Prpa.ba wrote:General War wrote:..Eh kao da je prvi put, neko se sjeca upada hrvatske u BH monetarni sistem prije rata.
Kud puste srece da je ovo samo problem...pravo da ti kazem meni je i federacija puno ako su ovo neki arsini...do jucer smo pricali da kamenjari zive na sisi drugog dijela federacije (vezano za oporezivanje dobiti od igrara na srecu), a prekjucer smo kukali kako se neravnopravno dijele pare po kantonima...znaci...eto izvuci sam zakljucak...nadji mi nekoga da ima povjerenja u bankarski sektor.
Moj neki zakljucak je da je nestalo meze i da sad skromno krece prica o parama koje svijet pokrecu. Konacno, trebalo je samo dvadesetak godina.
Sve teme koje si naveo su sasvim validna i odvojena pitanja koja treba razmotriti i analizirati:
1) da li RS prima vise nego sto daje, da li natproporcionalno placamo natproporcionalno zastupljene SH kadrove u drzavnom aparatu?
2) da li drzavni aparat donosi odluke koje su u suprotnosti ili na bilo koji nacin stete zivotu gradjana FBiH a nisu sustinski vazni za suverenitet, teritorijalni integritet, monetarnu i sigurnosnu politiku i medjunarodne odnose i ugovore?
3) da li je raspodjela prihoda u FBiH nekorektna, ako da prema kome i koliko i zasto i koje su posljedice promjena
Sto se tice povjerenja u banke, gradjani FBiH imaju depozita u vrijednosti oko 7 milijardi KM ili negdje oko 3000 KM po glavi stanovnika. Neki nivo povjerenja ocito postoji.
Konstrukciju i teme diskusije u BiH treba prebaciti s terena abstraktnih i nemjerljivih kategorija tipa "integracija, jačanje države blablabla" na teren mjerljivih i konkretnih kategorija tipa koga ja koliko plaćam, zašto,i kakva je korist u tome za mene.
Kroz tu analizu vođenu konkretnim ciljevima uz upotrebu konkretnih kategorija, stvari postaju jasnije i lakše razumljive.
Evo glavni okvir da postavimo par konkretnih osnova:
1. Suverenitet i teritorijalni integritet BiH je potvrđen u Dejtonu, to više niko ne može razbiti pa čak ni kad bi svi u BiH glasali da BiH nestane.
2. BiH i njeno postojanje su odvojeni od pitanja političkog sistema institucija. Politički sistemi i institucije dolaze i prolaze i samo su mašinerija za ostvarivanje pojedinačnih interesa.
3. S obzirom na 1 i 2, sve odluke o institucijama i raspodjeli novca treba donositi isključivo vođen interesom a ne fiktivnim kategorijama "jačanja BiH" - jer nema potrebe da se ista jača kad joj nije potreban ničiji pristanak za postojanje, osim ukoliko to ne ide u interes onima koji to jačanje finansiraju (a to najčešće znači u današnjim uslovima FBiH i Bošnjaci).
4. S obzirom na 1, 2 i 3, ista pitanja treba postaviti unutar FBiH.
Sad se s ovih gornjih stvari može preći na konkretna pitanja:
1. Koliko je udjel FBiH u AOD i da li se taj novac vraća tamo gdje je nastao ili se taj novac preliva negdje drugo? Ukoliko novac odlazi negdje zašto je to tako i kakva je korist od toga? Trenutno, novac banaka FBiH - a što znači depoziti građana FBiH, protok, krediti i sve ostalo - putem AOD služi za spašavanje banki koje su čista mašinerija za finansiranje beogradske dijaspore u BiH.
2. U tzv. državnim institucija potpuno su prezastupljeni predstavnici srpske dijaspore. Njihove plate su uglavnom plaćene ponovo novcem iz FBiH, u mogućnosti su da blokiraju sve odluke i ucjenama izvuku veću korist za sebe, neproporcionalnu doprinosu. Pošto smo u smeće bacili iluziju o "potrebi izgradnje zajedničkih oliti državnih institucija" i pošto politički sistem daje mogućnost predstavnicima srpske dijaspore u BiH da ucjenama izvlače materijalnu korist, a znamo da ni FBiH ni Bošnjacima za funkcioniranje nisu potrebne tzv "državne institucije", onda je logično pitanje zbog čega FBiH plaća ljude koji po definiciji (samim tim jer su dijaspora druge zemlje koja je srcem i dušom već van BiH) rade protiv onih koji ih plaćaju? Kakva bi bila korist od neke fiktivne agencija za bankarstvo " na nivou BIH" putem koje bi predstavnici srpske dijaspore vršili kontrolu nad novcem koji nisu stvarali, i još za to primali platu? Znači takvu kontrolu im treba onemogućiti, a primanja predstavnika beogradske dijaspore treba vezati za uplate onih koji ih postavljaju (koliko novca dođe iz RS-a toliko im može biti plata), a ne da parazitiraju na tuđem novcu.
3. I onda pitanje koje se odnosi na raspodjelu prihoda i rashoda u BiH i unutar FBiH. Koliki su tačno doprinosi FBiH i RS unutar sistema PDV-a i koliko se novca vraća tamo gdje je i nastao? Koliki su doprinosi kantona unutar FBiH i koliko im se vraća preko FBiH - da li recimo Zapadnohercegovački putem raznih dotacija s nivoa FBiH dobija više nazad nego što je ikada uplatio? I onda, naravno, pitanje obračunskog mjesta prihoda i mjesta nastanka prihoda - da li recimo za Elektroprivredu BIH izvori prihoda nastaju u Tuzli i Zenici a obračun se vrši u Sarajevu, pa se time fiktivno podiže prihod Kantona Sarajevo bez realne osnove, a oduzimaju prihodi Tuzlanskom kantonu?
Znači nikakva šuplja priča o "jačanju institucija", "evropskim vrijednostima, jednom glasu i zajedničkom putu u euroatlantske integracije", "glavnom gradu kao evropskom Jerusalimu" i blablabla - nego samo konkretno.
Glavne prepreke ovakvom razmišljanju su ustoličeni talovi i savezništvo između stranaka predstavnica srpske i hrvatske dijaspore u BiH;
SDA kao jeftinog bošnjačkog Fataha koji se uvijek može potkupiti i kontrolisati s par poslovnih prostora, kojem odgovara sistem preklapanja i maglovitih nadležnosti u kojem se ne zna ko je za šta odgovoran i čiji je najveći domet razmišljanja zaposliti armiju potencijalnih glasača stručnih saradnika za istraživanje ruda i gubljenje vremena, otvoriti tržni centar za pranje novca, i održati pokoji mevlud i tehvid u novootvorenoj džamiji koja navodno dokazuje "opstojnost Bošnjaka";
tzv "medj. zajednice" koja je tu da podržava izgradnju "zajedničkih institucija" da bi preko tih institucija i predstavnika srpsko-hrvatske dijaspore kontrolirala Bošnjake, pošto je pokušaj da se pripadnike srpsko-hrvatske dijaspore fizički zadrži u BiH propao;
te nedostatak kvalitetnih alternativa.
Na svu sreću, obzirom na prirodne demografske tokove, masovnu migracije prema vani i preokupiranost Bošnjaka sopstvenim novčanikom, polagano ide proces generalnog otrežnjenja, koji će u prvi mah donijeti alternative tipa "ekoonoooomija" a onda (nadat je se
) nakon par većih socijalnih i ekonomskih lomova i nešto što je i realno i bolje.
