Dobro reče dole u komentarima neki lik... Biology vs Ideology 7:1kakavdanakneiskustvu wrote: ↑24/06/2025 15:29 https://www.index.hr/sport/clanak/svica ... nmRRN97f5A
Pa isto je i sa sahom npr. Pa imas podjelu na muski i zenski.
Znam.
Pa, samo umrijeti se mora. Sve ostalo je opcionalno.
Da prijava može biti lažna, vjerujem, ali da ide pritvor i zabrana prilaska, malo teže,kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 07:29 Otkako je u martu ove godine donesen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, veliki je broj lažnih prijava za nasilje u porodici. I kada neko lažno prijavi nasilje, nikakvih problema nema, a ona osoba koja je lažno prijavljena završi u pritvoru izrekne joj se zabrana prlaska navodnoj zrtvi, cak i kad se ne prijavi fizičko nasilje, plus ako su u braku, ne smije prići svojoj kući.
bio sam svjedok toga da je osoba prijavila psihicko nasilje bez ikakvog dokaza, i to je odnah, ali odmah proslijeđeno tuzilastvu koje je naložilo lišavanje slobode navodnog zlostavljača, koji je dao izjavu u krim policiji koja je proslijeđena sudu i sud donio rjesenje o mjerama zabrane prilaska i zabranu komunikacije sa navodnom zrtvom nasilja, iako ta navodna zrtva uopce nije prijavila prilaženje i komunikacijiu. sve u jednom danu. policajci ne utvrđuju ništa, nego postupaju po nalpgu tuzioca, koji čim sde prijavi nasxiljem odredi lišavanje slobode, bez obzira kakvu vrstu nasilja je neko prijavio.Chloe wrote: ↑11/12/2025 08:29Da prijava može biti lažna, vjerujem, ali da ide pritvor i zabrana prilaska, malo teže,kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 07:29 Otkako je u martu ove godine donesen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, veliki je broj lažnih prijava za nasilje u porodici. I kada neko lažno prijavi nasilje, nikakvih problema nema, a ona osoba koja je lažno prijavljena završi u pritvoru izrekne joj se zabrana prlaska navodnoj zrtvi, cak i kad se ne prijavi fizičko nasilje, plus ako su u braku, ne smije prići svojoj kući.
i još nisam čula za takav slučaj, a otkrio bi se kad tad, kroz institucije koje su dio procedura pri primjeni Zakona,
previše je istinitih da bi se tolerisali lažni slučajevi.
Policajci utvrđuju činjenično stanje, nasilnik i žrtva mogu pričati svoje, ali fizičko nasilje je vidljivo, prije pritvora, zabrane prilaska,
zdravstvena ustanova utvrđuje stepen povreda. Govorimo o fizičkom nasilju.
Ostale vrste zlostavljanja je već teže dokazati, i ne prijavljuju se baš tako.
Policijske priče, uostalom, oni su ti koji rade procjenu situacije ... i ne idu tek tako mjere zabrana i zaštite,kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 09:07bio sam svjedok toga da je osoba prijavila psihicko nasilje bez ikakvog dokaza, i to je odnah, ali odmah proslijeđeno tuzilastvu koje je naložilo lišavanje slobode navodnog zlostavljača, koji je dao izjavu u krim policiji koja je proslijeđena sudu i sud donio rjesenje o mjerama zabrane prilaska i zabranu komunikacije sa navodnom zrtvom nasilja, iako ta navodna zrtva uopce nije prijavila prilaženje i komunikacijiu. sve u jednom danu. policajci ne utvrđuju ništa, nego postupaju po nalpgu tuzioca, koji čim sde prijavi nasxiljem odredi lišavanje slobode, bez obzira kakvu vrstu nasilja je neko prijavio.Chloe wrote: ↑11/12/2025 08:29Da prijava može biti lažna, vjerujem, ali da ide pritvor i zabrana prilaska, malo teže,kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 07:29 Otkako je u martu ove godine donesen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, veliki je broj lažnih prijava za nasilje u porodici. I kada neko lažno prijavi nasilje, nikakvih problema nema, a ona osoba koja je lažno prijavljena završi u pritvoru izrekne joj se zabrana prlaska navodnoj zrtvi, cak i kad se ne prijavi fizičko nasilje, plus ako su u braku, ne smije prići svojoj kući.
i još nisam čula za takav slučaj, a otkrio bi se kad tad, kroz institucije koje su dio procedura pri primjeni Zakona,
previše je istinitih da bi se tolerisali lažni slučajevi.
Policajci utvrđuju činjenično stanje, nasilnik i žrtva mogu pričati svoje, ali fizičko nasilje je vidljivo, prije pritvora, zabrane prilaska,
zdravstvena ustanova utvrđuje stepen povreda. Govorimo o fizičkom nasilju.
Ostale vrste zlostavljanja je već teže dokazati, i ne prijavljuju se baš tako.
navodna zrtva nasilja radi u policiji i zna da po tom novom zakonu ne treba dostaviti nikakav dokaz da se nekoga lazno prijavi za nasilje u porodici,nego se tu osobu lišava slobode tek tako.
policajcima je puna kapa dovođenje osoba koje su lažno prijavljene, koje se posvađaju sa curo ili ženom i dobiju zabranu prilaska toj osobi i automatski i zabranu prilaska domu ako su u braku
Član 20
(Obaveza prijave nasilja i saradnja)
(1) Zaposleni u subjektima zaštite, obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama dužni su odmah prijaviti policijskom organu ili tužilaštvu djelo nasilja o kojem su obaviješteni ili o kojem saznaju na drugi način.
(2) Svako ima pravo prijaviti izvršenje nasilja.
(3) Svako je dužan prijaviti krivično djelo kojim se vrši ili je izvršeno nasilje kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo ili ukoliko je žrtva nasilja dijete.
(4) Nakon prijema prijave da je učinjeno nasilje, organ kome je podnesena prijava dužan je bez odlaganja o tome obavijestiti organ starateljstva, koji će odmah pružiti socijalnu zaštitu i psihosocijalnu pomoć žrtvi, preduzeti druge mjere iz svoje nadležnosti, te o tome sačiniti službeni izvještaj kojeg bez odlaganja dostavlja nadležnom policijskom organu.
(5) Zdravstvena ustanova obavit će besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja i evidentiranja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta i pružiti žrtvi nasilja potrebnu ljekarsku pomoć.
(6) O izvršenom nasilju nadležni policijski organ odmah obavještava i nadležno tužilaštvo i uz izvještaj dostavlja prikupljene dokaze i procjenu rizika.
(7) Policijski organ dužan je o procjeni rizika bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva.
(8) Nadležni tužilac, u pisanoj formi, obavještava nadležni policijski organ, žrtvu nasilja i organ starateljstva o podizanju optužnice protiv osumnjičene osobe, o neprovođenju istrage ili obustavi istrage, kao i o razlozima za neprovođenje i obustavu istrage.
(9) Na zahtjev organa starateljstva ili na zahtjev policijskog organa ili na zahtjev žrtve, sigurne kuće dužne su osigurati smještaj žrtvi nasilja.
(10) Ako neprijavljivanje nasilja ne predstavlja krivično djelo propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16, 75/17 i 31/23), osoba koja ne izvrši obavezu prijavljivanja radnji nasilja iz člana 8. st. (1) i (2) i člana 9. ovog zakona čini prekršaj, osim u slučaju kada nasilje u porodici prijavi žrtva nasilja.
Član 21
(Procjena rizika)
(1) U odnosu na svaku prijavu nasilja nadležni policijski organ u saradnji sa subjektima zaštite mora izvršiti procjenu rizika za sve žrtve nasilja, naročito rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja zaštite i podrške žrtvama nasilja.
(2) Procjena rizika naročito uzima u obzir činjenicu da li učinioci djela nasilja posjeduju vatreno oružje, odnosno imaju pristup vatrenom oružju te o potrebi njegovog privremenog oduzimanja.
(3) Procjena rizika se vrši na osnovu prikupljenih informacija o tome:
a) da li je učinilac nasilja ranije ili neposredno prije procjene rizika učinio nasilje u porodici ili neki drugi vid nasilja i da li ga je spreman ponoviti,
b) da li učinilac živi sa žrtvom nasilja,
c) da li je učinilac prijetio fizičkim ozljeđivanjem, ubistvom ili samoubistvom,
č) da li je učinilac mentalno bolestan,
ć) da li učinilac zloupotrebljava alkohol, psihoaktivne supstance ili pati od nekih oblika ovisnosti,
d) da li postoji sukob oko starateljstva nad djetetom ili oko načina održavanja osobnog kontakta djeteta i roditelja koji je učinilac nasilja,
dž) da li je učiniocu izrečena mjera zaštite od nasilja, da li je došlo do kršenja mjere,
đ) da li žrtva doživljava strah i kako ona procjenjuje rizik od ponavljanja nasilja,
e) da li postoji uhođenje žrtve nasilja,
f) da li je žrtva nasilja pokrenula ili planira pokrenuti postupak za razvod braka ili prekinuti zajednički život s učiniocem,
g) da li je žrtva nasilja posebno ugrožena zbog trudnoće, invaliditeta i starosti,
h) druge činjenice i okolnosti od značaja za procjenu rizika.
(4) Procjena rizika vrši se za djecu, uzimajući u obzir bilo koju prijetnju upućenu direktno njima ili prijetnju koja se odnosi na njihovo razdvajanje od žrtve nasilja.
(5) Federalni ministar unutrašnjih poslova donosi podzakonski akt o postupku i načinu provođenja procjene rizika u svim fazama postupka, nakon pribavljenog mišljenja kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.
IV. HITNE MJERE ZAŠTITE
Član 22
(Svrha hitnih mjera zaštite)
Svrha hitnih mjera zaštite je otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja.
Član 23
(Vrste hitnih mjera zaštite)
(1) Učiniocu nasilja mogu se izreći sljedeće hitne mjere zaštite:
a) udaljenje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili drugi stambeni prostor,
b) zabrana približavanja žrtvi, a prema potrebi djeci žrtve i osobama u odnosu na koje postoji opasnost od vršenja nasilja,
c) zabrana komunikacije, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja.
(2) Hitne mjere zaštite određuju se kada su ispunjeni uvjeti za izricanje zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom.
Član 24
(Postupak određivanja i trajanje hitnih mjera zaštite)
(1) Kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno nasilje nadležni policijski organ će, kada su za to ispunjeni ovim zakonom propisani uvjeti, odmah pismeno narediti hitne mjere zaštite o čemu je dužan obavijestiti nadležnog tužioca.
(2) Zahtjev za određivanje hitnih zaštitnih mjera nadležnom policijskom organu mogu podnijeti i nadležni tužilac, žrtva ili organ starateljstva.
(3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana nadležni policijski organ je dužan odlučiti u roku od šest sati od sata prijema zahtjeva.
(4) Nadležni policijski organ može odrediti jednu ili više hitnih mjera zaštite.
(5) U naredbi kojom se određuju hitne mjere zaštite unijet će se upozorenje o posljedicama kršenja hitnih mjera zaštite.
(6) Pismenu naredbu kojom se određuju hitne mjere zaštite policijski organ je dužan uručiti osobi prema kojoj su mjere određene. Osoba prema kojoj su mjere određene, za vrijeme trajanja mjera, ima pravo podnijeti pritužbu nadležnom tužilaštvu, koji je o pritužbi dužan odlučiti u roku od 12 sati od podnošenja pritužbe.
(7) Hitne mjere zaštite na osnovu naredbe policijskog organa stupaju na snagu odmah i mogu trajati najduže 48 sati.
(8) Nadležni policijski organ o naredbi kojom su određene hitne mjere zaštite bez odgađanja obavještava žrtvu nasilja i organ starateljstva.
u ovom slučaju uopće nije bilo ništa do policije nego je to takva praksa,cim se prijavi nasilje u porodici, od donošenja i stupanja na snagu ovog zakona, policija odmah mora da obaviještava tužilaštvo koje naređuje lišavanje slobode osobe koja je prijavljena za nasilje, u ovom slučaju lažno prijavljeno psihičko nasilje,a bez ikakvog dokaza da je izvršeno nasilje. samo na osnovu lažne prijave o nasilju osoba je lišena slobode i na osnovu te prijave sud je donio rješenje o mjerama zabrane prilaska i zabrani komunikacije sa navodnom zrtvom nasilja, iako ta navodna zrtva nasilja uopće nešto tako nije ni prijavila, a i te osobe nemaju fizički kontakt jer zive u različitim dijelovima grada niti komunicirajuChloe wrote: ↑11/12/2025 10:09Policijske priče, uostalom, oni su ti koji rade procjenu situacije ... i ne idu tek tako mjere zabrana i zaštite,kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 09:07bio sam svjedok toga da je osoba prijavila psihicko nasilje bez ikakvog dokaza, i to je odnah, ali odmah proslijeđeno tuzilastvu koje je naložilo lišavanje slobode navodnog zlostavljača, koji je dao izjavu u krim policiji koja je proslijeđena sudu i sud donio rjesenje o mjerama zabrane prilaska i zabranu komunikacije sa navodnom zrtvom nasilja, iako ta navodna zrtva uopce nije prijavila prilaženje i komunikacijiu. sve u jednom danu. policajci ne utvrđuju ništa, nego postupaju po nalpgu tuzioca, koji čim sde prijavi nasxiljem odredi lišavanje slobode, bez obzira kakvu vrstu nasilja je neko prijavio.Chloe wrote: ↑11/12/2025 08:29
Da prijava može biti lažna, vjerujem, ali da ide pritvor i zabrana prilaska, malo teže,
i još nisam čula za takav slučaj, a otkrio bi se kad tad, kroz institucije koje su dio procedura pri primjeni Zakona,
previše je istinitih da bi se tolerisali lažni slučajevi.
Policajci utvrđuju činjenično stanje, nasilnik i žrtva mogu pričati svoje, ali fizičko nasilje je vidljivo, prije pritvora, zabrane prilaska,
zdravstvena ustanova utvrđuje stepen povreda. Govorimo o fizičkom nasilju.
Ostale vrste zlostavljanja je već teže dokazati, i ne prijavljuju se baš tako.
navodna zrtva nasilja radi u policiji i zna da po tom novom zakonu ne treba dostaviti nikakav dokaz da se nekoga lazno prijavi za nasilje u porodici,nego se tu osobu lišava slobode tek tako.
policajcima je puna kapa dovođenje osoba koje su lažno prijavljene, koje se posvađaju sa curo ili ženom i dobiju zabranu prilaska toj osobi i automatski i zabranu prilaska domu ako su u braku
bit će da se pojedinci "peru" jer rade posao za koji su plaćen ...
Nedavno smo imali slučaj u Sa, portali su prenijeli, gdje su na prijavu fizičkog nasilja postupilii neprofesionalno i mimo Zakona.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine je dostupan svima.
Član 20
(Obaveza prijave nasilja i saradnja)
(1) Zaposleni u subjektima zaštite, obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama dužni su odmah prijaviti policijskom organu ili tužilaštvu djelo nasilja o kojem su obaviješteni ili o kojem saznaju na drugi način.
(2) Svako ima pravo prijaviti izvršenje nasilja.
(3) Svako je dužan prijaviti krivično djelo kojim se vrši ili je izvršeno nasilje kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo ili ukoliko je žrtva nasilja dijete.
(4) Nakon prijema prijave da je učinjeno nasilje, organ kome je podnesena prijava dužan je bez odlaganja o tome obavijestiti organ starateljstva, koji će odmah pružiti socijalnu zaštitu i psihosocijalnu pomoć žrtvi, preduzeti druge mjere iz svoje nadležnosti, te o tome sačiniti službeni izvještaj kojeg bez odlaganja dostavlja nadležnom policijskom organu.
(5) Zdravstvena ustanova obavit će besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja i evidentiranja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta i pružiti žrtvi nasilja potrebnu ljekarsku pomoć.
(6) O izvršenom nasilju nadležni policijski organ odmah obavještava i nadležno tužilaštvo i uz izvještaj dostavlja prikupljene dokaze i procjenu rizika.
(7) Policijski organ dužan je o procjeni rizika bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva.
(8) Nadležni tužilac, u pisanoj formi, obavještava nadležni policijski organ, žrtvu nasilja i organ starateljstva o podizanju optužnice protiv osumnjičene osobe, o neprovođenju istrage ili obustavi istrage, kao i o razlozima za neprovođenje i obustavu istrage.
(9) Na zahtjev organa starateljstva ili na zahtjev policijskog organa ili na zahtjev žrtve, sigurne kuće dužne su osigurati smještaj žrtvi nasilja.
(10) Ako neprijavljivanje nasilja ne predstavlja krivično djelo propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16, 75/17 i 31/23), osoba koja ne izvrši obavezu prijavljivanja radnji nasilja iz člana 8. st. (1) i (2) i člana 9. ovog zakona čini prekršaj, osim u slučaju kada nasilje u porodici prijavi žrtva nasilja.
Član 21
(Procjena rizika)
(1) U odnosu na svaku prijavu nasilja nadležni policijski organ u saradnji sa subjektima zaštite mora izvršiti procjenu rizika za sve žrtve nasilja, naročito rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja zaštite i podrške žrtvama nasilja.
(2) Procjena rizika naročito uzima u obzir činjenicu da li učinioci djela nasilja posjeduju vatreno oružje, odnosno imaju pristup vatrenom oružju te o potrebi njegovog privremenog oduzimanja.
(3) Procjena rizika se vrši na osnovu prikupljenih informacija o tome:
a) da li je učinilac nasilja ranije ili neposredno prije procjene rizika učinio nasilje u porodici ili neki drugi vid nasilja i da li ga je spreman ponoviti,
b) da li učinilac živi sa žrtvom nasilja,
c) da li je učinilac prijetio fizičkim ozljeđivanjem, ubistvom ili samoubistvom,
č) da li je učinilac mentalno bolestan,
ć) da li učinilac zloupotrebljava alkohol, psihoaktivne supstance ili pati od nekih oblika ovisnosti,
d) da li postoji sukob oko starateljstva nad djetetom ili oko načina održavanja osobnog kontakta djeteta i roditelja koji je učinilac nasilja,
dž) da li je učiniocu izrečena mjera zaštite od nasilja, da li je došlo do kršenja mjere,
đ) da li žrtva doživljava strah i kako ona procjenjuje rizik od ponavljanja nasilja,
e) da li postoji uhođenje žrtve nasilja,
f) da li je žrtva nasilja pokrenula ili planira pokrenuti postupak za razvod braka ili prekinuti zajednički život s učiniocem,
g) da li je žrtva nasilja posebno ugrožena zbog trudnoće, invaliditeta i starosti,
h) druge činjenice i okolnosti od značaja za procjenu rizika.
(4) Procjena rizika vrši se za djecu, uzimajući u obzir bilo koju prijetnju upućenu direktno njima ili prijetnju koja se odnosi na njihovo razdvajanje od žrtve nasilja.
(5) Federalni ministar unutrašnjih poslova donosi podzakonski akt o postupku i načinu provođenja procjene rizika u svim fazama postupka, nakon pribavljenog mišljenja kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.
IV. HITNE MJERE ZAŠTITE
Član 22
(Svrha hitnih mjera zaštite)
Svrha hitnih mjera zaštite je otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja.
Član 23
(Vrste hitnih mjera zaštite)
(1) Učiniocu nasilja mogu se izreći sljedeće hitne mjere zaštite:
a) udaljenje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili drugi stambeni prostor,
b) zabrana približavanja žrtvi, a prema potrebi djeci žrtve i osobama u odnosu na koje postoji opasnost od vršenja nasilja,
c) zabrana komunikacije, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja.
(2) Hitne mjere zaštite određuju se kada su ispunjeni uvjeti za izricanje zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom.
Član 24
(Postupak određivanja i trajanje hitnih mjera zaštite)
(1) Kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno nasilje nadležni policijski organ će, kada su za to ispunjeni ovim zakonom propisani uvjeti, odmah pismeno narediti hitne mjere zaštite o čemu je dužan obavijestiti nadležnog tužioca.
(2) Zahtjev za određivanje hitnih zaštitnih mjera nadležnom policijskom organu mogu podnijeti i nadležni tužilac, žrtva ili organ starateljstva.
(3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana nadležni policijski organ je dužan odlučiti u roku od šest sati od sata prijema zahtjeva.
(4) Nadležni policijski organ može odrediti jednu ili više hitnih mjera zaštite.
(5) U naredbi kojom se određuju hitne mjere zaštite unijet će se upozorenje o posljedicama kršenja hitnih mjera zaštite.
(6) Pismenu naredbu kojom se određuju hitne mjere zaštite policijski organ je dužan uručiti osobi prema kojoj su mjere određene. Osoba prema kojoj su mjere određene, za vrijeme trajanja mjera, ima pravo podnijeti pritužbu nadležnom tužilaštvu, koji je o pritužbi dužan odlučiti u roku od 12 sati od podnošenja pritužbe.
(7) Hitne mjere zaštite na osnovu naredbe policijskog organa stupaju na snagu odmah i mogu trajati najduže 48 sati.
(8) Nadležni policijski organ o naredbi kojom su određene hitne mjere zaštite bez odgađanja obavještava žrtvu nasilja i organ starateljstva.
https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/za ... odici.html
Treća osoba prijavila nasilje? Niko nije komunicarao "navodnu žrtvu" ...kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 10:38u ovom slučaju uopće nije bilo ništa do policije nego je to takva praksa,cim se prijavi nasilje u porodici, od donošenja i stupanja na snagu ovog zakona, policija odmah mora da obaviještava tužilaštvo koje naređuje lišavanje slobode osobe koja je prijavljena za nasilje, u ovom slučaju lažno prijavljeno psihičko nasilje,a bez ikakvog dokaza da je izvršeno nasilje. samo na osnovu lažne prijave o nasilju osoba je lišena slobode i na osnovu te prijave sud je donio rješenje o mjerama zabrane prilaska i zabrani komunikacije sa navodnom zrtvom nasilja, iako ta navodna zrtva nasilja uopće nešto tako nije ni prijavila, a i te osobe nemaju fizički kontakt jer zive u različitim dijelovima grada niti komunicirajuSpoilerShowChloe wrote: ↑11/12/2025 10:09Policijske priče, uostalom, oni su ti koji rade procjenu situacije ... i ne idu tek tako mjere zabrana i zaštite,kakavdanakneiskustvu wrote: ↑11/12/2025 09:07
bio sam svjedok toga da je osoba prijavila psihicko nasilje bez ikakvog dokaza, i to je odnah, ali odmah proslijeđeno tuzilastvu koje je naložilo lišavanje slobode navodnog zlostavljača, koji je dao izjavu u krim policiji koja je proslijeđena sudu i sud donio rjesenje o mjerama zabrane prilaska i zabranu komunikacije sa navodnom zrtvom nasilja, iako ta navodna zrtva uopce nije prijavila prilaženje i komunikacijiu. sve u jednom danu. policajci ne utvrđuju ništa, nego postupaju po nalpgu tuzioca, koji čim sde prijavi nasxiljem odredi lišavanje slobode, bez obzira kakvu vrstu nasilja je neko prijavio.
navodna zrtva nasilja radi u policiji i zna da po tom novom zakonu ne treba dostaviti nikakav dokaz da se nekoga lazno prijavi za nasilje u porodici,nego se tu osobu lišava slobode tek tako.
policajcima je puna kapa dovođenje osoba koje su lažno prijavljene, koje se posvađaju sa curo ili ženom i dobiju zabranu prilaska toj osobi i automatski i zabranu prilaska domu ako su u braku
bit će da se pojedinci "peru" jer rade posao za koji su plaćen ...
Nedavno smo imali slučaj u Sa, portali su prenijeli, gdje su na prijavu fizičkog nasilja postupilii neprofesionalno i mimo Zakona.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine je dostupan svima.
Član 20
(Obaveza prijave nasilja i saradnja)
(1) Zaposleni u subjektima zaštite, obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama dužni su odmah prijaviti policijskom organu ili tužilaštvu djelo nasilja o kojem su obaviješteni ili o kojem saznaju na drugi način.
(2) Svako ima pravo prijaviti izvršenje nasilja.
(3) Svako je dužan prijaviti krivično djelo kojim se vrši ili je izvršeno nasilje kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo ili ukoliko je žrtva nasilja dijete.
(4) Nakon prijema prijave da je učinjeno nasilje, organ kome je podnesena prijava dužan je bez odlaganja o tome obavijestiti organ starateljstva, koji će odmah pružiti socijalnu zaštitu i psihosocijalnu pomoć žrtvi, preduzeti druge mjere iz svoje nadležnosti, te o tome sačiniti službeni izvještaj kojeg bez odlaganja dostavlja nadležnom policijskom organu.
(5) Zdravstvena ustanova obavit će besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja i evidentiranja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta i pružiti žrtvi nasilja potrebnu ljekarsku pomoć.
(6) O izvršenom nasilju nadležni policijski organ odmah obavještava i nadležno tužilaštvo i uz izvještaj dostavlja prikupljene dokaze i procjenu rizika.
(7) Policijski organ dužan je o procjeni rizika bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva.
(8) Nadležni tužilac, u pisanoj formi, obavještava nadležni policijski organ, žrtvu nasilja i organ starateljstva o podizanju optužnice protiv osumnjičene osobe, o neprovođenju istrage ili obustavi istrage, kao i o razlozima za neprovođenje i obustavu istrage.
(9) Na zahtjev organa starateljstva ili na zahtjev policijskog organa ili na zahtjev žrtve, sigurne kuće dužne su osigurati smještaj žrtvi nasilja.
(10) Ako neprijavljivanje nasilja ne predstavlja krivično djelo propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16, 75/17 i 31/23), osoba koja ne izvrši obavezu prijavljivanja radnji nasilja iz člana 8. st. (1) i (2) i člana 9. ovog zakona čini prekršaj, osim u slučaju kada nasilje u porodici prijavi žrtva nasilja.
Član 21
(Procjena rizika)
(1) U odnosu na svaku prijavu nasilja nadležni policijski organ u saradnji sa subjektima zaštite mora izvršiti procjenu rizika za sve žrtve nasilja, naročito rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja zaštite i podrške žrtvama nasilja.
(2) Procjena rizika naročito uzima u obzir činjenicu da li učinioci djela nasilja posjeduju vatreno oružje, odnosno imaju pristup vatrenom oružju te o potrebi njegovog privremenog oduzimanja.
(3) Procjena rizika se vrši na osnovu prikupljenih informacija o tome:
a) da li je učinilac nasilja ranije ili neposredno prije procjene rizika učinio nasilje u porodici ili neki drugi vid nasilja i da li ga je spreman ponoviti,
b) da li učinilac živi sa žrtvom nasilja,
c) da li je učinilac prijetio fizičkim ozljeđivanjem, ubistvom ili samoubistvom,
č) da li je učinilac mentalno bolestan,
ć) da li učinilac zloupotrebljava alkohol, psihoaktivne supstance ili pati od nekih oblika ovisnosti,
d) da li postoji sukob oko starateljstva nad djetetom ili oko načina održavanja osobnog kontakta djeteta i roditelja koji je učinilac nasilja,
dž) da li je učiniocu izrečena mjera zaštite od nasilja, da li je došlo do kršenja mjere,
đ) da li žrtva doživljava strah i kako ona procjenjuje rizik od ponavljanja nasilja,
e) da li postoji uhođenje žrtve nasilja,
f) da li je žrtva nasilja pokrenula ili planira pokrenuti postupak za razvod braka ili prekinuti zajednički život s učiniocem,
g) da li je žrtva nasilja posebno ugrožena zbog trudnoće, invaliditeta i starosti,
h) druge činjenice i okolnosti od značaja za procjenu rizika.
(4) Procjena rizika vrši se za djecu, uzimajući u obzir bilo koju prijetnju upućenu direktno njima ili prijetnju koja se odnosi na njihovo razdvajanje od žrtve nasilja.
(5) Federalni ministar unutrašnjih poslova donosi podzakonski akt o postupku i načinu provođenja procjene rizika u svim fazama postupka, nakon pribavljenog mišljenja kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.
IV. HITNE MJERE ZAŠTITE
Član 22
(Svrha hitnih mjera zaštite)
Svrha hitnih mjera zaštite je otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja.
Član 23
(Vrste hitnih mjera zaštite)
(1) Učiniocu nasilja mogu se izreći sljedeće hitne mjere zaštite:
a) udaljenje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili drugi stambeni prostor,
b) zabrana približavanja žrtvi, a prema potrebi djeci žrtve i osobama u odnosu na koje postoji opasnost od vršenja nasilja,
c) zabrana komunikacije, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja.
(2) Hitne mjere zaštite određuju se kada su ispunjeni uvjeti za izricanje zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom.
Član 24
(Postupak određivanja i trajanje hitnih mjera zaštite)
(1) Kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno nasilje nadležni policijski organ će, kada su za to ispunjeni ovim zakonom propisani uvjeti, odmah pismeno narediti hitne mjere zaštite o čemu je dužan obavijestiti nadležnog tužioca.
(2) Zahtjev za određivanje hitnih zaštitnih mjera nadležnom policijskom organu mogu podnijeti i nadležni tužilac, žrtva ili organ starateljstva.
(3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana nadležni policijski organ je dužan odlučiti u roku od šest sati od sata prijema zahtjeva.
(4) Nadležni policijski organ može odrediti jednu ili više hitnih mjera zaštite.
(5) U naredbi kojom se određuju hitne mjere zaštite unijet će se upozorenje o posljedicama kršenja hitnih mjera zaštite.
(6) Pismenu naredbu kojom se određuju hitne mjere zaštite policijski organ je dužan uručiti osobi prema kojoj su mjere određene. Osoba prema kojoj su mjere određene, za vrijeme trajanja mjera, ima pravo podnijeti pritužbu nadležnom tužilaštvu, koji je o pritužbi dužan odlučiti u roku od 12 sati od podnošenja pritužbe.
(7) Hitne mjere zaštite na osnovu naredbe policijskog organa stupaju na snagu odmah i mogu trajati najduže 48 sati.
(8) Nadležni policijski organ o naredbi kojom su određene hitne mjere zaštite bez odgađanja obavještava žrtvu nasilja i organ starateljstva.
https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/za ... odici.html
a policajci redovno svjedoče o lažnim prijavama za nasilje , npr. svađa cure i momka, ona ga prijavi za nasilje i on automatskio završi u pritvoru jer je polic ija o tome morala obavijestiti tužilašzvo koje naređuje lišavanje slobode. sve zbog toga što ne znaju drukčije spriječiti femicid, pa onda i lažne prijave bez ikakvog dokaza rezultiraju pritvaranjem osoba.
