Dobre vijesti iz BiH

[kockakockica]

Ramić posjetio povratnička naselja u općini Sokolac

[kockakockica]

Ekspanzija turizma u TK-u, zaštititi potrošače

[kockakockica]

Neprepoznatljiva Ilidža: Evo kako će izgledati luksuzni kompleks 'Sarajevo Waves' kada se potpuno završi
Ovaj stambeno-poslovni kompleks potpuno će izmijeniti dosadašnji izgled ilidžanskog naselja Otes, a kako će izgledati nakon što se cjelokupna gradnja završi pogledajte u fotogaleriji i videu...







Nakon što je nedavno zaživjela prva od ukupno pet zgrada koje će u konačnici činiti luksuzno stambeno naselje "Sarajevo Waves" na Ilidži, jučer je svečano otvoren i istoimeni šoping centar.

Sadržaji šoping centra uključuje restorane, igraonice, frizerski salon, salon namještaja, te supermarket.

U izgradnju "Sarajevo Wavesa" bit će utrošeno 50 miliona KM. Generalni direktor kompanije Compact Invest d.o.o koja gradi kompleks "Sarajevo Waves" Sultan Alkhannah ističe je da ova kompanija u svim svojim projektima nastoji pružiti nešto posebno, a pogotovo kad je u pitanju "Sarajevo Waves".

Ovaj stambeno-poslovni kompleks potpuno će izmijeniti dosadašnji izgled ilidžanskog naselja Otes, a kako će izgledati nakon što se cjelokupna gradnja završi pogledajte u videu...

[kockakockica]

Uskoro početak radova na aerodromu Golubić u Bihaću


Planovi za provođenje javnih nabavki za izradu idejnih projekata za ogradu, pristupni put i pločasti propust na putu koji vodi do glavne parcele aerodroma Golubić u Bihaću su završeni te bi se uskoro trebalo krenuti u njihovo provođenje.




Sve to direktno prati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija putem svog predstavnika u Komisiji za javne nabavke, a u sadašnjoj upravi Javnog preduzeća "Aerodrom" Bihać ističu da se neće ponoviti praksa od prošle godine te da će odobrena dva miliona KM iz federalnog budžeta biti i namjenski potrošena.

Do Golubića se ovih dana teško dolazi zbog radova na novoj kanlizacionoj mreži, ceste su postale makadamski prašnjavi putevi koji su značajno izmijenili okoliš.

Kuća mještanina Golubića Mehmeda Hodžića u neposrednoj je blizini aerodroma, a kako je istaknuo ukoliko dođe do ostvarenja ovog projekta to će značiti novi ekonomski zamah za cijelo mjesto, ali i Grad Bihać.






"Prije mjesec ili dva dolazili su predstavnici komisija koji su mjerili kuće i tražili papire. Volio bih da mještani dobiju posao jer smo mi tu "slijepa ulica" nemamo industrijsku zonu, a s aerodromom ovo mjesto dobilo bi na većoj cijeni, mještani bi dobili cestu i rasvjetu", kaže Hodžić.

Da bi u Bihać mogli stizati putnici charter letovima, prema nekim procjenama, bit će potrebno više od 25 miliona KM, ali i višegodišnji radovi, dok za sada Javno preduzeće "Aerodrom" Bihać na raspolaganju ima dva miliona KM za početne radove.

Direktor preduzeća Elvedin Sedić ističe da će taj novac biti iskorišten ukoliko ne bude nekih nepredviđenih stvari, ali kako se sada stvari realiziraju vjeruje da će se uspjeti iskoristiti taj novac pa možda i za evetualna dodatna ulaganja tokom ove godine.






Onako kako je to i predviđeno ugovorom o finasiranju ovog projekta Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je uključeno u cijelu proceduru te su dali saglasnost za početak ovih postupaka.

"U postupku je i raspisivanje javnog poziva odnosno konkurentskog zahtjeva za izradu studije izvodljivosti i nadam se da ćemo od naredne sedmice moći raspisati konkurs za početak radova za koje su rađeni ovi projekti", istaknuo je Sedić, dodajući da se radi o pristupnom putu, pristupnom mostu te ogradi oko parcele aerodroma u Bihaću.

Studija izvodljivosti, koja je zahtjevan posao, trebala bi biti gotova u roku, a i sami radovi na ogradi i pristupnom putu trebali bi biti završeni do kraja ove građevinske sezone.

[kockakockica]

Sarajevo osiguranje prvo osiguravajuće društvo koje otvara poslovnicu u Srebrenici

Općina Srebrenica dogovorila je saradnju sa Sarajevo osiguranjem d.o.o. Sarajevo u vezi s otvaranjem poslovnice ovog osiguravajućeg društva u Srebrenici.





Predsjednik Skupštine Općine Srebrenica Alija Tabaković potvrdio je Feni da će otvaranje ove poslovnice, što se očekuje u naredna dva mjeseca, omogućiti zapošljavanje pet do šest radnika.

Ističe da je ovo značajna prilika za Srebrenicu, s obzirom na to da u tom gradu nema nijedno osiguravajuće društvo, kao ni stanica tehničkog pregleda za vozila.

“Investitore dovodimo u Srebrenicu u cilju zapošljavanja i kvalitetnijih uslova za život stanovništva”, poručuje Tabaković.

Dodaje da je jedna od mogućih lokacija za poslovnicu zemljište u neposrednoj blizini fudbalskog stadiona.

[kockakockica]

Ilijaš dobija modernu gradsku tržnicu


Tržnica u Ilijašu koštaće 600.000 BAM a sastojaće se od otvorenog i zatvorenog dijela. Radovi bi trebali biti završeni krajem jeseni.






Stanovnici općine Ilijaš do kraja godine dobit će modernu gradsku tržnicu, čija izgradnja je u toku na lokalitetu Banovac. Tržnica će se sastojati od otvorenog i zatvorenog dijela, a njena izgradnja koštat će 600.000 KM. Radove izvodi firma Fazum gradnja iz Ilijaša.

– Očekujemo da radovi budu završeni krajem jeseni, a naš plan je da tržnicu pustimo u funkciju do kraja ove godine. Dok traju radovi pokušat ćemo da animiramo buduće korisnike pijace, to jeste one koji će koristiti te prostore i prodavati svoje proizvode, a također ćemo paralelno voditi i proces nabavke opreme za tržnicu – kazao je načelnik Ilijaša Akif Fazlić.

Tržnica će predstavljati mjesto gdje će ilijaški poljoprivrednici moći plasirati svoje proizvode svaki dan, a ne samo subotom, kako je bilo do sada.

– Ovo je prilika da naši po­ljo­privredni proizvođači dobiju adekvatan prostor za rad, da mogu da plasiraju svoje domaće proizvode. Želimo da pijaca svakodnevno radi, a ne samo subotom, kako bi građani mogli svaki dan kupovati ono što im treba, od mliječnih proizvoda i mesa do voća i povrća – naveo je Fazlić.

Načelnik je takođe kazao kako će ovo biti prilika za poljoprivredne proizvođače sa područja općine Ilijaš da plasiraju svoje proizvode.

[kockakockica]

Travnik dobija biciklističku stazu

[kockakockica]

U susret novoj školskoj godini: Svjetlostkomerc otvorio svoju prvu knjižaru u Tešnju


Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo otvorio je svoju prvu knjižaru u Tešnju. To je ujedno 18. po redu maloprodajni objekat ovog vodećeg bosanskohercegovačkog maloprodajnog lanca, specijaliziranog za prodaju knjiga, udžbenika, školskog pribora, darovne galanterije i kancelarijskog materijala.





“U kratkom vremenu smo otvorili dva maloprodajna objekta. Prije dvadesetak dana u Visokom a evo danas i u Tešnju. Ovo je naša prva knjižara u Tešnju i uvjeren sam da ćemo ponudom opravdati status lidera na tržištu. I u Tešnju smo pripremili niz povoljnosti za sve naše kupce. Najviše interesa kupci pokazuju za povoljnost kupovine na rate, budući da nam se bliži početak nove školske godine. Na taj način omogućit ćemo našim kupcima da uz ovu znatnu olakšicu dođu do kvalitetnih knjiga, sveski i ostalog školskog pribora», izjavio je Madžid Avdagić direktor kompanije Svjetlostkomerc d.d.

Avdagić dodaje da je Svjetlostkomerc drugo ime za knjižaru u BiH.

"Mi smo sinonim za knjižaru u BiH i veleprodaju školskog pribora i kancelarijskog materijala, i prepoznatljiv smo brand na domaćem tržištu, sa tradicijom dužom od 70 godina", kazao je Avdagić.







Svjetlostkomerc raspolaže sa više od 10.000 kvadratnih metara vlastitog poslovnog prostora od čega je preko 6.000 kvadratnih metara na najatraktivnijem mjestu u Sarajevu. Svjetlostkomerc ima potpisane ugovore o distribuciji i prodaji sa svim relevatnim inostranim i domaćim izdavačkim kućama, autorima knjiga i udžbenika kao i najpoznatijim svjetskim proizvođačima školskog i kancelarijskog materijala, a distribuira brandove kao što su Staedtler, Junior, Double A, Cassa, Walker, Duki Daso, Miquelrius, itd.

Nova knjižara Svjetlostkomerca u Tešnju nalazi se u ulici Braće Pobrića 63.







http://www.svjetlostkomerc.ba/

[kockakockica]

U Gradačcu otvoren 44. međunarodni sajam poljoprivrede









http://gradacackisajam.com.ba/

[kockakockica]

Obim trgovinske razmjene između BiH i Turske uskoro milijardu dolara


Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ahmet Esref Fakibaba, ministar prehrane, poljoprivrede i stočarstva Republike Turske danas nakon sastanka u Sarajevu izrazili su nadu da će trgovinska razmjena dvije zemlje uskoro iznositi milijardu dolara, što je zajednički cilj.


Razgovarali smo o nekoliko važnih tema koje se tiču poljoprivrednog sektora u BiH. Turska je jedan od najvažniji spoljnotrgovinskih partnera BiH. Obim razmjene u 2017. očekuje se da će biti 700 miliona dolara. Turska je među šest-sedam najvažnijih partnera. Jednu trećinu poljoprivrednih proizvoda i hrane izvozimo u Tursku. Imamo suficit, jer hrane i poljoprivrednih proizvoda izvozimo blizu 300 miliona konvertibilnih maraka, a uvozimo nešto više od 50 miliona“, kazao je Šarović, te dodao:

“To jasno pokazuje koliko je za nas značajan izvoz nekih proizvoda, kao što su jestivo i sirovo ulje, glutenski šećer, meso, brašno i žitarice. Naši potencijali nisu iscrpljeni zato smo iskoristili priliku i razgovarali o tim temama. Također, ministar Fakibaba je predložio da tokom godine, u zadnja tri mjeseca 2017., u Sarajevu organizujemo veliki poljoprivredni biznis forum, gdje bi ključni učesnici bili iz BiH i Turske, kako bi iskoristili priliku da unaprijedimo našu saradnju i dostignemo za dvije ili tri godine obim razmjene od milijardu dolara“.

Turski ministar Fakibaba istakao je da je tokom posjete BiH imao veoma plodonosne sastanke, tokom kojih je potvrdio da je u interesu Turske da BiH bude demokratska i cjelovita zemlja.

“BiH je na ovom prostoru Balkana i cijele regije strateški od ključne važnosti i jedna je od zemalja kojoj pridajemo najveći značaj. Vladavina demokratije i cjelovita BiH je za nas važna, ne samo zbog mira u regiji, nego i za mir u cijelom svijetu. Lično vjerujem, kao i ministar Šarović, da ćemo veoma brzo ostvariti naš cilj da obim naše razmjene bude milijarda dolara. I naš je cilj da tu našu razmjenu osjeti svaki građanin BiH i da to utiče na njegov standard i prosperitet“, naglasio je Fakibaba.

On je dalje kazao da Turska želi prosperitet cijele BiH, a da je jedan od indikatora koji to pokazuju preko 30 filijala Ziraat banke u BiH.

“Oni sa njihovim projektima podrške ekonomiji i TIKA sa svojim projektima, direktno ili indirektno utiču na razvoj u cijeloj BiH. Uvjeren sam da je ovo samo početak i da ću se sa kolegom Šarovićem često susretati u budućnosti. Sutra je susret naših i bh. stručnjaka, a do kraja godine se radujemo susretu na poslovnom poljoprivrednom forumu koji će se održati u Sarajevu. Za nas je ono što se dešavalo 15. jula prošle godine bio jedan veliki udarac i veliko zlo. Iskoristio sam priliku da se ministru Šaroviću zahvalim na podršci koju nam je pružila BiH u teškim danima. Uvjereni smo da će podrška Turskoj u borbi protiv terorističke organizacije FETO biti na isti način nastavljena“, rekao je Fakibaba.

Šarović je kazao da su pregovori oko izmjena Ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Turske u veoma teškoj fazi i to iz objektivnih razloga, posebno u oblasti poljoprivrede. Prema njegovim riječima BiH u toj oblasti bilježi sjajne rezultate, pa je tako izvoz iz BiH pet puta veći neki uvoz iz Turske. Naravno, turska strana prati parametre uvoza i izvoza i stoga traži da se u sporazum za određene proizvode uvedu kvote, što je po Šaroviću sasvim opravdano. Međutim, dodaje da će bh. strana učiniti sve da na kraju dođe do što povoljnijeg Ugovora o slobodnoj trgovini.

“Moj cilj je bio da u saradnji sa Turskom da povećamo naš obim razmjene, posebno u oblasti poljoprivrede. U tom smislu koristim priliku da je 2012. godine izvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane u Tursku bio 12 miliona konvertibilnih maraka, a da je taj iznos u 2016. dostigao 270 miliona sa procjenom da će ove preći 300 miliona. To treba naglasiti, kao i da je izvoz četiri puta veći od uvoza poljoprivrednih proizvoda i hrane iz Turske u BiH“, rekao je Šarović i nastavio:

“Prioritet ovog ministarstva biće i dalje jačanje saradnje. Jedno od važnih pitanja je izvoz mesa i reći ću da je ministarstvo obezbijedilo kroz pregovore sa turskom stranom izvoz iskoštenog mesa od 2015. do 2017. godine. Obećali smo da se izvoz vrši kopnenim putem preko Bugarske i taj prvi konvoj je krenuo 14. jula ove godine. Sve ostalo je na turskoj strani, i to želim da naglasim, jer je ranije bilo drugih pitanja koja se tiču raspisivanja tendera, odabira izvoznika i druge stvari. Sve je to u nadležnosti, jer BiH ima poznatog kupca, a to je nadležna turska direkcija, što olakšava ukupni aranžman“.

Istakao je da je od starta aranžmana prije mjesec dana izvezeno u Tursku preko 1.300 tona iskoštenog mesa i da u tom smislu otkupljeno je 3.500 bikova, i to preko 70 posto iz RS-a, a ostatak iz FBiH. Šarović je kazao i da BiH očekuje više turskih investicija u ekonomiju. Po njemu saradnja u trgovini je na visokom nivou, te da je sada potrebno preusmjeriti se na investicije u BiH.

Turski ministar Fakibaba tokom dana se sastao i sa Šemsudinom Dedićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade Federacije BiH i Edinom Ramićem, federalnim ministrom raseljenih osoba i izbjeglica.

Zvaničnu posjetu BiH Fakibaba je zaključio susretom sa Denisom Zvizdićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, koji je uslijedio nakon razgovora sa Šarovićem.

[kockakockica]

Na bh. aerodromima 20 posto putnika više nego prošle godine


Bosanskohercegovački aerodromi su za šest mjeseci opslužili 20,67 posto putnika više nego u istom periodu prošle godine, izvještava Indikator.ba.






U prvom polugodištu na četiri međunarodna bh. aerodroma zabilježeno je 636.753 putnika, dok je prošle godine u isto vrijeme bilo 527.672.

Motori rasta su Tuzlanski i Sarajevski aerodrom, koji obaraju svoje ranije rekorde.

Kroz Sarajevski aerodrom prošlo je za šest mjeseci 383.983 putnika, što je povećanje za 7,41 posto u odnosu na godinu ranije.
S obzirom da smo u jeku sezone, aerodromski promet dodatno će se uvećati, o čemu govori i rekordnih 140.025 putnika na Sarajevskom aerodromu u julu, a što je 28 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Broj redovnih i sezonskih letova značajno je povećan ove godine na Sarajevskom aerodromu, a uz već godinama prisutne kompanije pojavili su se novi prevoznici poput WizzAira, AtlasGlobal, Wataniye Airways, Nesme Airlines.

Sarajevski aerodrom tako bi mogao i prestići procijenjenih 910 hiljada putnika u ovoj godini, nakon što je prošle imao 838.966 putnika.

Ipak, najveći skok ostvario je Tuzlanski aeerodrom koji bilježi povećanje prometa od 59,45 posto.
Ovaj aerodrom je za šest mjeseci ove godine opslužio 226.462 putnika, nakon što je u istom periodu poršle godine imao 142.021 putnika.

Tuzlanski aerodrom crpi rast iz dolaska drugog baznog aviona niskocjenovnog prijevoznika WizzAira i povećanja broja letova prema evropskim destinacijama.

Druga dva aerodroma, Mostarski i Banjalučki, bilježe pad broja putnika.

Na Banjalučkom aerodromu bilo je 9.599 putnika, 1,04% manje nego u istom periodu 2016., a ovaj promet ostvaren je jedinom postojećom linijom Banja Luka - Beograd.

Mostarski aerodrom zabilježio je pad broja putnika od 9,61% na 16.709.

Međutim, ovaj aerdorom mogao bi uskoro popraviti sliku, jer je u pregovorima sa avioprijevoznicima nakon što je Vlada HNK prvi put odlučila dati subvencije ovom aerodromu.

[kockakockica]

BREAKING NEWS! New open tunnel discovered in Ravne Tunnel Labyrinth

[kockakockica]

Slapovi rijeke Kozice skriveno blago


Jedan od slapova rijeke Kozice opcina Fojnica..Bogatstvo naše prirode u Bosni.

[kockakockica]

Aluminijsku stolariju proizvodi u Slatini, prodaje u Holandiji



U selu Slatina, 17 kilometara od Srebrenice, proizvodi se aluminijumska stolarija koja se izvozi u Holandiju. U planu je proširenje proizvodnje.





Kada se vratio u svoje selo 2003. godine, Azmir Durmić sa troje djece i suprugom, uredio je svoje imanje, obnovio kuću i htio da ugradi aluminijumsku stolariju.

“Kada sam obišao par proizvođača, cijena stolarije za kuću bila je previsoka, tako da sam se vratio u Holandiju gdje sam kupio mašine i pri povratku dogovorio jedan posao koji mi je pokrio gotovo sve troškove nabavke mašina, a moja kuća dobila novu stolariju”, priča Azmir za portal eSrebrenica.

Kada je uvidio da ima tržište za nabavku materijala počeo da proizvodi stolariju, prema evropskim standardima i brzo razvio biznis, tačnije proširio ponudu u zemlji gdje živi.

“Povremeno sam se vraćao u svoje selo gdje sam pokrenuo proizvodnju, pripremao stolariju i vozio je nazad u Holandiju”, kaže on.

Nakon rata u Bosni, Azmir je 1996. godine otišao u Holandiju gdje je pet godina čekao papire i u međuvremenu radio razne poslove, da bi 2004. pokrenuo privatni posao kao bravar.

Na redu pogon za 70 zaposlenih

U Srebrenici je registrovao i firmu, ali nema zaposlenih. Cilj mu je da proširi proizvodnju na čemu radi i traži potencijalne investitore.

“Prije par godina gledao sam halu Ferosa jer je tada u njemu bilo nekoliko mašina koje mi odgovaraju, ali sam odustao od toga. Želja mi je i radim na tome da ovdje u Slatini otvorim pogon gdje bi zaposlio do 70 ljudi iz ovog i obližnjih sela, da ljudi ne idu i ne putuju u Potočare i da se vrate na svoje”, ističe, i kaže da još pregovara o tome.

Svoju radionicu je opremio i tu sastavlja stolariju, materijal, njemačke profile, kupuje u Vlasenici i sve vozi u Holandiju gdje kaže da ima stoprocentnu zaradu.

“Ovi profil su farbani, ja imam zamisao da ih ne spajam na ovakav način gdje se vidi spoj, već da ih zavarim tako da nema mogućnosti da se vidi prelaz nakon čega bi ih farbao, na tome radim”, kaže Azmir koji radi na unapređivanju kvaliteta kako bi zadovoljio kupce u Holandiji i postigao inovaciju u ovom poslu.

Njegove komšije kažu da je on jedan od rijetkih koji je u selo dovukao šleper sa svom mehanizacijom za poljoprivredu i sve dodatke, a opremio je radionicu sa svim potrebnim alatima i mašinama.

“U Evropi situacija je bila teška, sada je stanje stabilno, tako da se priprema da, ukoliko dođe do poteškoća, se imam gdje vratiti”, ističe Azmir.

Pored stolarije, iz Holandije je uvezao i mašinu za izradu ivičnjaka dužine metar sa 30 centimentara sa svim kalupima za kružne tokove kao i ivičnjake za dvorišta.

[kockakockica]

Prvi festival ćevapa u BiH u subotu u Sarajevu







U Bosni i Hercegovini će prvi put biti održan Festival ćevapa.

To će se desiti u subotu, 26. augusta, u Sarajevu, u parku Atmejdan. Planirano je da festival postane ubuduće regionalni događaj, najavio je organizacioni odbor.

Pod nazivom "Sarajevo Ćevap Fest 2017", festival će u subotu trajati od 13 do 19 sati. U najavljenom programu su nastup kulturno-umjetničkog društva i izvedba sevdalinki,
degustacija i roštiljanje, takmičenja i zabava.

Festival je nekomercijalnog karaktera, a ideja za organiziranje je potekla iz potrebe za dodatnim uslugama, atrakcijama i događajima koje će obogatiti turističku ponudu sarajevske općine Stari Grad.

"'Sarajevo Ćevap Fest 2017' od samog nastanka ima potencijal da postane regionalni događaj koji će biti prepoznatljiv i koji će biti održavan svake godine u ljetnim mjesecima. Pored obogaćenja turističke ponude, projekat će imati veliki značaj u poboljšanju najjačeg sarajevskog brenda, ćevapa, koji i danas zadržava lidersku poziciju u državi i regionu", navedeno je u saopćenju organizacionog odbora.

Kotizacija za posjetioce ovog festivala je pet KM, a posjetioci će ove godine moći konzumirati ćevape kod četiri sarajevske ćevabdžćinice: "Petica Ferhatović", "Zmaj", "Specijal" i "Galatasaraj". Kotizacija je simbolična i posjetioci će moći degustirati do 15 ćevapa i po piće i jogurt, navedeno je.

Pošto je riječ o projektu koji je u samom početku, za ovu godinu je ograničen broj posjetilaca.

Projekat su podržali općina Stari Grad i načelnik Ibrahim Hadžibajrić.

[kockakockica]

Za prikupljanje otpadnih voda u Zenici 13,5 miliona eura






Za prikupljanje otpadnih voda u Zenici 13,5 miliona eura – Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), za projekat prikupljanje i tretman otpadnih voda u Zenici u iznosu od 13.516.696,80 eura. Cilj zaključivanja Sporazuma je unapređenje životnih uvjeta stanovništva Zenice i zaštita prirodnih resursa.

Sredstva će biti iskorištena za izgradnju mehaničko-biološkog postrojenja za tretman otpadnih voda, proširenje glavnih kolektora na lijevoj i desnoj obali Bosne, priključenje Blatuše na glavni kolektor na lijevoj obali, izgradnju novih kolektora, te obnovu odabranih dijelova kolektora i mreže otpadnih voda, kao i biciklističku stazu uz rijeku Bosnu.

Ministarstvo finansija i trezora BiH uputit će Prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda

[kockakockica]

Predstavljen projekt izgradnje južne tribine stadiona Grbavica

[kockakockica]

Fabrika iz Kine seli proizvodnju u Maglaj







Opština Maglaj postaje sve interesantnija za strane investitore, tvrdi za portal Indikator.ba opštinski načelnik Mirsad Mahmutagić u razgovoru sa novinarima u Sarajevu tokom prezentacije programa 46. Međunarodnog muzičkog festivala Studentsko ljeto i razgovora o aktuelnim društvbenim i privrednim događanjima u tom gradu.
U najskorije vrijeme biće objavljen početak proizvodnje u novom pogonu metalne industrije kojeg će njemački vlasnik iz Kine prebaciti u ovaj grad, te industrijske hale pod čijim svodovima će investitor iz Švicarske proizvoditi priključne mašine za traktore. Ima nagovještaja da će tu dislocirati i dio proizvodnje koja se sada obavlja u Srbiji.

Načelnik i saradnici pokušavaju da u ovaj grad dovedu i Bingo te još neke domaće i strane kompanije. Uz to nije rijedak slučaj da pojedini poslovni ljudi bez medijske pompe obilaze objekte što su agresijom, lošom privatizacijom i vođenjem kompanija ostali u ruševnom stanju s namjerom da pokrenu neki biznis.

Maglajski „Mapeks“ već odavno traži kupca za hotel „Galeb“ u strogom centru grada i najveći voćnjak jabuka i krušaka u Federaciji BiH (lokalitet Omerdinog polja).

Načelnik kaže da bi se obradovao kupcu koji bi makar preuzeo hotel i preuredio ga u skladu sa važećim standardima. Ovo iz razloga jer grad želi da afirmiše prirodne i turističke znamenitosti koje su se i ovog ljeta pokazale interesantne za posjetu i boravak.

Okosnicu ekonomskog prosperiteta Maglasja čini tvornica celuloze i papira Natron Hayxat čije su ambicije da instalisanjem još jedne mašine za papir te podizanjem kapaciteta u proizvodnji celuloze jača svoj uticaj na inostranom tržištu. Tvornica trenutno zapošljava 960 radnika i realno je očekivati da bi ih u najskorije vrijeme moglo biti i 1.000.

[kockakockica]

Zahvalnost baki Rešidi za brigu o gradu

[kockakockica]

ZLATNA MEDALJA ZA KVALITET KLAS JUFKE U INOVATIVNOM PAKOVANJU






Jufka u posudi prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo nagrađena je Zlatnom medaljom za kvalitet na Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije koji se održava u Gradačcu. Iza ocjene kvaliteta proizvoda stoje uvaženi profesori Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, kao najstarije visokoškolske institucije u BiH.

„Jufka za pripremu pita, štrudli i baklava proizvođača Klas d.d. Sarajevo zadovoljava sve standarde kvaliteta. Posebno smo bili prijatno iznenađeni inovativnim pakovanjem, odnosno čvrstom posudom koja jufku štiti od lomljenja i isušivanja, te joj tako osigurava svježinu kao i prvog dana“, rekla je prof.dr. Nermina Spaho, predsjednica Komisije za ocjenu kvaliteta proizvoda.

Prof.dr. Sanja Oručević Žuljević, član komisije za ocjenu kvaliteta, izjavila je da je veoma sretna kada bh. kompanije napreduju.

„Nije nikakvo čudo što je Klas jufka u posudi nosilac Zlatne medalje Gradačačkog sajma. Klas ima tradiciju u industrijskoj proizvodnji jufke, i kontinuirani kvalitet. Usavršavanje tehnologije i inovativno pakovanje u posudu dodatni su benefiti“, rekla je prof.dr. Sanja Oručević Žuljević.

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, na dan otvorenja Gradačačkog sajma posjetio je sa delegacijom štand AS Grupacije, na kojem svoje proizvode izlaže kompanija Klas, te se počastio tradicionalnim zalivenim kolačima pripremljenim upravo od jufke koja je nagrađena medaljom za kvalitet.

„Ovo su najukusnije baklave koje sam do sada probao. I tulumba je odlična. Kad god sam u Bosni, rado kušam bosanske specijalitete“, rekao je Milan Bandić.






Inače, Jufka u posudi je među novijim proizvodima Klasa. Plasirana je na tržište u februaru ove godine, i to je prva bh. jufka upakovana u čvrstu posudu. Nova receptura jufke garantira elastične listove uz koje će svako jelo biti uspješno pripremljeno. Listovi su pogodni za spremanje svih vrsta savijača, kao i slaganih jela. Tanka folija, osim dodatne zaštite proizvoda, ima i praktičnu svrhu, jer služi kao dobra podloga za odmotavanje listova.

[kockakockica]

SPRIND OSVOJIO TRI ZLATNE MEDALJE ZA KVALITET


Sprind d.d. Sarajevo spada među pekarske industrije sa najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini.





Prehrambena industrija Sprind d.d. Sarajevo osvojila je tri zlatne medalje za kvalitet na ovogodišnjem 44. po redu Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – sajam šljive Gradačac. Zlatne medalje osvojili su Sprindova Jufka za baklavu, Premium paste Tagliatelle sa špinatom i Cannelloni sa sirom i špinatom. Nagrade su uručene glavnom tehnologu kompanije dipl. ing. Subhiji Gadžo.

“Veoma smo ponosni na čak tri osvojena prva mjesta. Ovo je ujedno priznanje za naporan rad svih nas koji radimo u Sprindu na stalnom podizanju razine kvaliteta, ali i kontinuiranim inovacijama. Sprindove jufke su naš najprodavaniji proizvod i drago nam je da je žiri Sajma prepoznao vrhunski kvalitet naše svježe jufke za baklavu, ali isto tako ponosni smo na dvije zlatne medalje za proizvode iz našeg novog programa premium pasti, Tagliatelle i Cannnellone”, izjavila je Gadžo.

Sprindove jufke su najpoznatiji brend kompanije Sprind, a jufka za baklavu je zbog nesumnjivog kvaliteta i tankoće najprodavaniji artikal pogotovo u periodima prije bajramskih praznika. Poznati slogan “da nema baklave bez Sprindove jufke” je postao sastavni dio recepata za baklave domaćica Bosne i Hercegovine.

Sprindova polugotova zamrznuta jela su aspolutni pobjednici kategorije zamrznutih jela sa osvojenom i zlatnom i srebrenom medaljom za kvalitet. Cannelloni sa sirom i špinatom i Lassagne alla bolognesse su predstavnici kategorije zamrznutih premium pasti koje su na tržište plasirane prošle godine, kategorije koja je trend kako na inozemnim, tako i na domaćem tržištu. To su proizvodi koji se savršeno uklapaju u savremenu užurbanu svakodnevnicu i koji su idealno rješenje za sve koji žele kvalitetan obrok vrhunskog okusa, a brzo spremljen.

Tagliatelle sa špinatom su suhe premium paste iz nove linije proizvoda predstavljenih na tržištu u februaru ove godine, a koje su prva tjestenina te vrste i premium kvalitete proizvedena u Bosni i Hercegovini.

Sprind d.d. Sarajevo spada među pekarske industrije sa najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini. Kompanija raspolaže najsavremenijom opremom za proizvodnju svih vrsta hljeba i peciva, polugotovih dubokozamrznutih jela na bazi lisnatog i kvasnog tijesta, jufki, pita, sendviča i slastičarskih proizvoda. Sprind godišnje proizvodi 6.000 tona hrane, a zapošljava više od 165 radnika, čime se svrstava među najveće proizvođače hrane u BiH. U odnosu na prošlu godinu zabilježeno je povećanje broja radnika od 10%.

[kockakockica]

VLADA ENTITETA FBIH: PRVI PUT NAKON DESET GODINA SVI PRORAČUNI U SUFICITU

[kockakockica]

Welcome to Stolac (Promo Video)

[kockakockica]

Sarajevo-osiguranje učvrstilo se na liderskoj poziciji na tržištu u BiH







Sarajevo-osiguranje učvrstilo se na liderskoj poziciji na tržištu u BiH, prema novim podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH za prvih sedam mjeseci ove godine, piše BiznisInfo.

Sarajevo-osiguranje imalo je u tom periodu premiju u iznosu od 34.127.514 KM, najviše od svih osiguravajućih kuća u BiH.

Na drugom mjestu je Uniqa osiguranje sa 33.632.497 KM. Uniqa, koja je nekad bila lider na tržištu, mogla bi izgubiti i drugu poziciju jer joj se približava Euroherc osiguranje koje je za sedam mjeseci imalo ukupnu premiju od 33.106.010 maraka.

Dalje slijede Croatia, BSO, Triglav, Grawe, Merkur BH, Central, ASA, Zovko, VGT i Camelije osiguranje.

Ukupna premija svih osiguravajućih kuća iznosila ja 284.037.638 KM, što je znatno više nego 264.491.481 KM iz prvih sedam mjeseci prošle godine.

Sarajevo-osiguranje je nedavno isplatilo najveću poslijeratnu štetu u BiH – kompaniji Bingo za objekat u Mostaru koji je uništen u požaru.

Podsjetimo da je o velikom uspjehu Sarajevo-osiguranja u proteklih 14 mjeseci nedavno govorio direktor Arif Kulić.

[kockakockica]

Vakufska Trznica Sanski Most