Izgradnja saobraćajnica u Kantonu Sarajevo

[neki]

Znam ja to i vi ste dijelom obojica u pravu, ali ta saobraćajnica kad je gotova nazvana je autoput...da, to nije bio puni profil, nego samo dvije trake, ali za te godine to je bio avioput...to ipak ne umanjuje značaj da je 380 kilometara ceste bilo gotovo za dvije godine...da, bila je masovna radna akcija i sve to, ali gradilo se krampamama i lopatama...

Pa vidi, i livada u Butmiru se '48 zvala aerodrom ali nikom danas ne pada na pamet da to poredi sa modernim aerodromom i sere oko vremena izgradnje...

[No-Name]

stambenu

Znam da je stambena ali koja tačno

[Innovation]

Da bi se nastavila izgradnja Južne longitudinale u Sarajevu, potrebno je izmjestiti zgradu sa 66 stanova koja se nalazi u ulici Grbavička od broja 62 do 68.

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q= ... VixlAqgQUw

[johntra]

Pa vidi, i livada u Butmiru se '48 zvala aerodrom ali nikom danas ne pada na pamet da to poredi sa modernim aerodromom i sere oko vremena izgradnje...

a jbga, ti isti što napraviše livadu, napraviše aerodrom...i to dva puta, za kratak period, zato ti ne stoji usporedba...

[So What!]

prije završen autoput Zagreb-Beograd, nego oba ova projekta...toliko o invetivnosti i ekspeditivnosti domaćih graditelja...

Istina, ali je bivša Jugoslavija imala solidnu pomoć u tom projektu.

Izgradnja je započeta posle Drugog svetskog rata kako bi se Jugoslavija dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji auto-puta su učestvovale omladinske radne brigade, koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici Jugoslovenske narodne armije. Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila Zagreb-Beograd u dužini od 382 km, otvorena 27. jula 1950. godine.

S tim da to nije bio ni približan autoput kakav smo mi gradili, ni po profilu, ni po brzini, ni objektima, to je više bila lijepo uređena magistrala ...

Snimak iz 1964. godine koji prikazuje autoput Zagreb - Ljubljana to i dokazuje:



S druge strane ista je bivša Jugoslavija započela projekat Stupske petlje te je on trajao 40 godina dok službeno nije puštena 2014. godine.

Izgradnja Sarajevske obilaznice je trajala 10 godina pri čemu je tek iz trećeg pokušaja završena kao posao Euro Asfalta, jer su se slovenski SCT i hrvatski Koteks povlačili sa gradilišta te im se vršila zapljena imovine.

I jedno i drugo su spomenici tromosti poslijeratne vlasti, ali i dalje i jedno i drugo su tu, u potpunosti funkcionalni i služe svrsi.

Što reče neko prije, kolega so what! je garant njihov kadar, ali ok, nije to tema, ova dva (polu)primjera su bas ti izuzeci koji potvrdjuju pravilo

Nisam ničiji kadar, nego ne dam da ljudi lažu i šire dezinformacije. Ovo su dva jako zahtjevna projekta, koja su završena i dokaz da se može kad se hoće. Zanimljivo kada vas neko ispravi, jedva dočekate, da optužite

Niko ne osporava da je ova vlast troma i na kraju krajeva, ne možemo se ograničiti na jednu vlast, tu se prošetala čitava plejada mandata.

Ali činjenica je da je Sarajevo dobili Zapadni prilaz, obilaznicu, pristojne ulaze i petlje. Dakle prilazi gradu su napravljeni, dok je sami unutargradski saobraćaj se manje razvijao.

[tec]

prije završen autoput Zagreb-Beograd, nego oba ova projekta...toliko o invetivnosti i ekspeditivnosti domaćih graditelja...

Molim? Obožavam ovakve komentare. Autoput Zagreb Beograd je završen 40 godina nakon početka izgradnje. Čak je i duže trebalo za Zagreb - Rijeka da se završi 45 godina. Stvarno ne znam šta si htjeo postići sa tim komentarom.

znači, završen je 1988. godine, umjesto 1950?

prvo, i osnovno miješate pojmove...ja govorim o dionici autoputa Bratstvo i jedinstvo, koja je završena za nešto više od dvije godine...vi vjeravatno mislite na čitav autoput, odnosno sadašnji koridor...tu se razilazimo...

Ti ovdje puno toga miješaš iz kojeg razloga neznam. Tako zvani autoput Bratstvo i jedinstvo je izgrađen uz pomoć omladinskih radnih akcija (tako isto većina drugih dionica od austrije do grcke) i kao što ti je napisao neki imao je dvije trake i nije bio ništa bolji od današnjeg regionalnih cesta. Tek kada je građena dionica Zagreb - Ljubljana su korišteni standardi ograničenog pristupa se deniveliranih raskrsnica.
Ako hoćeš u BiH od radnih akcija se je za jednu godinu izgradila pruga Šamac Sarajevo (svih 239 km) uključujući skoro 2400 metara tunela. Brčko Banovići drugi kolosjeka Šamac Sarajevo (samo do Zenice) itd....

Autocesta Zagreb Beograd se je počela proširivati u autocestu 1967 i nije kompletno završena u punom profilu (od Zagreba do Beograda) do 2007.

[So What!]

Južna longitudinala - 23. 06. 2017. @ Mamkić (SSC)

[So What!]

Ulica Konak - 23. 06. 2017. @ Mamkić (SSC)

[So What!]

I ovdje volim povući paralelu ... Grbavica <3

[So What!]

[So What!]

Koju to zgradu treba rušiti

[No-Name]

Tačno je na trasi, zamjenska zgrada se može napraviti na livadi desno

[peepeep]

sa'će to u mjesecu limburgu

[Skyfox]

jel mi se cini ili nema vise one fontane ispred sportske dvorane?

[problemnatravunu]

Kod pravougaonika sa zastavama ispred je fontana

[Skyfox]

Kod pravougaonika sa zastavama ispred je fontana

aha... onda nije u funkciji

[supercali]

Tačno je na trasi, zamjenska zgrada se može napraviti na livadi desno

Moze al stanari su takvi da hoce novi stan i jos da zarade na tome

[problemnatravunu]

Eeee, Tito moj,kakva demokracija, Goli otok i diktatura njima treba, viši opći državni interes, novi stan hoces ili neces, ako hoces super, ako neces mrš u p m

[El_comadante]

ono štos e kaže nek se gradi ali ipak je sve ovo presporo. dvije tri mašine ko nešta rade gdje im je silna mehanizacija?

[Nepass]

Kakva je prohodnost sad stadion grbavica do hrasnog? Nisam tamo prosao od kad su protesti za kruzni bili.

[So What!]

Prijedorska ulica - 26. 06. 2017. @ Mamkić (SSC)

[supercali]

Prijedorska ulica - 26. 06. 2017. @ Mamkić (SSC)

Prva slika je gradacacka

[Thorgerson]

Tačno je na trasi, zamjenska zgrada se može napraviti na livadi desno

Moze al stanari su takvi da hoce novi stan i jos da zarade na tome

Ja cisto sumnjam u to. Da su kao stanari kocnicari.

Vidim svi pametuju i krive stanare. Pa ajde stavi se ti u njihovu kozu. Kaze ti kifla ajd ti potpisi ovdje da nama dajes pravo da ti srusimo dom. Ti ga pitas, pa dobro gdje cu ja... Bice. Dobicete vi novu zgradu. Pa ok, ali gdje je nova zgrada. Bice, samo ti potpisi. Bil ti potpisao? Ja ne bi.

Zasto oni prvo ne naprave tu novu zgradu? Jesi li o tome razmisljao? Sta ih sprjecava u tome? Jel im treba potpis ljudi da naprave tu novu zgradu?

Ne kazem da ce zeznuti ljude, ali moze se to veoma lako zakomplikovati. Sta evo ti potpises da ruse zgradu, a nove zgrade nigdje. Nema se para. Vjerovatno bi ti stopirali prodaju stana, znaci ni tamo, ni vamo.

Znaci to se nigdje ovako ne radi. Nego se fino napravi nova zgrada. Pa pokucas ljudima i kazes. Evo gospodjo vi ste bili na prvom spratu, izvolite potpuno nov stan isto tako na prvom spratu. Isti pogled. Isto sve. Evo vam i kljuc od garaze kao poklon sto ste nas pustili da vam srusimo vas dom, u koji ste mozda ponesto i investirali.


Ono...lako je tudjim

[supercali]

Ma nisam rekao da su svi stanari takvi al neka jedan koci dzaba sto svi ostali pristaju kad on nece
Iz price poznanika znam jer zivi ili u bas toj zgradi ili sljedecoj pored da ovi opisani stanari koce naravno pricu treba uzeti s rezervom
Evo nek od 30 stanova pristane 28 a dvojica hoce stan i 200000 maraka
Kako ces rijesiti to
Ne mozes praviti zgradu jer tog ne mozes istjerati makar bila iza ove
A onda imas vjerovatno uz to i ovu situaciju koju opisujes ajde potpisi a ne znas kad ce biti zgrada zbog ovoga sto odbija i sl
Naravno da ne bih ja prvi potpisao da je takva situacija al ako znam da smo svi potpisali da se ista zgrada pravi iza ledja i bukvalno svi isto dobiti onda bih potpisao uz sudske te ovjere pecate klonce palce kako to vec ide da te ne bi zeznuli

Znaci moj postupak u slucaju da su svi jedinstveni napravite zgradu iza kad se zavrsi mi preselimo i onda rusi i pravi transferzalu

[Haris.ba]

Ma nisam rekao da su svi stanari takvi al neka jedan koci dzaba sto svi ostali pristaju kad on nece
Iz price poznanika znam jer zivi ili u bas toj zgradi ili sljedecoj pored da ovi opisani stanari koce naravno pricu treba uzeti s rezervom
Evo nek od 30 stanova pristane 28 a dvojica hoce stan i 200000 maraka
Kako ces rijesiti to
Ne mozes praviti zgradu jer tog ne mozes istjerati makar bila iza ove
A onda imas vjerovatno uz to i ovu situaciju koju opisujes ajde potpisi a ne znas kad ce biti zgrada zbog ovoga sto odbija i sl
Naravno da ne bih ja prvi potpisao da je takva situacija al ako znam da smo svi potpisali da se ista zgrada pravi iza ledja i bukvalno svi isto dobiti onda bih potpisao uz sudske te ovjere pecate klonce palce kako to vec ide da te ne bi zeznuli

Znaci moj postupak u slucaju da su svi jedinstveni napravite zgradu iza kad se zavrsi mi preselimo i onda rusi i pravi transferzalu

Ne funkcioniše to tako.

Stvar je samo para, raznih interesa i naše aljkavosti i nezainteresiranosti za rad.

Kad se donese odluka o ekproprijaciji, ponudi se stanaru naknada - tržišna cijena stana i otkupi se njegov stan. Stanar se može tužiti sa državom, ali samo vezano za ponuđenu naknadu - njenu visinu. Ali ideja sa izgradnjom zgrade je izgledala logična.

Stanari dobijaju nove stanove, napravi se veća zgrada pa bude i malo profita. Izvođač uzme pare za izgradnju...svi dobri.

Ali, problem je što je to ipak velika investicija. Razni interesi su u pitanju. Pa dok se dogovore ko će graditi. Hoće li kantonalne ustanove za izgradnju stanova, ili javni konkurs, ili ovo, ono...kako naštimati svog izvođača.

Pa onda stanari traže veće stanove, neki i neku naknadu. I stavi se na papir računica - pa onda se i ne isplati baš ulaziti u tu čitavu proceduru jer se ne isplati. Ni za privatne interese, a ni za društvene.

Na kraju će najvjerovatnije biti samo ekproprijacija stanova za pare, tj. stanari će dobiti pare.

Parcela za izgradnju zgrade će otići u aranžmanu koji nije vezan za južnu transferzalu (jer tako se najviše para zaradi), pa će onda stanari ako budu htjeli moći kupiti tamo stan. Ali, mislim da će tamo kvadrat onda ići 3000 KM, te neće moći samo preseliti. Bitno je da je zgrada ušla u regulacioni plan.

Kako je krenulo, završiće se i kružni tok kod pekare As, možda čak i nastaviti daljnja gradnja prema Bosmalu. A zgrada će ostati.
Kad tad će se stanovi otkupiti, stanari će dobiti pare, ali će morati da traže drugo naselje - jer sumnjam da ima toliko slobodnih stanova na Grbavici.
A neko će na javnom pozivu općine čvaknuti parcelu za izgradnju zgrade na susjednoj parceli i fantastično zaraditi.