Naša stranka, sve što ste željeli da pitate a niste imali ko

[Radio Sarajevo]

Može li neko jednostavnom matematičkom operacijom predstaviti ovo o čemu pričamo, na primjerima SDA i Naše stranke?

Ja sam dijelio ove brojeve, i došao sam do istog broja kao i kada postavim proporciju na osnovu procenata, ali čini mi se da se u tom slučaju uvijek može desiti mandat više ili manje na kraju, zbog zaokruživanja.

Vjerujem da je ovo u zakonu preciznije, ali meni je nejasno.

Dakle, SDA ima 247.798 glasova, a NS ima 50.047 na federalnom nivou.

Šta se sad dijeli i kako? Molim vas da dođete do ukupnog broja direktnih i kompenzacijskih mandata. Možda onda svi shvatimo kada imamo primjer.

[_Reds_]

Postoji jos nepravednosti.

Recimo izborna jednica 7(Ilidza, Hadzici, Trnovo, Novi Grad i BPK) daje 6 mandata, a ima vise glasača od izborne jednice 11 (ostatak KS-a), koja daje 7 mandata.

Ovo u praksi znaci da je glas glasaca u Novom Gradu manje vrijedan od glasa glasaca u Novom Sarajevu.

[Leverage]

Dijeli se broj glasova sa 1, 3, 5, 7, itd. I ti količnici nose mandate. Ovakav postupak naziva se D'Hondtova metoda.

Prvo se dijele direktni, radi se ovaj postupak za svaku izbornu jedinicu, a u podjeli mandata učestvuju samo oni koji su prešli izborni prag od 3%. U zavisnosti od toga koliko direktnih mandata nosi određena izborna jedinica najvećih toliko količnika uzet će te direktne mandate.

Zatim se gledaju zbirni rezultati i samo one stranke koje imaju preko 3% učestvuju u dodjeli kompenzacionih mandata. Podijeli se svih 98 mandata D'Hondtovom metodom, a potom se za svaku od stranaka od dobijenog broja oduzme broj direktnih mandata, ono što ostane su kompenzacioni mandati koji se dodjeljuju tim strankama.

Izuzetno, ako broj kompenzacionih mandata pri izračunu prelazi propisan broj (što se može desiti), stranke sa najslabijim količnicima gube mandate sve dok se broj ne svede na zakonom propisan broj.

Inače, zakon se ne piše nužno na način tako da bude lako shvatljiv, nego tako da bude logički ispravan i da se eliminiše mogućnost višestrukog tumačenja.

[_Reds_]

Dijeli se broj glasova sa 1, 3, 5, 7, itd. I ti količnici nose mandate. Ovakav postupak naziva se D'Hondtova metoda.

Prvo se dijele direktni, radi se ovaj postupak za svaku izbornu jedinicu, a u podjeli mandata učestvuju samo oni koji su prešli izborni prag od 3%. U zavisnosti od toga koliko direktnih mandata nosi određena izborna jedinica najvećih toliko količnika uzet će te direktne mandate.

Zatim se gledaju zbirni rezultati i samo one stranke koje imaju preko 3% učestvuju u dodjeli kompenzacionih mandata. Podijeli se svih 98 mandata D'Hondtovom metodom, a potom se za svaku od stranaka od dobijenog broja oduzme broj direktnih mandata, ono što ostane su kompenzacioni mandati koji se dodjeljuju tim strankama.

Izuzetno, ako broj kompenzacionih mandata pri izračunu prelazi propisan broj (što se može desiti), stranke sa najslabijim količnicima gube mandate sve dok se broj ne svede na zakonom propisan broj.

Inače, zakon se ne piše nužno na način tako da bude lako shvatljiv, nego tako da bude logički ispravan i da se eliminiše mogućnost višestrukog tumačenja.

Nije Dhondatova metoda, ona je sa 1:2:3, nego ona druga sto je samo kod nas na Kosovu i i Svedskoj i Danskoj mislim od citave Evrope. Ostali imaju Dhondatovu.

[Leverage]

Postoji jos nepravednosti.

Recimo izborna jednica 7(Ilidza, Hadzici, Trnovo, Novi Grad i BPK) daje 6 mandata, a ima vise glasača od izborne jednice 11 (ostatak KS-a), koja daje 7 mandata.

Broj mandata po izbornim jedinicama određivao se prema popisu iz 1991. uz određenu dozu tolerancije prema slabije naseljenim regijama kao i uzimajući u obzir nacionalnu strukturu.

[Radio Sarajevo]

Postoji jos nepravednosti.

Recimo izborna jednica 7(Ilidza, Hadzici, Trnovo, Novi Grad i BPK) daje 6 mandata, a ima vise glasača od izborne jednice 11 (ostatak KS-a), koja daje 7 mandata.

To je po popisu iz 1991. godine.

U Americi glas na Floridi vrijedi pet puta više nego glas u Montani

[_Reds_]

Postoji jos nepravednosti.

Recimo izborna jednica 7(Ilidza, Hadzici, Trnovo, Novi Grad i BPK) daje 6 mandata, a ima vise glasača od izborne jednice 11 (ostatak KS-a), koja daje 7 mandata.

Broj mandata po izbornim jedinicama određivao se prema popisu iz 1991. uz određenu dozu tolerancije prema slabije naseljenim regijama kao i uzimajući u obzir nacionalnu strukturu.

Mislim da u zakonu pise da se broj mnadata treba uskladjivati svako 4 godine, ali mislim da se to ne radi.

Nadjoh prijedlog izmjene mnadata izbornih jednica.

http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_nar ... nicama.pdf

Ali izgleda da ovo nije proslo.

Po ovome su izborne jednice 7 i 11 trebale da imaju po 8 mandata.

[Leverage]

Nije Dhondatova metoda, ona je sa 1:2:3, nego ona druga sto je samo kod nas na Kosovu i i Svedskoj i Danskoj mislim od citave Evrope. Ostali imaju Dhondatovu.

Nije originalna D'Hondtova metoda ali se i ovakav način podjele mandata smatra D'Hondtovom metodom u širem smislu riječi.

[_Reds_]

Nije Dhondatova metoda, ona je sa 1:2:3, nego ona druga sto je samo kod nas na Kosovu i i Svedskoj i Danskoj mislim od citave Evrope. Ostali imaju Dhondatovu.

Nije originalna D'Hondtova metoda ali se i ovakav način podjele mandata smatra D'Hondtovom metodom u širem smislu riječi.

Metoda se zove:
Sainte-Lague method

I onda dijeli glasove 1:3:5:7....

A D'Hondtova 1:2:3:4:5....

[Radio Sarajevo]

Evo ga fin kalkulator sa tri metode.

https://staatsrecht.honikel.de/en/sitzz ... echner.htm

[Leverage]

Metoda se zove:
Sainte-Lague method

I onda dijeli glasove 1:3:5:7....

A D'Hondtova 1:2:3:4:5....

Slažem se, makar se za svako računanje na ovaj način najčešće kolokvijalno koristi drugi naziv.

[_Reds_]

Evo ga fin kalkulator sa tri metode.

https://staatsrecht.honikel.de/en/sitzz ... echner.htm

Hajde unesi slucaj sa tri stranke:

Ukupno 100.000 glasova

7 mandata

Prva stanka: 53.000

Druga 24.000
Treca stranka 23.000

Na osnovu glasova jasno je da je apsolutno pobjednik prva stranka, medjutim kad prebacis u mnadata to je 3:2:2, gdje prva stranka postje od pobjednika gubitinik.

DOk ostalim metodama to nije slucaj.

[Heller]

Evo ga fin kalkulator sa tri metode.

https://staatsrecht.honikel.de/en/sitzz ... echner.htm

Hajde unesi slucaj sa tri stranke:

Ukupno 100.000 glasova

7 mandata

Prva stanka: 53.000

Druga 24.000
Treca stranka 23.000

Na osnovu glasova jasno je da je apsolutno pobjednik prva stranka, medjutim kad prebacis u mnadata to je 3:2:2, gdje prva stranka postje od pobjednika gubitinik.

DOk ostalim metodama to nije slucaj.

To u slučaju da nema stranka koje nisu prešle cenzus.

[Leverage]

Hajde računaj direktne i kompenzacione mandate istovremeno

Za naš izborni zakon potreban je poseban kalkulator. Ja sam napravio neke poluautomatske tabele u Excelu putem kojih to računam.

[_Reds_]

Ja sam samo dao primjer, unesi ti jos 5 stranka ispod 3 posto isti ce ti biti.

Sve u svemu, treba dizati izborni prag na 5% i korisiti Dhondtovu pravu metodu.

I tada ne bi svaka budala pomislila da pravi stranku, imali bi tri neka bloka, ili bi morali imati koalicije prije izbora sto je i posteno.

Koalicije poslije izbora su takodje donekle prevara biraca, jer recimo da sam ja znao da ce stranka za koju sam glasao koalirati sa nekom strnakom polsije izbora, mozda joj ne bi dao glas.

Hajde računaj direktne i kompenzacione mandate istovremeno

Za naš izborni zakon potreban je poseban kalkulator. Ja sam napravio neke poluautomatske tabele u Excelu putem kojih to računam.

Eto u kantonima nema kompenzacijskih.
I krzo nekoliko primjera gore sam naveo par nekoliko nepravednih stvari.

Zato npr. nisu DF i GS isli zajedno na listu u KS, nego odovojeno, jer su se nadali da ce GS imati glasova kod BOSS pa pokupiti dva. Samo sto su se malo preracunali.

[Heller]

Ja sam samo dao primjer, unesi ti jos 5 stranka ispod 3 posto isti ce ti biti.

Sve u svemu, treba dizati izborni prag na 5% i korisiti Dhondtovu pravu metodu.

I tada ne bi svaka budala pomislila da pravi stranku, imali bi tri neka bloka, ili bi morali imati koalicije prije izbora sto je i posteno.

Koalicije poslije izbora su takodje donekle prevara biraca, jer recimo da sam ja znao da ce stranka za koju sam glasao koalirati sa nekom strnakom polsije izbora, mozda joj ne bi dao glas.

Hajde računaj direktne i kompenzacione mandate istovremeno

Za naš izborni zakon potreban je poseban kalkulator. Ja sam napravio neke poluautomatske tabele u Excelu putem kojih to računam.

Eto u kantonima nema kompenzacijskih.
I krzo nekoliko primjera gore sam naveo par nekoliko nepravednih stvari.

Zato npr. nisu DF i GS isli zajedno na listu u KS, nego odovojeno, jer su se nadali da ce GS imati glasova kod BOSS pa pokupiti dva. Samo sto su se malo preracunali.

Pa unesi pet stranaka, al da prva bude 50+ i prva će imati većinu mandata, al ako na 53 prve dodaš 4,5,6,7 preko 6001 glas Prva ide ispod 50% i gubi 4 mandat logično.

[Leverage]

Slažem se da se treba ići s 5% praga kako bi se eliminisala disperzija na male stranke. Originalni D'Hondt (1,2,3...) po logici favorizuje velike stranke ali bih trebao provjeriti u kojoj mjeri, tj. koliko različite rezultate bi to dalo u odnosu na neparni metod.

[_Reds_]

Hajde recimo da je nebitan procenat, da gledas sglasove.

Prva stranka ima 53K

Druga i treeca zajedno 47K glasova, i prva uzima 3 mandata, a ove 2+2.

Da su druga i treca bile u koaliciji odnos bi bio 4:3.

Zakljucak, bolje je puno bez koalicija prije izbora, ali neposteno prema biracima.

Slažem se da se treba ići s 5% praga kako bi se eliminisala disperzija na male stranke. Originalni D'Hondt (1,2,3...) po logici favorizuje velike stranke ali bih trebao provjeriti u kojoj mjeri, tj. koliko različite rezultate bi to dalo u odnosu na neparni metod.

Zanimljivo da se orginalni Dhondt koristi u svim zemljama bivse Jugoslavije, osim u BIH i na Kosovu.

[DrugaGimnazija]

Valjalo bi da sda ispadne bar 4 godine iz vlasti, samo da izgubi glasacku masineriju i da se generalno promijeni struktura biraca. Pa neka stranke kao stranke poslije toga.

Ovo nam treba na svim nivoima, da ovi standardni jahaci sjasu bar 4 godine. Upravo da vidimo neku novu ideju i da izgube poluge vlasti, pa ako se i vrate, bice mnogo prizemljeniji jer znaju da mogu izgubiti.

Ovo bi bilo pogotovo bitno za SNSD u RS i HDZ u "H" kantonima.

[DrugaGimnazija]

Slažem se da se treba ići s 5% praga kako bi se eliminisala disperzija na male stranke. Originalni D'Hondt (1,2,3...) po logici favorizuje velike stranke ali bih trebao provjeriti u kojoj mjeri, tj. koliko različite rezultate bi to dalo u odnosu na neparni metod.

SDA bi dobila jedan mandat vise, a Boss jedan manje. Dakle, vrlo mala razlika u korist vecih stranaka. Veci efekat bi imalo dizanje praga sa 3% na 5%, ali je to problematicno u ovakvoj drzavi gdje ima preglasavanja na nacionalnom nivou. Takve odluke bi lako izbacile i zadnjeg Bosnjaka iz Skupstine RS, a HDZ bi se rijesio i posljednjih ostataka opozicije medju Hrvatima.

Upravo ta rascjepkanost politike na nacionalnoj osnovi je razlog sto upravo BiH ima ovaj nacin podjele mandata.

[Leverage]

SDA bi dobila jedan mandat vise, a Boss jedan manje. Dakle, vrlo mala razlika u korist vecih stranaka. Veci efekat bi imalo dizanje praga sa 3% na 5%, ali je to problematicno u ovakvoj drzavi gdje ima preglasavanja na nacionalnom nivou. Takve odluke bi lako izbacile i zadnjeg Bosnjaka iz Skupstine RS, a HDZ bi se rijesio i posljednjih ostataka opozicije medju Hrvatima.

Upravo ta rascjepkanost politike na nacionalnoj osnovi je razlog sto upravo BiH ima ovaj nacin podjele mandata.

Postoje zagarantovane kvote o minimalnoj nacionalnoj zastupljenosti. Stranke iz RS-a još uvijek nisu potegle sa masovnim postavljanjem Bošnjaka i Hrvata na svoje liste, možda bi to bio povod. Inače, mislim da će SDA kad se prebroje pošta i DKP imati preko 5%.

To bi možda natjeralo opoziciju među Hrvatima da se ujedini, evo već sad HDZ90 nije prešao federalni i državni prag. Možda bi opozicija predizborno koalirala sa pro bh. strankama. Postavlja se pitanje šta je uopšte prava alternativa HDZ-u za Hrvate koji ne glasaju za pro bh. stranke. Da li je to rigidni HRS ili blaži HDZ90. Ili ništa od toga.

[DrugaGimnazija]

Osnovno načelo NS jeste da prilikom glasanja glasaju u skladu sa stavovima organa stranke i to vođeni isključivo činjenicama da li smatraju da je nešto korisno i dobro ili ne. Ne vode se (kao svi drugi) od koga neki prijedlog ili rješenje dolazi.
Pitanje za NS, da li smatraju da imaju dovoljno dobrog kadra ( bio on stranački ili ne) za kvalitetno učešće u vlasti? Objektivan odgovor bi volio čuti.

Sama poenta pristupa NS sastavljanju vlasti je ta da stranka NE MORA (NITI MOZE) da ima sve potrebne strucnjake u okviru stranke, nego da se za sve bitne pozicije traze najsposobniji ljudi, bez obzira na to kojoj stranci pripadaju, ili uopste ne pripadaju ni jednoj stranci.

Koliko cujem, i Dino zahtjeva takav pristup, tako da bi se moglo nesto uraditi u KS na ovim principima. Ja bih volio da vidim cak i premijera izabranog na ovaj nacin. Nesto slicno eksperimentu sa Božidarom Matićem.

[drug_profi]

Za premijera treba menadzer, cak je i nebitno koju diplomu ima. Covjek koji radi na 10 kanala istovremeno.

[MUNAFIK]

Za premijera treba menadzer, cak je i nebitno koju diplomu ima. Covjek koji radi na 10 kanala istovremeno.

U ovoj bari i blatu kakva je KS... Tu treba neko spreman za "rokanje" sa svom masinerijom i lokalnim lolama koji su srasli za javnim preduzecima, a uz to da ima (za takav posao) poprilicno mizernu platu...

Akose.bude vlast mjenjala tu ce bit svega a nimalo PROFESIONALIZMA sve ce to biti na licnoj osnovi tako da bilo kalav menadzer i profesionalac nema sad sta tu traziti...

[MK81]

Osnovno načelo NS jeste da prilikom glasanja glasaju u skladu sa stavovima organa stranke i to vođeni isključivo činjenicama da li smatraju da je nešto korisno i dobro ili ne. Ne vode se (kao svi drugi) od koga neki prijedlog ili rješenje dolazi.
Pitanje za NS, da li smatraju da imaju dovoljno dobrog kadra ( bio on stranački ili ne) za kvalitetno učešće u vlasti? Objektivan odgovor bi volio čuti.

Sama poenta pristupa NS sastavljanju vlasti je ta da stranka NE MORA (NITI MOZE) da ima sve potrebne strucnjake u okviru stranke, nego da se za sve bitne pozicije traze najsposobniji ljudi, bez obzira na to kojoj stranci pripadaju, ili uopste ne pripadaju ni jednoj stranci.

Koliko cujem, i Dino zahtjeva takav pristup, tako da bi se moglo nesto uraditi u KS na ovim principima. Ja bih volio da vidim cak i premijera izabranog na ovaj nacin. Nesto slicno eksperimentu sa Božidarom Matićem.

Upravo to i pitam. Da li imaju spreman kadar, bez obzira o kome se radi, ko je spreman preuzeti funkcije.Ovo sam pitao Peđu iz razloga što ga je možda iznenadio rezultat, možda nisu spremni kao organizacija za povjerenje i načela koja propagiraju da ispoštuju.