Sarajevo - velike i male tajne

[delllboy79]

Nadjoh ovaj clanak pa me potaknulo na razmisljanje jesu li ikad u SA postojali veliki trgovi i parkovi znam da je ispred muzeja nekad bila fontana i trg kao i da je na Marin dvoru isto nio veliki park.
Da li je poatojao ovaj trg kralja Petra ?


KALENDAR SPKD PROSVJETA,
01.01.1939
Spomenik Kralјa Petra Oslobodioca u Sarajevu
Autori: Šćepan Grđić
Odbor za podizanje spomenika Nј. V. Blagopokojnom Kralјu Petru Prvom Velikom Oslobodiocu u Sarajevu zaklјučio je, prema predlogu Ocjenjivačkog suda u natječaju, da se izrada spomenika povjeri g. Franu Kršiniću, kiparu u Zagrebu, da se spomenik izradi prema modelu toga kipara koji je natječaju dobio prvu nalradu od 40.000 (četrdeset hilјada) dinara. Izgled spomenika vidi se iz naše slike koju donosimo uz ovaj članak u umetničkom prilogu. Spomenik će se podići na novom trgu, Trgu Kralјa Petra, koji će se obrazovati ispred nove srpske pravoslavne crkve i bogoslovije, između ulica: Kralјa Petra, Prestolonaslednika Petra i Petra Preradovića. Ispred nove srpske pravoslavne crkve i bogoslovije presijeći će se nova ulica koja će ići od ulice kralјa Petra do ulice Prestolonaslјednika Petra. Trg će iznositi preko šest hilјada kvadratnih metara. Južnom polovinom trga ići će aleja visokih drveta od Preradovića ulice prema zvoniku srpske pravoslavne crkve, i novoj porti koja će se s te strane načiniti. Spomenik će se postaviti na sjevernoj polovici trga, i biće okrenut od juga prema sjeveru, te će mu kao pozadina služiti zelena aleja. Perspektivni izgled trga i spomenika vidi se na drugoj slici koju donosimo uz ovaj članak. Spomenik, kako se vidi na prvoj slici, vidjeće se ovakav sa zapadne strane trga, po prilici sa ugla Prestolonaslјednikove i Preradovićeve ulice. Na spomeniku je pretstavlјen Kralј Petar kao kralј, sa kralјevskim znacima: plaštom i krunom i sa skiptrom podignutom u ruci prema neoslobođenim krajevima, kuda simbolički upućuje oslobodilačku vojsku. Ispod spomenika je postolјe sa šest relijefa. Na slici se vide tri relijefa. Najdonji prikazuje borbu za slobodu : Balkanski rat, srednji Albansku golgotu Kralja Petra na kolima, a najgornji Kapiju slobode: Kajmakčalan, sa prenošenjem ranjenika. Sa druge strane postolјa nalaze se još tri relijefa, i to iz predoslobodilačkog života Kralјa Petra. Najniži prikazuje Petra Mrkonjnća među ustašama u planini Korkovači, srednji polaganje zakletve Kralјa Petra na ustav, poslije izbora za kralјa, a najgornji krunisanje Kralјa Petra sa siluetom crkve u Žiči, u kojoj je miropomazan. I umjetnički i sadržajno model spomenika je veoma uspio, a i arhitektonski će se veoma harmonijski slagati sa novim trgom, kako je trg zamišlјan, i kako će se izgraditi. Velikim prostranim trgom dominiraće spomenik i svojom lјepotom i svojom veličinom. Spomenik će od vrha postolјa do vrha krune iznositi pet i po metara, za čitav metar više nego Jelačićev trg u Zagrebu i knez Mihailov u Beogradu. Tome još treba dodati podignutu ruku sa skiptrom, što će iznositi još jedan metar. Ova visina uzeta je s obzirom na veličinu trga, koji je veći od Jelačićeva trga u Zagrebu i knez Mihailova u Beogradu. Prema spomeniku je udešeno i postolјe. Čitava visina postolјa i spomenika do vrha krune iznosiće trinaest metara. Ako se uzme u obzir da su zgrade koje okružuju trg od sedamnaest do dvadeset metara visine, i da će spomenik biti na sredini trga, onda je jasno da će se Kralј Petar na spomeniku vidjeti, sa svakog mjesta trga i susjednih ulica, na horizontu, iznad tih zgrada, jer je visina spomenika znatno veća od polovice visine svih tih zgrada. Jedino, kad se spomenik pogleda prema zvoniku crkve, vidjeće se iznad njega gornji dio zvonika. I zelena aleja, kada dobro poraste u visinu, biće na horizontu iznad visine spomenika, jer mu je u neposrednoj blizini, ali to će baš ulјepšavati spomenik, jer mu ta aleja služi kao pozadina. Spomenik će se izgraditi od najbolјe bronze, a postolјe od jablaničkog gabro-kamena; od istog kamena od koga je izgrađen spomenik neznanog junaka na Avali. Ipak je predviđena jedna razlika: spomenik da Avali izrađen je od crnog kamena, što i odgovara jednom grobu, a postolјe spomenika Kralјa Petra u Sarajevu izradiće se od istog takog kamena sive boje, što više odgovara radosti koju nam je Oslobođenje donijelo. Svota koja je potrebna za podizanje čitava spomenika iznosi dva miliona dinara, i spomenik će se podići u roku od dvije godine dana. Ovaj rok je dopušten umjetniku zbog velike množine radova i na spomeniku i na postolјu, i zbog težnje da sve bude izvršeno sa svom pažnjom i savršeno, što se u žurbi ne bi moglo postići. Da će sve zaista i biti savršeno izvedeno najbolјe garantuje sam g. Kršinić, koji je svoje visoke umjetničke sposobnosti i savjesnost dokazao mnogim dosadašnjim svojim radovima, kao i izradom modela za ovaj spomenik, gdje je dobio prvu nagradu. Nadzor nad izradom spomenika i finansijsku stranu vodiće jedan uži odbor u koji su ušli, sa strane, gospoda Ivan Meštrović i Velјko Petrović i izvjestan broj članova iz Sarajeva. Na taj način Bosna i Hercegovina, koja podiže ovaj spomenik, dostojno će se odužiti Kralјu Oslobodiocu. Uz akciju oko podizanјa spomenika Sarajevo će dobiti ne samo svoj najlјepši ukras, nego i prostrani trg, koji će biti od velik i neprocjenjive urbanističke, arhitektonske i higijenske vrijednosti za Sarajevo. U Sarajevu, 5 oktobra 1938.

[breuer]

nije postojao, ali se krenulo čistiti zemljište za njega...zanimljivo je napomenuti onima koji nisu znali, na mjestu Trga Oslobođenja je bila glavna gradska carinarnica, kao i tramvajska remiza i prateći objekti...postavio bih pregrš slika, al jbg, ne znam

[julisiz es grant]

Nije bilo vremena. Rat ih omeo.

[Eborg]

Postoji li u Sarajevu ijedan ugostiteljski objekat koji se zadrzao iz perioda prije Drugog svjetskog rata i da je neprekinuto radio? Moze li se i za jedan restoran ili kafanu reci da radi recimo 80 godina na toj lokaciji?

[Woody]

Postoji li u Sarajevu ijedan ugostiteljski objekat koji se zadrzao iz perioda prije Drugog svjetskog rata i da je neprekinuto radio? Moze li se i za jedan restoran ili kafanu reci da radi recimo 80 godina na toj lokaciji?

Naravno da postoji!

Za početak: Morića Han, Daire (Kuća Sevdaha), Lovac (na Mejtašu), Dva ribara, Hotel Evropa (ako spada u kategoriju)...

Molim starije od mene da nastave (ako ima živih)

[Eborg]

Da, ali tesko da npr. danasnja "Kuca sevdaha" ima ikakve veze sa onom od prije 30 godina, zar ne? Sto po vlasnistvu, sto po ponudi, sto po enterijeru. Mozda se i varam.

[supercali]

To da je isti po interijeru vlasnistvu itd sad i prije 80 godina tesko ces naci i u svijetu a kamoli u sa

[inconnu]

Jedan stari sarajevski arhitekt mi već godinama tvrdi kako su sve austro-ugarske zgrade u Sarajevu bile "proba" za izgradnju u Beču, tj. da svaka (javna?) zgrada ima svog blizanca u Beču. Logično da isključimo neke jedinstvene građevine poput Vijećnice no do sada ne nađoh nijednog "blizanca" u Beču ili šire. Ali se svakako čini kao interesantna teorija.

Ne znam za Beč ali jedna ulica u Grazu je bila i d e n t i č n a kao Marin Dvor ,preslikane i zgrade i ulica čitava.

Znaš li možda ime ulice u Grazu?

ne znam ime,ali evo slike
http://postimg.org/gallery/149tblvba/

[Eborg]

To da je isti po interijeru vlasnistvu itd sad i prije 80 godina tesko ces naci i u svijetu a kamoli u sa

Udji u bilo koju selendru u Ceskoj ili Poljskoj (namjerno ne spominjem naprednu Austriju, Njemacku ili Veliku Britaniju) i naci ces pivnicu koja djeluje 200-300 godina na toj lokaciji.

[supercali]

To da je isti po interijeru vlasnistvu itd sad i prije 80 godina tesko ces naci i u svijetu a kamoli u sa

Udji u bilo koju selendru u Ceskoj ili Poljskoj (namjerno ne spominjem naprednu Austriju, Njemacku ili Veliku Britaniju) i naci ces pivnicu koja djeluje 200-300 godina na toj lokaciji.

Pa djeluje i ovo gore nabrojano na toj lokaciji 80+ godina al nije isti interijer vlasnik ponuda i sl

[julisiz es grant]

To da je isti po interijeru vlasnistvu itd sad i prije 80 godina tesko ces naci i u svijetu a kamoli u sa

Udji u bilo koju selendru u Ceskoj ili Poljskoj (namjerno ne spominjem naprednu Austriju, Njemacku ili Veliku Britaniju) i naci ces pivnicu koja djeluje 200-300 godina na toj lokaciji.

Pa svi objekti koje je čovjek naveo i danas postoje na istim lokacijama i iste su zgrade u pitanju. Ja bih dodao i "Aeroplan", ima ih vjerovatno još.
Evo odličnog pregleda sarajevskih ugostiteljskih objekata, uoči Drugog svjetskog rata:

http://www.jergovic.com/ajfelov-most/se ... i-svatove/

Vidiš recimo da većina ovih hotela postoji i danas, neki su promijenili ime, neki imaju novije zgrade, ali su na istoj lokaciji kao tada (Bristol).
Teško je očekivati da se vlasnička struktura ne promjeni, naročito nakon dva vrlo krvava rata, velikog pomjeranja stanovništva, promjena režima i sl. Ljudi umiru, nasljednici prodaju, život tako ide.

[hrasno]

[Banksy]

Da li je poatojao ovaj trg kralja Petra ?

Odbor za podizanje spomenika Nј. V. Blagopokojnom Kralјu Petru Prvom Velikom Oslobodiocu u Sarajevu zaklјučio je, prema predlogu Ocjenjivačkog suda u natječaju, da se izrada spomenika povjeri g. Franu Kršiniću, kiparu u Zagrebu, da se spomenik izradi prema modelu toga kipara koji je natječaju dobio prvu nalradu od 40.000 (četrdeset hilјada) dinara.

Spomenik će se podići na novom trgu, Trgu Kralјa Petra, koji će se obrazovati ispred nove srpske pravoslavne crkve i bogoslovije, između ulica: Kralјa Petra, Prestolonaslednika Petra i Petra Preradovića.

U Sarajevu, 5 oktobra 1938.

Na natječaju 1938. (slavni hrvatski kipar) Frano Kršinić dobiva izradu spomenika kralju Petru za Sarajevo, te izrađuje svoj prvi konjanički spomenik sa 6 klesanih reljefa na bočnim stranama postamenta (uništen ubrzo nakon postavljanja 1940.).

Godinu kasnije:

[Banksy]

Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. - Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar
http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1581 ... -1897-1982

Veze s Bosnom. Ne znam je li naš umjetnik ikad zakoračio u Bosnu. Ipak, Bosanci su došli do njega.

U sarajevskom parku pored Miljacke nekoć se nalazio brončani kip Njegovateljica ruža, koji se sada nalazi u Zavodu za zaštitu spomenika. Tu je temu Kršinić obradio nekoliko puta (1933.,1953...). Kip se, kao što je već rečeno, odlikuje svojom usredotočenošću na ljepotu cvijeta što ga mlada djevojka drži ispred sebe u ruci.

Slično je na Ilidži postojao (prije ovoga zadnjeg rata) kip Majčina igra (izrađen 1962. a nestao 1994.) te

kip Djevojka plete kosu (također na Ilidži).

Pred II. svjetski rat Kršinić je izradio za Sarajevo spomenik kralju Petru, koji je uskoro nakon postavljanja uništen.

Za bosanske franjevačke crkve Kršinić je izradio nekoliko kipova.
Za sarajevsku crkvu sv. Ante izveo je Gospu s Djetetom; posebnost ovoga kipa jest u tome što mali Isus ne sjedi na majčinoj ruci, nego ga Gospa s obje ruke drži okrenuta prema gledatelju; prvobitna umjetnikova zamisao bila je da on bude okrenut leđima prema gledatelju a da mu majka utiskuje poljubac na tjeme.

[sabina1]

Postoji li u Sarajevu ijedan ugostiteljski objekat koji se zadrzao iz perioda prije Drugog svjetskog rata i da je neprekinuto radio? Moze li se i za jedan restoran ili kafanu reci da radi recimo 80 godina na toj lokaciji?

Najstariji sarajevski ugostiteljski objekat koji neprekidno radi sa istim gazdom je - SOS pored Medicine. Mislim od 1980 , njegov logo se nalazi na jednom od omota albuma grupe Crvena Jabuka.
Ako moje roditelje sjecanje ne vara , najstariji sarajevski kafic je bio - Gong u ulici Tabasnica gdje je danas riblji restoran....
Pozdrav

[JThomas]

u aščinici kod hadžibajrića na zidu stoje neki članci i napisi da radi nešto pravo dugo...ne mogu se sad sjetiti detalja niti garantovati za istinitost.

[Banksy]

Evo odličnog pregleda sarajevskih ugostiteljskih objekata, uoči Drugog svjetskog rata:

http://www.jergovic.com/ajfelov-most/se ... i-svatove/

Hvala


Evo Hadžibajrića...

1937. u Sarajevu

Aščije i vlasnici narodnih kuhinja:

Ahmed Hadžibajrić, Baščaršija 41,

Hamdija Hadžibarjrić, Turhanija 1,

Muhamed Hadžibajrić, Mali Kundurdžiluk 2,

Asim Hadžibajrić, Baščaršija 41,

Šemsa Hadžibajrić, Baščaršija 83,


Sarajevo, karta grada 1929.
http://lukemccallin.com/wp-content/uplo ... o-1929.jpg

[Banksy]

Restoran Lovac, 1937,

Jergović:
U Ćukovića ulici, na broju četiri, tridesetak koraka od samostana na Banjskom brijegu, Husein Hadžiabdić drži gostionu Kod Lovca. Na ulazu je razgoropađeni preparirani medvjed. U sali, po zidovima, jelenje rogovlje, sjaje prazne staklene oči mrtvih životinja. U bašći mir, čuje se kako zaškripi stolica, ptica u trešnjinoj krošnji, zabruji automobil niz Mehmeda paše Sokolovića ulicu, a onda najednom, kao iz dubine, zabruje monotoni glasovi molitve. Bezbroj puta ponovljene riječi zvuče kao cvrkut ptica, škripa drveta zarobljenog u dasku, u šteket automobilskog motora, u bat mravljih nogu dok u koloni prolaze između kamenova kaldrme. I ništa nije glasnije od katedralnih zvona koja zovu na večernju misu, od lokomotive čiji se pisak čuje s Bistrika… Godina je 1937. i kratko će još biti nad Sarajevom tišina.

Mislim da Jergović ovdje griješi,

Ćukovića ulica je današnja Saliha Hadžihuseinovića Muvekita, uska ulica koja spaja ulice Ferhadiju i Zelenih beretki, kod hotel Evrope. Do 1895. zvala se Budimlića sokak, Od 1895. zvala se Ćukovića ulica, iza Drugog svjetskog rata, 1948. godine, ulica je dobila ime po Veselinu Masleši,

Ulica Banjski brijeg je današnja ulica Mehmed - paše Sokolovića i zaista je moguće da je restoran Lovac i 1937. bio na tom mjestu.

[Eborg]

Sjajna karta!

[Better Man]

Restoran Lovac, 1937,

Jergović:
U Ćukovića ulici, na broju četiri, tridesetak koraka od samostana na Banjskom brijegu, Husein Hadžiabdić drži gostionu Kod Lovca. Na ulazu je razgoropađeni preparirani medvjed. U sali, po zidovima, jelenje rogovlje, sjaje prazne staklene oči mrtvih životinja. U bašći mir, čuje se kako zaškripi stolica, ptica u trešnjinoj krošnji, zabruji automobil niz Mehmeda paše Sokolovića ulicu, a onda najednom, kao iz dubine, zabruje monotoni glasovi molitve. Bezbroj puta ponovljene riječi zvuče kao cvrkut ptica, škripa drveta zarobljenog u dasku, u šteket automobilskog motora, u bat mravljih nogu dok u koloni prolaze između kamenova kaldrme. I ništa nije glasnije od katedralnih zvona koja zovu na večernju misu, od lokomotive čiji se pisak čuje s Bistrika… Godina je 1937. i kratko će još biti nad Sarajevom tišina.

Mislim da Jergović ovdje griješi,

Ćukovića ulica je današnja Saliha Hadžihuseinovića Muvekita, uska ulica koja spaja ulice Ferhadiju i Zelenih beretki, kod hotel Evrope. Do 1895. zvala se Budimlića sokak, Od 1895. zvala se Ćukovića ulica, iza Drugog svjetskog rata, 1948. godine, ulica je dobila ime po Veselinu Masleši,

Ulica Banjski brijeg je današnja ulica Mehmed - paše Sokolovića i zaista je moguće da je restoran Lovac i 1937. bio na tom mjestu.

S.H. Muvekita je ulica gdje se nalazi onjekat Denisa Stojnića Cheers, a ima jedna poslije nje koja izlazi pred hotel Evropu.

[delllboy79]

Slično je na Ilidži postojao (prije ovoga zadnjeg rata) kip Majčina igra (izrađen 1962. a nestao 1994.) te

kip Djevojka plete kosu (također na Ilidži).

Znali se sudbina umjetnickih dijela koja su nestala u ratu
. Dali uopste postoji spisak svega sto je unisteno ili ukradeno a ima umjetnicku vrijednost ?

[Admir_1984]

ako mislite na onu statuu u parku ispred hotela na ilidži, ona je preživjela rat, al ne budnju i kompaniju

[exliberal-ex]

Sta je sa spomenikom poginulom pilotu na Otesu ?

[bitanga_sa_otesa]

Sta je sa spomenikom poginulom pilotu na Otesu ?

neki dan je bio na mjestu

[exliberal-ex]

Sta je sa spomenikom poginulom pilotu na Otesu ?

neki dan je bio na mjestu

o njemu sam cuo tek poslije rata...nisam ni znao da je dole
ako ti je usput slikaj ga kad stignes