Forum Klix.ba

HAVANA wrote:

kakavdanakneiskustvu wrote:

HAVANA wrote:198 pravoslavaca na forumu,sjoo sta nas je.

gdje si nasao taj podatak?

Pa barba napisa da tako dodje.38 % pravoslavci...198

uglavnomja wrote:

BarbaDue wrote:nisi ti ništa dotakla vjeruj mi


P.S. tako mu ga nekako i dođe:

Bosanski muslimani.....57%
Bosanski pravoslavci....38%
Bosanski kristijani........6%

ma jah, lakse je izmisliti planetarnu zavjeru o ubacenim elementima nego pomisliti da (deklarativni) musliman jede' prsuticu
a deklarativnih je 90% takvih u bosni

HAVANA wrote:Stare mi isto top lista nadrealista,alan ford...ne znam ni ja sta.Cirkus.

BarbaDue wrote:

uglavnomja wrote:

BarbaDue wrote:nisi ti ništa dotakla vjeruj mi


P.S. tako mu ga nekako i dođe:

Bosanski muslimani.....57%
Bosanski pravoslavci....38%
Bosanski kristijani........6%

ma jah, lakse je izmisliti planetarnu zavjeru o ubacenim elementima nego pomisliti da (deklarativni) musliman jede' prsuticu
a deklarativnih je 90% takvih u bosni

Jedu muslimani svinjetinu, daleko od toga. Ali ti muslimani nisu u vjeri i vjerovatno ne mare mnogo za odredbe koje propisuje sveta knjiga.

BarbaDue wrote:

HAVANA wrote:Stare mi isto top lista nadrealista,alan ford...ne znam ni ja sta.Cirkus.

Evo vidiš ogromne razlike, tebi je suprotno razmišljanje od tvog cirkus dok ja tvoja određenja poštujem.

Neki je kude, neki je hvale. Dok neki žude za njom, ali je izbjegavaju zbog zdravlja i linije, drugi je jedu gotovo svakodnevno, tvrdeći da je zdrava. Tko je u pravu?
Svi koji imaju nešto protiv slanine u pravu su kad kažu da sa slaninom ne treba pretjerivati, uostalom kao ni s bilo kojom namirnicom, bila ona zdrava ili ne zdrava.

Mnogi misle da je štetna za srce, međutim nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sustav.

To je jedan od razloga zbog kojih su mnoge studije pokazale da je slanina u umjerenim količinama u svakodnevnoj prehrani odlična za smanjivanje tlaka i nivoa šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog ili srčanog udara.

Slanina je bogata i kalijem, ključnim mineralom za regulaciju krvnog tlaka, a bogat je izvor i kvalitetnih proteina koji pomažu u održavanju optimalnog nivoa energije i izgradnji mišićnog tkiva.

Slanina je i dobar izvor cinka, koji je potreban za zdrav imuni sustav, rast i obnavljanje mišićnog tkiva, kao i ravnotežu hormona u organizmu.

Puna je vitamina. Slanina je puna esencijalnih B vitamina, koji su nam potrebni za održavanje imunološkog sustava. Sadrži 65 % preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 % niacina, 38 % vitamina B12 i 36 % cinka.

Dakle, umjesto da koristite multivitamine, možete jesti slaninu.

Slanina je prirodni antidepresiv: istraživanja su pokazala da takozvani peti ukus, poznat i kao „okus za uživanje“, poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva i smanjuje nivo stresa.

Slanina je bogata zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti siti nego da se jedete ugljikohidrate. Ako ste jako gladni, slobodno pojedite malo slanine i izdržati ćete od doručka do ručka ili ručka do večere.

U slanini ima samo 2 % loših nezasićenih masti, a mononezasićenih masnih kiselina ima tri puta više nego što ih ima u morskim plodovima.

Suprotno mišljenju, ne debljaju nas masti, nego ugljikohidrati, piše ebrod.net, prenosi abc portal

mayab wrote:

Neki je kude, neki je hvale. Dok neki žude za njom, ali je izbjegavaju zbog zdravlja i linije, drugi je jedu gotovo svakodnevno, tvrdeći da je zdrava. Tko je u pravu?
Svi koji imaju nešto protiv slanine u pravu su kad kažu da sa slaninom ne treba pretjerivati, uostalom kao ni s bilo kojom namirnicom, bila ona zdrava ili ne zdrava.

Mnogi misle da je štetna za srce, međutim nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sustav.

To je jedan od razloga zbog kojih su mnoge studije pokazale da je slanina u umjerenim količinama u svakodnevnoj prehrani odlična za smanjivanje tlaka i nivoa šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog ili srčanog udara.

Slanina je bogata i kalijem, ključnim mineralom za regulaciju krvnog tlaka, a bogat je izvor i kvalitetnih proteina koji pomažu u održavanju optimalnog nivoa energije i izgradnji mišićnog tkiva.

Slanina je i dobar izvor cinka, koji je potreban za zdrav imuni sustav, rast i obnavljanje mišićnog tkiva, kao i ravnotežu hormona u organizmu.

Puna je vitamina. Slanina je puna esencijalnih B vitamina, koji su nam potrebni za održavanje imunološkog sustava. Sadrži 65 % preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 % niacina, 38 % vitamina B12 i 36 % cinka.

Dakle, umjesto da koristite multivitamine, možete jesti slaninu.

Slanina je prirodni antidepresiv: istraživanja su pokazala da takozvani peti ukus, poznat i kao „okus za uživanje“, poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva i smanjuje nivo stresa.

Slanina je bogata zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti siti nego da se jedete ugljikohidrate. Ako ste jako gladni, slobodno pojedite malo slanine i izdržati ćete od doručka do ručka ili ručka do večere.

U slanini ima samo 2 % loših nezasićenih masti, a mononezasićenih masnih kiselina ima tri puta više nego što ih ima u morskim plodovima.

Suprotno mišljenju, ne debljaju nas masti, nego ugljikohidrati, piše ebrod.net, prenosi abc portal

Streptokok wrote: Mogu i ja napisati clanak kako je govno puno vitamina i pozvati se na raznorazne studije, bez linkova, naravno.

uglavnomja wrote:

Streptokok wrote: Mogu i ja napisati clanak kako je govno puno vitamina i pozvati se na raznorazne studije, bez linkova, naravno.

50+% stanovnistva planete jede slaninu i nista im ne fali ...

za tu tvoju varijantu bas i ne znam

HAVANA wrote:

BarbaDue wrote:

HAVANA wrote:Stare mi isto top lista nadrealista,alan ford...ne znam ni ja sta.Cirkus.

Evo vidiš ogromne razlike, tebi je suprotno razmišljanje od tvog cirkus dok ja tvoja određenja poštujem.

Pa zar nije? Ti me svrsta u 198 pravoslavaca a oksi u vlahe koji glume balije.

Otprilike na pola puta od Jajca k Banjoj Luci, na dohvat srednjovjekovnoj tvrđavi Bočac, visoko iznad Vrbasa na desnoj njegovoj strani, a podno planine Čemernice smjestilo se prastaro muslimansko selo Baljvine. I to ime zagonetna korijena, i golemi stećci u selu i oko njega, i jezik i dikcija kojom ljudi govore – sve upućuje na duboku starinu i neprekinut kontinuitet baljvanskih loza i rodova. Malo dalje prema podnožju planine leže Baljvine Gornje, čisto srpsko selo. Još od Drugoga svjetskog rata za Baljvance se, uvijek s istim strahopoštovanjem, pričalo kako ni jednima ni drugima “dlaka s glave nije falila”. Čuvali su jedni druge, svatko od “svojih”, kao oči u glavi. Ranih sedamdesetih godina, usred socijalizma, gledao sam u blistava ljetna popodneva kako uz vrbaske strane sporom cik-cak stazom mile bosanci, planinski konjići natovareni pijeskom i vodom iz zelene rijeke: uznose materijal za miješanje betona, od kojega se gradi baljvanska džamija. To Srbi iz Baljvina Gornjih uzimaju slobodne dane iz firmi u kojima rade po Mrkonjiću, Jajcu, Banjoj Luci, samare svoje konjiće, i – pomažu komšijama graditi džamiju! Posjećujući katkad Baljvine tih godina (koje sad sijaju i zlate se u sjećanju), što zbog stećaka, što zbog ljudi i njihova čudesnoga jezika, čuo sam u kući starca stogodišnjaka Sejde Zahirovića i ovakvu običnu pričicu: “U našoj kući vavik je bilo slanine i rakije – obaška, da se ne miša s našom hranom. Znaš kako ti je: put mi pokraj kuće, naijdu komšije iz gornjega sela, ne valja da se ne svrate. A red je iznit prid njiha ono što oni vole.”

arzuhal wrote:

Otprilike na pola puta od Jajca k Banjoj Luci, na dohvat srednjovjekovnoj tvrđavi Bočac, visoko iznad Vrbasa na desnoj njegovoj strani, a podno planine Čemernice smjestilo se prastaro muslimansko selo Baljvine. I to ime zagonetna korijena, i golemi stećci u selu i oko njega, i jezik i dikcija kojom ljudi govore – sve upućuje na duboku starinu i neprekinut kontinuitet baljvanskih loza i rodova. Malo dalje prema podnožju planine leže Baljvine Gornje, čisto srpsko selo. Još od Drugoga svjetskog rata za Baljvance se, uvijek s istim strahopoštovanjem, pričalo kako ni jednima ni drugima “dlaka s glave nije falila”. Čuvali su jedni druge, svatko od “svojih”, kao oči u glavi. Ranih sedamdesetih godina, usred socijalizma, gledao sam u blistava ljetna popodneva kako uz vrbaske strane sporom cik-cak stazom mile bosanci, planinski konjići natovareni pijeskom i vodom iz zelene rijeke: uznose materijal za miješanje betona, od kojega se gradi baljvanska džamija. To Srbi iz Baljvina Gornjih uzimaju slobodne dane iz firmi u kojima rade po Mrkonjiću, Jajcu, Banjoj Luci, samare svoje konjiće, i – pomažu komšijama graditi džamiju! Posjećujući katkad Baljvine tih godina (koje sad sijaju i zlate se u sjećanju), što zbog stećaka, što zbog ljudi i njihova čudesnoga jezika, čuo sam u kući starca stogodišnjaka Sejde Zahirovića i ovakvu običnu pričicu: “U našoj kući vavik je bilo slanine i rakije – obaška, da se ne miša s našom hranom. Znaš kako ti je: put mi pokraj kuće, naijdu komšije iz gornjega sela, ne valja da se ne svrate. A red je iznit prid njiha ono što oni vole.”

http://ivanlovrenovic.com/2012/09/sto-govore-mramorovi/