitno naci"; (I.A. u Novembru 1993. uvodi podjelu Sarajeva u dnevni red konf. o BiH na iznenadjenje cijelog svijeta, osim Karadzica. Golgotu Sarajeva Izetbegovic cementira tvrdnjom da se "nikada necemo povuci sa onih dijelova grada KOJE DRZIMO" i, opet racunajuci na djetinjastost slusalaca, ustrajava u objasnjavanju da to nije podjela grada nego da se radi o dva paralelna grada a da se "njemu taj Karadzicev prijedlog u osnovi svidja". Ta bi granica "dva paralelna grada" otprilike isla dolinom Miljacke, upravo linijom zbog koje su cetnici do sada ispalili milion i po granata na Sarajevo, bez obzira na vjeru i naciju Sarajlija, i ubili, poklali i silovali desetine tisuca njegovih zitelja. S druge strane, Izetbegoviceva "mirovna diplomacija" sa Karadzicevim trupama oko Sarajeva svodila se na brojne naredbe o povlacenju, a najmanje dva puta sa Vraca do same Miljacke, i to na samom pocetku agresije, kao i na zaustavljanje deblokade Sarajeva na pravcu Ilidze u ljeto 1992. Tada su cetnici vec bili savladani i pruzali otpor jos samo iz jedne zgrade -- ali, stize naredjenje o obustavljanju akcije. O ovome slucaju postoje brojni svjedoci medju borcima i komandantima te akcije, kao i filmski materijal o uspjesnom toku ove operacije do onog momenta kada stize naredba o povlacenju. Svoju namjeru da jos onda podijeli grad plasirao je, kao miroljubivost prema cetnicima izjavama tipa: "Evo, mi cemo se prvi povuci". Rezultat je bezbroj zaustavljenih djevojackih i djecackih snova sa Grbavice i Vraca koji su prosli cetnicke bordele i stratista. Sarajevo Izetbegovic i njegovi idolopoklonici desetljecima dozivljavaju kao "leglo" vlastitih ideoloskih neprijatelja -- koje treba i ideoloski, a ocigledno i fizicki (!), unistiti
-"Mi o razmjeni Gorazda nismo razgovarali" ( Odgovor I.A. na pitanje novinara o tome da li je tacno da se razgovaralo o ustupanju asresoru nekih sarajevskih opcina za 3,5 % teritorija KORIDORA- a ne grada Gorazda - za Gorazde i Srebrenicu). Izetbegoviceva zamjena teza budi najcrnje sumnje, ali samo kod onih koji su vec svjesni da Izetbegovic koristi djecije metode manipulacije.
- "Trazimo da Serbrenica, Gorazde i Zepa budu sigurnosne zone" (I.A. dok pregovara sa Karadzicem u vrijme konferencije koju redovito prati srpska ofanziva, stisava buru u Americi te izvlaci iz corsokaka svjetsku zajednicu koja je i sama sigurnosne zone okarakterizirala kao prijedlog koji nije dostojan ljudskoga roda).
- " Zelim reci Amerikancima kakve zlocine Srbi sve cine u Bosni" (I.A. najavljuje posjetu Al Gore-u, kao nacin da se pridruzi pregovarackom timu koji je ovaj put vodio Silajdzic u maju 1993., da bi za dva dana sluzbeno potpisao njujorsku verziju podjele Bosne, iako tada nije bio clan pregovarackog tima ). Naime, nakon sto je Al Gore-u rekao kakve zlocine Srbi cine, A.I. je ipak otisao u New York, gdje je Silajdzic vodio pregovore; tu je prakticno isti dan potpisao njuorsku verziju zenevskog dokumenta o podjeli RBiH. Ovaj potpis je poznat po tome sto ga je Izetbegovic pravdao kao uvjetni potpis gdje su uvjeti o prestanku artiljerijskih napada na civile i sl. trebali biti ispunjeni u "RAZUMNOM ROKU". Taj Izetbegovicev "razumni rok" davno je istekao, ali je zato on jos jednom uspio kompromitirati SAD pred bosanskom javnoscu. Naime, Amerikanci su tada bar iz razloga principijelne podrske legalitetu i moralu u medjunarodnim odnosima, tvrdili da nece prihvatiti nikakav plan koji sve tri strane u Bosni ne prihvate, misleci da ce bosanska strana shvatiti poruku i biti ta koja ce biti protiv. Medutim, mudrost A.I. je tu podrsku prevazisla te bosanska strana prihvata plan i omogucava Srbima da iskoriste americku strategiju za sebe i nakon par dana u "parlamentu" na Palama storniraju Karadzicev potpis; da ne budu cetnici krivi za prekid pregovora u New Yorku pobrinuo se A. Izetbegovic, odazvavsi se na totalno bezpredmetnu "Atinsku konferenciju" koju su na brzinu organizirali Owen i Micotakis. Usput je Karadzic melodramom u paljanskom "parlamentu" svijet upoznao da njegova para-drzava, "gradjena krvlju" (nevinih Bosnjaka) ima parlament, vladu, ustav, drzavu i narodnu demokratiju za koju jednostrane odluke cak i samoga Karadzica, ako se ticu suvereniteta "Srpske Bosne", ne moraju imati podrsku. Tako je Izetbegovic "nabacio loptu" Radovanu Karadzicu, da svijetu pred TV kamerama odrzi lekciju o "srpskoj demokraciji i drzavotvorstvu", a Bosnu jos vise bacio u blato konfuzije pred svjetskom javnoscu, itd.
spomenuo si auta u 4-5 postova... cini mi se da dalje nisi vidio od trabanta, ne znam cemu ova opsesija trabantima...HamzaC wrote: Vise ti meni izgledas kao dijete, kad od sve price samo bukvalno 'skonta' auta.!
ovo postaje malo dosadno... vecina ljudi je vozila auta domace proizvodnje. mozemo li se okaniti auta sada?HamzaC wrote: Opet nisi shvatila. Nije bitno ko je sta vozio. Time sam htio pokazati da se uvozilo Istocno "smece" naspram kvalitetnijih proizvoda sa zapada. Zasto?
znas, kada se postavi pitanje alijine "kolaboracije", ti i oni koji razmisljaju kao ti uvijek kazu "morao je alija tako, nije se moglo drugacije" ili "nije alija kriv, to su radili oni oko njega"... mozda bi mogao biti fer i titu dati slicno opravdanje, pogotovo u uslovima od prije 50 godina? mada ja smatram da mu opravdanje ne treba, jer 1945-e nije sjeo u koaliciju sa drazom nego mu je spucao smrtnu presudu (kao sto sam vec napisala u ranijem postu na ovoj temi). a kada se tito poceo obracunavati, onda je bio zlocinac, ubica, spominje se goli otok... de se usaglasi sam sa sobom glede titovog "obracunavanja"... ne smeta vam kad je smakao rankovica i kad je hapsio seselja i tudjmana, a smeta vam kad je hapsio aliju...HamzaC wrote:Jest ti komentar, nemam rijeci. Sto se nije obracunao sa bandama koje su bile u njegovim redovima (aluzija na teme o caci i juki)? Al ne, to je titova manja greska, a Aliji treba oci iskopati.danas wrote:kritike za neke titove greske stoje i znam na sta mislis kada govoris o konspirativnim imenima muslimana partizana (uzgred -- mislis li da bi muslimanskom narodu bilo bolje da su pobijedile ustase ili cetnici u II svjetskom ratu?).
evo, dacu ti par primjera, ali prvo bih voljela da dodam jos nesto: alija nije izabran legalno (najvise glasova je dobio fikret, sto nadam se i sam znas). stoga, on je nametnuti predsjednik (kojega je -- gle cuda -- predlozio SDS!) i termin mu je trebao trajati samo godinu dana. u osnovi -- alija nije imao nikakvog legitimiteta niti da donosi niti da sprovodi svoje "odluke". ovo ne mozes poreci jer su ovo cinjenice.HamzaC wrote:Ako imas vremena, iznesi ove argumente.danas wrote:elem, bilo je titovih gresaka ali ja smatram i mislim da mogu da argumentujem da one nisu bile ni izbliza devastirajuce po bosnu i bosanski narod koliko su to bile alijine odluke.
ja sam prva postavila pitanje, i ti sad ti treba da mi kazes sta je to alija konkretno uradio za obnovu ove drzave? ja nemam sta reci, jer alija nije uradio apsolutno nista da se ova drzava obnovi i krene naprijed...HamzaC wrote:Argumrnte? Poslije toga slijede protuargumenti.danas wrote:kao sto neko rece, on nije bio covjek za politike nikako. sta je on uradio za obnovu ove drzave (osim sto je omogucio sinovima i ahbabima da "privatizuju" sve ono sto je narod -- dobrovoljno ili ne -- stvorio od 1945-e)?.
idejstvovao sta?!? nezavisnost drzave? i ovo je KAKO alijino djelo??! BH drzavljani su legitimno izglasali nezavisnost BH referendumom, i njena drzavnost bi bila medjunarodno priznata bez obzira na to ko je sjedio u fotelji... mozda da mi kazes koja to drzava nije htjela priznati BH, pa ih je alija svojim politickim umijecem nagovorio da je ipak priznaju?!? jao, jao...HamzaC wrote:Izdejstvovo priznanje BiH kao nezavisne i samostalne drzave. Nadam se da si cula da su se mnoge zemlje koje su glasale za ovu odluku, kasnije izjasnile da je to bilo preuranjeno. Sta je to, ako ne politicka pobjeda?danas wrote:daj mi nesto konkretno sta je uradio na politickom i drzavnom planu, a ne politicke slogane i prazne floskule kako nas je alija sacuvao i kako smo opstali kao narod...
imena su nebitna politicki. bitno je da narod i drzava postoje legalno i prakticno, a kako se zovu je manje vazno. zapravo, reci cu sada da je insistiranje na imenu bosnjak zauvijek unistilo nadu o jedinstvenoj bosni -- jer sada nema vise bosanaca. pod titom smo bili sve i svasta, ali smo bili svoji u svojoj drzavi -- pa ma kako se zvali. a danas smo bosnjaci, ni na nebu ni na zemlji (jer valjda se "u svojoj vjeri" racuna kao bitan politicki uspjeh)... a dodacu i ovo: bosnjacima je toliko stalo do svoga novostecenoga imena, da se jagme kako da postanu amerikanci, svedjani, kanadjani... stravican uspjeh alijine politike.HamzaC wrote:Politicki nebitno dostignuce to sto je jedan narod nakon '45 godina dobio ime?danas wrote:ako je tebi drago sto se danas mozes zvati bosnjakom to je u redu, ali to je politicki nebitno dostignuce. jer to je prasina koja ti se baca u oci da ne vidis da sada kao bosnjak nemas SVOJE CJELOVITE drzave koju si imao pod titom, pa ma kako da si se tada zvao ili ne zvao. ili ma koje auto vozio ili ne vozio.
Koliko ja znam BiH je uprkos nastojanjima dva agresora da je rastrgaju i podijele uspjela opstati kao drzava. Ona je i danas u svojim granicama iz 1945. Jeste podjeljena na dva dijela, ali samo iz razloga sto je medjunarodnoj zajednici odgovaralo da nema pobjednika. E, ako je uspjeh da se teritorije sacuvaju od ocjepljenja, da se odbrani drzava od dva agresora, da se prizna od strane medjunarodne zajednice, da se prvi put jedan narod organizovano brani od genocida,... politicki nebitno dostignuce onda,...
Neistina br. 1. jer nisi mogao biti neopredijeljen!ustav 1974 daje legalni nacionalni identitet muslimanima po prvi put; do tada su morali biti ili srbi ili hrvati, a u najboljem slucaju neopredjeljeni.
Glupost br. 2 jer Bosnjaci postoje od pamtivijeka ma koliko to nekima bilo neshvatljivo i bez obzira koliko se neki iz petnih zila trudili da oduzmu Bosnjacima pravo na identitet i opredjeljenje! Uz to pravo o identitetu uzimaju pravo Bosnjacima na maternji bosanski jezik i naturaju komunisticku varijantu srpsko-hrvatskog jezika! Ova izlizana prica o porijeklu i genezi Bosnjaka mi polako lici na srpsko-hrvatsku historijsku farsu po kojoj su Bosnjaci izmisljena 'nacija' i ustvari ideoloski potomci srpsko-hrvatskog etnickog habitusa sto je naravno besmislica.zapravo, reci cu sada da je insistiranje na imenu bosnjak zauvijek unistilo nadu o jedinstvenoj bosni
Jah, jakog ti i jadnog argumenta. Eto, jagme se i Marokanci i Turci i Srbi i Hrvati ali im je stalo do kulture, jezika i civilizacije naroda kod kojeg se 'jagme' kao do lanjskog snijega (metaforicki govoreci). Cak stavise, mnogi ne putuju na ferije u domicilne zemlje niti zele da imaju bilo koju vezu sa drzavom odakle su potekli, neslusaju muziku njihovih roditelja niti igraju fudbal za zemlje gdje su rodjeni. Cak stavise oni uopste ne pricaju njihov maternji jezik nego parlaju francuski, njemacki, engleski i mnoge svjetske jezike s ciljem da zaborave jezik svojih pradjedova samo iz tog averzijskog razloga sto je neki Aljo, Mujo, Tujo ili Nujo 'oformio novostecenu naciju'!bosnjacima je toliko stalo do svoga novostecenoga imena, da se jagme kako da postanu amerikanci, svedjani, kanadjani... stravican uspjeh alijine politike.
...Becho, kako ti zoves bosanske drzavljane koji ne pripadaju Bosnjackom narodu...BECHO wrote:Glupost br. 2 jer Bosnjaci postoje od pamtivijeka ma koliko to nekima bilo neshvatljivo i bez obzira koliko se neki iz petnih zila trudili da oduzmu Bosnjacima pravo na identitet i opredjeljenje! Uz to pravo o identitetu uzimaju pravo Bosnjacima na maternji bosanski jezik i naturaju komunisticku varijantu srpsko-hrvatskog jezika! Ova izlizana prica o porijeklu i genezi Bosnjaka mi polako lici na srpsko-hrvatsku historijsku farsu po kojoj su Bosnjaci izmisljena 'nacija' i ustvari ideoloski potomci srpsko-hrvatskog etnickog habitusa sto je naravno besmislica.zapravo, reci cu sada da je insistiranje na imenu bosnjak zauvijek unistilo nadu o jedinstvenoj bosni
Konstatacija a ujedno i Br. 3 Razlikujte izmedju nacije i naroda jer to su dva razlicita pojma.Bosnjaci su narod kao sto su Retoromani narod u Svicarskoj! Retoromani su Svicarci sa vlastititim jezikom, obicajima, civilizacijskim naslijedjem, tradicijom i ostavstvinom, bas kao i Bosnjaci! Laponci u Finskoj i Baski u Spaniji i Francuskoj (Pirineji) su drzavljani Francuske, Spanije i Finske, tj. Francuzi, Spanci i Finci ali su istovremeno i priznati narod sa svim svojim razlicitostima!
Toozla, treba prvo napraviti razliku izmedju nacije i narodnsoti:Toozla wrote:...Becho, kako ti zoves bosanske drzavljane koji ne pripadaju Bosnjackom narodu...BECHO wrote:Glupost br. 2 jer Bosnjaci postoje od pamtivijeka ma koliko to nekima bilo neshvatljivo i bez obzira koliko se neki iz petnih zila trudili da oduzmu Bosnjacima pravo na identitet i opredjeljenje! Uz to pravo o identitetu uzimaju pravo Bosnjacima na maternji bosanski jezik i naturaju komunisticku varijantu srpsko-hrvatskog jezika! Ova izlizana prica o porijeklu i genezi Bosnjaka mi polako lici na srpsko-hrvatsku historijsku farsu po kojoj su Bosnjaci izmisljena 'nacija' i ustvari ideoloski potomci srpsko-hrvatskog etnickog habitusa sto je naravno besmislica.zapravo, reci cu sada da je insistiranje na imenu bosnjak zauvijek unistilo nadu o jedinstvenoj bosni
Konstatacija a ujedno i Br. 3 Razlikujte izmedju nacije i naroda jer to su dva razlicita pojma.Bosnjaci su narod kao sto su Retoromani narod u Svicarskoj! Retoromani su Svicarci sa vlastititim jezikom, obicajima, civilizacijskim naslijedjem, tradicijom i ostavstvinom, bas kao i Bosnjaci! Laponci u Finskoj i Baski u Spaniji i Francuskoj (Pirineji) su drzavljani Francuske, Spanije i Finske, tj. Francuzi, Spanci i Finci ali su istovremeno i priznati narod sa svim svojim razlicitostima!
Čak i crni Ilija Garašanin:Citav ovaj fenomen, u svojoj cuvenoj pjesmi "Pjesma Bosnjaku," koju je objavio list Bosnjak 2. VII. 1891. godine, opisao je i Safvet-beg Basagic rijecima:
Znas Bosnjace, nije davno bilo, / Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta, / Kad u nasoj Bosni ponositoj, / I junackoj zemlji Hercegovoj, / Od Trebinja do Brodskijeh vrate, / Nije bilo Srba ni Hrvata. / A danas se kroz svoje hire, / Oba stranca ko u svome sire. [...] Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago, Nase ime ponosno i drago.
Bosnjacki katolik Fra. Ivan Frano Jukic (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bosnjak, je u svom proglasu 1848. godine zapisao:
"Mi Bosnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo zivi nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i zale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovicne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred nasa serca ocistimo od predsudah, fatajmo za knjige i casopise, vidimo sto su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da nas narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo."
Milovan Djilas svjedoci o bosnjacima iz Sandzackog kraja, za vrijeme bivse Jugoslavije:
Taj naziv... je tradicionalan vec od srednjeg vijeka: muslimani koje sam ja poznavo u Bijelom Polju i druzio se sa njima uvijek su govorili da su Bosnjaci. U mojoj porodici je bio sluga musliman, Besir Zulevic iz okoline Rozaja. Bio je nepismen – ja sam ga naucio pismenosti – sto nije bilo tesko, jer je bio veoma bistar...uvijek je govorio da je Bosnjak. A i Vuk Karadzic je upotrebljavao taj termin – Bosnjaci. (Milovan Ðilas i Nadezda Gaco: Bosnjak Adil Zulfikarpasic; isto vidi: Polje, br. 36)
Prof. Dr. Darko Tanaskovic, najpriznatiji jugoslovenski orijentalist, o bosnjastvu kao nazivu kojim se oznacava etnopoliticka koncepcija, kaze da je "sustina u stavu da u staroj istorijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, kao njeno autohtono stanovnistvo, s neprekinutim etnickim, kulturnim, psihickim, pa i drzavotvornim kontinuitetom od ranog srednjeg vijeka do danas, zive Bosnjaci i da je to jedino njima odgovarajuce narodno i nacionalno ime." (Polje, br. 36).
Bosanski jezik. Da ili ne?U potrazi za receptom posrbljavanja Bosnjaka, osvrnimo se na Nacertanije (1844), Ilije Garasanina. U svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva bosnjacima - bez obzira na vjersku pripadnost - i jasno ih razlikuje od Srba u Srbiiji: "Ako Bosnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjazevstva..." Nadalje, govori o procesu preobrazavanja srpstva u Bosni, koje pocinje polovinom 19 stoljeca podudarajuci se sa periodom u kojem su pisane Nacertanije, i sjedinjenju istih sa Srbijom: "...ako bi se pre ovog opsteg sojedinjenja Srbstva sto osobito u Bosni preobrazavati pocelo....K ovome treba dakle uciniti da se Bosnjaci i ostali Slaveni obrate..." Nadalje, predlaze da se: "nekoliko mladih Bosnjaka u srpsku sluzbu drzavnu prima da bi se ovi...obucavali i za takove cinovnike pripravljali koji bi ono sto su u Srbiji naucili posle u svom otecestvu u djelo privesti mogli." Da bi plan Velike Srbije tekao bez vecih problema, Garasanin smatra da bi se trebala pisati i opsta historija Bosne gdje se "ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri presavsi Bosnjaka" i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to iskljucivo "u duhu narodnog jedinstva Srba i Bosnjaka" i od strane "coveka vrslo sposobnog i duboko pronicavajuceg." Meta njegovog programa bili su i katolicki Bosnjaci: "Na istocnog veroispovedanija Bosnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju tezak zadatak. Vise predostroznosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolicki Bosnjaci zadobijedu. Na celu ovih stoje franjevacki fratri."
A da malo ponovis istoriju od 1918. do 1991.?avicena wrote: Samo smo vratili uzeto nam od..........pa i Tita među njima.........
Prenj wrote:A da malo ponovis istoriju od 1918. do 1991.?avicena wrote: Samo smo vratili uzeto nam od..........pa i Tita među njima.........
http://www.njemac.com/PolBosnjaka.html"Sto je sve prouzrocilo istrajavanje na nacionalnom opredjeljivanju Bosnjaka i koje su se slabosti i posljedice s tim u vezi javljale u radu samog Saveza komunista, kriticki je analizirano na VI plenumu CK SK BiH, u martu 1963, a zatim na IV kongresu SK BiH, 1965. godine. Tom prilikom odbacena su kao naucno neosnovana i politicki stetna shvatanja o potrebi nacionalnog opredjeljivanja Bosnjaka. To je izraženo u Ustavu SR BiH iz 1963, te u Saveznom ustavu iste godine, odredbom o izmjeni grba SFRJ, kojemu je dodata sesta baklja, kao simbol Republike Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda, kao jednog od sest jugoslavenskih naroda"