Vidjao sam ih ja vise prije rata. Vatrotehna na Otoci je imala crvenog. To je prilicna kopija Pande Van, samo ne znam sta je prije nastalo.corsa wrote:Sjecam se ja, mislim da je cak imao i neko svoje ime. Evo pokusavam da se sjetim ali ne ide. Ja sam u Sarajevu samo jednog vidjao, bio bordo boje.
Fascinantnosparky wrote:http://www.zastavasa.rs/
jos uvijek se proizvode poly i florida u raznim varijantama. manje kolicine u somboru.
Austrija itekako ima svoje adute: Pinzgauer i Haflinger su jedinstveni kao terenska vozila, Steyr isto tako kao kamioni. Sjećam se portugalskih Umm terenaca (ne znam da li je bila licenca, vjerujem da je bilo svega od dijelova tu). Daf je holandski i izmislili su 4x4 pogon, maltene. Za dance i belgijance ne znam.dabarizmabra wrote: Ne treba nas tu kuditi, ima danas i europskih zemalja, koje nemaju svoj nacionalni auto-brand (Austrija, Belgija, Nizozemska, Danska, Portugal i sl).
Zavodi Crvena Zastava, jedino su se u proizvodnji oruzja, istakli u usavrsavanju tehnickih rjesenja, pa je Kalasnjikov iz Zastave, vazio za cak mozda najkvalitetniji od svih zemalja.
Elem, koliko para-toliko muzike, je vrlo postena poslovica. Nije lose da manje razvijene zemlje, imaju vozila u nekom svom cijenovnom rangu, za svoje trziste.
Zastava, Wartburg, Skoda, Moskvich, obiljezili su jedno vrijeme, a o kvaliteti, pouzdanosti, odnosu ulozeno-dobijeno itd. dalo bi se raspravljati.
.Motor je do samog kraja bio odličan i nije zaribao ni tokom rata, iako se nije palio. Prekucao je kilometar sat dva puta do 92 (oko 200 hiljada). Poslije rata su mu ugrađena neka bolja vrata sa nekog bijelog stojadina, tako da je takav zeleno bijeli izgledao kao vozilo njemačke policije. Otišao takav za 200 KM cca 96. .ne cini ti se znam ja za njega ,ali sam i ja zaboravio kako se zove ,a ne da mi se listati prijeratne casopise da ga nadjem ,bila je i slika...dustaban wrote:ima jedno po sata trazim po netu, ne mogu da nadjem, pa pomisljam da sam sve umislio...
Naime, u pribojskom FAP je prije rata bio neki eksperiment sa nekim auticem cije je sasija bil od stakloplastike.
Zna li ko sta vise... ili se to samo meni mensecini?!
za deformaciju krakova na stojadinama ,yugama,fiatu 127,128,A 112.je postojalo rjesenje,cak patentirano u ex YU od strane covjeka u rijeci ,zvao se valencic,ja sam kupio 2 komada tih popularno nazvanih GRADELA koje su jako dobro i jednostavno rjesenje.sarafe se na 4 tacke ,na karoseriji.Kiberluskoni wrote:Ta prikolica je i bila jedan od problema (iako nije bila teška za današnje standarde) jer se karoserija deformisala te je imao problem sa ispadanjem poluosovina. Nimalo prijatno iskustvo na Mljetu ili Lastovu kada vam se desi.
PRIBOJ - Da nije bilo rata i međunarodnih sankcija u junu 1992. godine, Srbi bi, možda, danas imali najmanji i najjeftiniji putnički automobil na svetu, sa nižom cenom i od „tate nano“, indijskog „supermini“ automobila o kojem priča čitav svet! A „dizelaš„ sa automatskim menjačem i japanskim motorom bio je namenjen gradskim uslovima eksploatacije, našim zakrčenim saobraćajnicama, bez dovoljno parkinga i garaža.
- Baš kad je trebalo da krenemo u proizvodnju malolitražnog automobila „poli 10“ kad smo sve složili, presekle su nas sankcije. Stopiran je uvoz motora i komponenti iz kooperacije. Uspeli smo da sklopimo 30 automobila i prodamo ih, cena je bila 3.900 maraka - kaže Dragan Njemčević, rukovodilac tehničke pripreme u fabrici „Faspini“ pribojskog „Poliestera“.
Podsećanje na sudbinu „mališe“, kako su ga zvali majstori iz fabrike i kupci, podstakao je prošlonedeljni tekst „Novosti“ o indijskom narodnom automobilu, koji košta 2.500 dolara i najjeftiniji je na svetu.
- Sa francuskom firmom „Erad“, iz grada Due, sklopljen je 1988. godine ugovor o proizvodnoj kooperaciji - podseća Njemčević na dane kad je u Priboju, pored FAP-ovih kamiona, započela proizvodnja četvorotočkaša.
- Dobili smo dva „Eradova“ vozila i sa njih „skinuli“ kalupe za izradu delova od poliestera. Naši radnici su tamo išli na obuku, a njima smo, sa kooperacijom iz „Juge“, isporučivali metalne rešetke, volane, akumulatore i druge delove, koji su im sa prevozom bili jeftiniji nego u Francuskoj.
Iz pribojske fabrike, poznate po specijalnim nadgradnjama na kamionima za prevoz namirnica, bilo je poručeno 200 motora, a kad su videli šta se sprema, smanjili su na probnu seriju od 30 komada. Ubrzo su u hali, koja nije imala proizvodnu traku, počeli proizvodnju - čamaca.
Do pre godinu-dve fabrici su se javljali kupci tražeći neki manji deo za „mališu“, koji je početkom devedesetih godina prošlog veka ispunjavao sve standarde za zaštitu životne sredine. Sa redovnom proizvodnjom vozilo je trebalo, kaže Njemčević, da se prilagođava zahtevima kupaca, da menja opremu i dizajn, kao i sada već zastarelu koncepciju.
Iz fabrike „Faspini“, uz samu među sa BiH, na graničnom prelazu Uvac, kupcima otpremaju hladnjače i čamce, a proizvodni hit sada su im ormani (kutije) od armiranog poliestera za strujomere.
MOTOR
AUTOMOBIL „poli-10“ pokretao je japanski motor „kubota“, snage 7,6 kilovata (10 konjskih snaga) sa prosečnom potrošnjom 2,3 - tri litre dizela na 100 pređenih kilometara i maksimalnom brzinom od 75 km na čas. „Mališa“„ je bio dugačak 2,5 metara, težak 400 kilograma, imao troja vrata, dva sedišta i veliki prtljažni prostor, namenjen za servisne i druge korisnike.
SVE PUKLO
SA prvim danom sankcija sve je puklo, nije bilo šanse da bilo šta stigne ni iz bivših jugoslovenskih republika. A brave i pojasevi su pravljeni u Ohridu, košuljica menjača u Makarskoj, „srce“ u fabrici „Soko“ iz Mostara, upravljač u Nevesinju, kočnice u varaždinskom „Strojoteksu“„ - podseća Njemčević.
a ujedno štiti i donji dio motora...bitanga_sa_otesa wrote:
Na ovom je to na kraju rješeno poturanjem šajbi, kako bi se produžile poluosovine. Kvar se manifestovao krčanjem, kada bi osovina iskočila i kada krenu preskakati zupčanici. Najčešće promjena iz rikverca naprijed i obratno.johntra wrote:a ujedno štiti i donji dio motora...bitanga_sa_otesa wrote:
Od visokog praga garaze nprbitanga_sa_otesa wrote:od cega ga stiti?
Uz bitnu razliku da Zastava nije razvila nista svoje, a Styer vrhunski 4x4 pogon koji se koristilo od Mercedesa do Fiata.sparky wrote:Od visokog praga garaze nprbitanga_sa_otesa wrote:od cega ga stiti?
Usput austrijski Styer je nesto kao ZCZ kod nas. Sve sto su pravili ili prave je po licencama.
Da, samo su odlucili da se nece zajebavati sa izmisljanjem svog brenda i prodajom istog, nego ce ono sto dobro znaju raditi, raditi za sviju koji to hoce platiti... Ekonomija... Zastava nikada nije bila ekonomija, nego masovna motorizacija zemlje...sema911s wrote:Styer
je i danas i bice jos dugo fabrika za sve proizvodjace,., sto nece niko ili nemoze niko mogu oni,., gl.astonmartin, prave dosta za ferrari, porsche, mercedes, dijelovi za kamione, vojni program,.,
Ne budi na kraj srca, zasto se za 3 mjeseca ispitivanja ne bi mogli uociti nedostaci na prototipovima ? Posebno u ta doba gdje su poligoni svih vrsta postojali, cak i ljudi u sistemu koji su nesto znali o tome...? Njima tada ne bi nista drugo bio posao, nego da te mjesece jebu te prototipove uzduz i poprijeko, da skontaju sta moze da se napravi bolje... Osnovne stvari nisu imali potrebe dirati, motor nemas sta ti poboljsvati, kao da ga mozes bolje od Mercedesa napraviti... Vjerovatno se mislilo na neka rjesenja koja bi se u eksploataciji mogla pokazati kao neprakticna, kvarljiva, tesko dohvatljiva, itd... Ja sam se u ratu s takvom varijantom FAP-a 6x6 vukuci haubicu i municiju provlacio raznim vukojebinama i prolazili smo gdje sam vac odavno mislio da mozemo nastaviti samo na rukama, ako prezivimo prevrtanje... Vozio nas lola koji je apsolvirao veranje sa sumskim traktorima za balvane, Igman-Lopata-Zvijezda-Konjuh planinom... I TAM 150/110 su mogli svasta sto do tada nisam vidio...stakasa wrote:Joj ovo mi je jako, izvjesna komisija testirala kamion proizveden negdje drugo, odma osajcovala sta ne valja, predlozila poboljsanja i uhvatila se u kostac sa serijskom proizvodnjom. Sve u tri mjeseca, prije godisnjegdrndalo wrote: O ovom FAP tegljacu tenkova nadjoh ovo:
Januara 1981. god. razvoj neborbenih motornih vozila se sa samih fabrika i Saobracajne uprave SSNO prenosi direktno na VTI (Vojno Tehnicki institut). Kako do tog vremena nije realizovan projekat kamiona 8x8, koji je predvidjen ''Studijom neborbenih motornih i prikljucnih vozila JNA'' iz 1966.god. nastavljen je dalji razvoj ovog vozila. Nakon razmatranja ponuda fabrika TAM, Avtomontaza (Ljubljana), MAG (Beograd) i FAP-FAMOS, juna 1982. potpisan je ugovor o razvoju sa FAP-om. Prototipovi vojnog kamiona 8x8 su prema ugovoru radjeni u tri varijante: Osnovni (FAP 2832 BS/AV) za vucu teskih art. orudja, vucni sa poluprikolicom, nosivosti 45t i varijanta za ugradnju VBR Orkan. Marta 1985.god. ova vozila su predata TOC-u (Tehnickom opitnom centru) na zavrsna ispitivanja. Tokom zavrsnih ispitivanja uspesno su otklonjeni svi uoceni nedostaci, te je zatim uradjena i nulta serija. Kasnije je odluceno da se sve varijante usvoje u naoruzanje. Ipak do raspada zemlje ovo vozilo je proizvedeno u minimalnim kolicinama. Jedna od kasnijih primena bila je i ugradnja top haubice NORA na sasiju vozila tkz. NORA-B i kao logisticko vozilo sistema Orkan.
Model / poreklo FAP 2832 BST/AV / SFRJ
Motor: OM 403, desetocilindricni
Snaga motora: 235kW
Savladjuje uspon: 60% (40% kao vucni voz)
110 sam vozio u vojsci ,odlican je to kamion,samo sto je vruce u kabini......drndalo wrote:I TAM 150/110 su mogli svasta sto do tada nisam vidio...
Koliko su trosili ti kamioni, sigurno ne manje od 40-50 litara kad je pun (40 tona)? Gledam gore na slici ovolisni mu rezervoarbitanga_sa_otesa wrote:110 sam vozio u vojsci ,odlican je to kamion,samo sto je vruce u kabini......drndalo wrote:I TAM 150/110 su mogli svasta sto do tada nisam vidio...
Ako te nekad put nanese imaš iza Famosa u Hrasnici poligone koje su oni koristili za ispitivanje kamiona i borbenih vozila, tako da ispitivanje nije bilo odokativno nego su se vozila provodila kroz prilično gadne prepreke.stakasa wrote:@drndalo
O kojem ispitavanju je rjec, odoka ili sistematskom? Odoka moze i za popodne.
Razvoj novih modela je skup sport, to je najcesce razlog ovih fuzija sto se stalno desavaju. Kompletan koncept da vojna komisija ispituje nesto sto se je napravilo u Priboju...
od kamenja na putu, recimo od odrona...karter je sigurniji, mada su nekadašnji karteri sami od sebe čvršći, nego ovi današnji...bitanga_sa_otesa wrote:od cega ga stiti?