Sara03 wrote:¤ jelena ¤ wrote:
Aaaa pa ne mogu sve ja, zato su tu ostali forumaši da i oni dodaju po nešto i hvala na tome, pogotovo na ovom dijelu oko kriminalnih radnji, utaje poreza, zloupotrebe službenog položaja. Ko su ljudi koji omogućavaju sve te navedene kriminalne radnje i kupovinu zemlje u BiH? Arapi?
Teheran je jedan od najmnogoljudnijih gradova svijeta u kojem žive, između ostalih, i Arapi - to je jedna veza.
U našem narodu, i pritom mislim prvenstveno na nemusimane koji imaju averziju prema muslimanima, Teheran je sinonim za tamo nešto islamsko, zaostalo, nepoželjno i nema dalje - eto, dakle, i druge, treće i četvrte veze sa Arapima koji imaju istu ''reputaciju'' u glavama ovih, gore opisanih, kojima Arapi smetaju.
Kome smeta bahat, bezobrazan i bezobziran čovjek, kriminalac, to potpuno razumjem - smeta i meni; kome smeta i bode mu oči Arapin u dokazanom kriminalnom talu u kojem učestvuje ravnopravno sa bh domaćinom, to mogu donekle razumjeti i za mene je to licemjerje, jer se uporno zatvaraju oči pred činjenicom da javašluk i alavost domaćina u fotelji omogućava realizaciju svih gore nabrojanih kriminalnih radnji na teritoriji ove države; a kome smeta masa primitivnih Arapa koju vidi na svakom koraku i koja raste u očima domaćeg pasivnog posmatrača iz godine u godinu... i kome smetaju njihove umotane žene, jer su umotane i klanjaju na ulici i tome slično - e, za takve nemam razumijevanja i za mene je to ksenofobija.
E, sad...ono što mene zanima u cijeloj ovoj ujdurmi s Arapima je: šta bi bilo kad bi taj famozni reciprocitet postojao. Da li bi se time smanjio broj Arapa i da li bi se time onemogućila ili još više, u korist kupca, olakšala kupovina zemlje i nekretnina?
Šta ako nepostojanje reciprociteta Arapima otežava kupovinu i šta ako se nakon uspostave tog reciprociteta, hipotetički gledano, kupovina olakša i još više omasovi?
Šta Arapin, kupac, dobija, a šta gubi reciprocitetom? Kakve on, kao strani kupac, ima koristi od nepostojanja reciprociteta?
I šta domaćin u fotelji, kao posrednik u kupovini, dobija, a šta gubi reciprocitetom? I kakve on, domaći...poduzetnik, ima koristi od nepostojanja reciprociteta?
O eventualnim pogodnostima za građane BiH, kao potencijalne podjednako masovne kupce arapske imovine i nekretnina po bijelom svijetu, mislim da je smiješno uopšte govoriti, čak i hipotetički - kao što sam već napisala u prethodnom postu.
Arapi u Iranu su etnička manjina, u Teheranu brojčano neegzistentni, često žrtve institucionalne diskriminacije.
Još uvijek ne razumijem čemu spominjanje grada Teherana, kao navodnog predstavnika arapske kulture.
Po tebi je dakle, u pitanju jednostranost – krivac je samo onaj koji omogućava navedeno, al’ ne ujedno i onaj koji pristaje na to izvršenje. Hoćemo li na taj način pravdati kriminalne radnje političkog vrha Bosne i Hercegovine? Da li bi lično pristala na izvršenje protuzakonite i kažnjive radnje, znajući da su šanse za tvoje procesuiranje minimalne?
Nije do Arapa što koriste krivotvorene isprave prilikom registracije, što se služe lažnim podacima, što ne zahtijevaju dozvolu za obavljanje registrirane djelatnosti? Prošle godine, nadležni organi su utvrdili (da, nećeš vjerovati) da je od registriranih arapskih firmi, njih 3/4 poslovalo protivno propisima – prije svega, kroz nepoštivanje osnovnih, ne tako zahtjevnih odredbi. Primjerice, ako domaće pravne osobe uredno i većinski, zahtijevaju dozvolu od organa, zbog čega masovno izbjegavanje od strane kofer društava? Napomenut ću te, u ovoj državi ipak postoje određeni, posve jednostavni propisi – pa ako je većina spremna da makar te minimalne ispoštuje, čemu onda tolika ignorancija sa druge strane?
Nedostatak reciprociteta im trenutno ne ide u korist, jer kao strana fizička lica ne mogu ostvariti upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Zbog činjenice da je vlasnik jedino onaj čije je pravo uknjiženo, obraćaju se notarima, koji sklapaju ugovor između
zk vlasnika i kupca, novog
de facto vlasnika, kako bi se uredili njihovi pravni odnosi u slučaju daljnjeg prenosa prava. Složit ćeš se, komplikovano, izdašno (jedino u korist javnih bilježnika), te na granici izigravanja povjerenja.
Istovremeno, Arapima reciprocitet ne bi odgovarao u pogledu plaćanja poreza, prvenstveno na promet nepokretnosti, kao što im sada odgovara, a što izbjegavaju putem posredovanja fiktivne firme, kao pravnog lica. No, što će uopće taj porez, kada ima domicilno stanovništvo sa obavezom plaćanja istog, pa neka plaćaju prilikom prenosa, tj. sticanja prava vlasništva. Arapima ne treba još i taj teret, jel’ tako?
Što se tiče države, uvođenje reciprociteta bi imalo pogodnosti na pravnu i ekonomsku stabilizaciju, a ponajviše, najvažnije na fiskalnu politiku. Opet, nije mjerilo finansijski potencijal, kao mogućnost kupovine nekretnine nakon uspostavljanja reciprociteta, već je suština u
jednakom nacionalnom tretmanu stranih državljana, kroz bilateralni odnos dvije zemlje, pa makar taj omjer iznosio
1:1000.
Što se tiče Teherana, ne razumiješ sopstvenu konstrukciju i ja ti tu zaista ne mogu mnogo pomoći. Mogu te samo podsjetiti na pitanje koje si mi postavila kada si pročitala moj post u kojem spominjem Teheran (126. str. teme) i koje glasi: ''
kakve veze ima Teheran sa Arapima?''. Neobično pitanje, priznaćeš, koje implicira da Arapa, maltene, uopšte nema u Teheranu, što, naravno, nije tačno. Ima ih i samim tim što ih ima i u Teheranu, predstavlja sasvim očiglednu vezu između Arapa i Teherana. Kad se tome doda simbolika Teherana u našem narodu, koju sam navela i objasnila u prethodnom postu, veza sa Arapima postaje i više nego očigledna, a sva dalja priča o Teheranu suvišna - barem što se mene tiče.
Dakle, nije Teheran nikakav ''predstavnik arapske kulture'' u mom postu, nego je, kao što sam napisala, samo jedna u nizu lokacija sa koje ti, nepoželjni i primitivni Arapi dolaze u našu zemlju i koja bi valjda trebalo da bude ''pokrivena'' tim famoznim reciprocitetom. I to je OK: omogućiti građanima BiH da kupuju nekretnine i u Iranu, kada govorimo o jednakom tretmanu i naplati poreza Arapima i iz tog dijela svijeta, ali... moje je mišljenje da će prije... Abdulaziz iz Teherana i kupit i prodat tu nekretninu što je kupio u Bosni, nego što će Mirza, Ivo il Nikola iz Bosne kupit...vikendicu u Teheranu i tamo provesti godišnji odmor sa svojim porodicama. To je stvarnost i sve što sam htjela reći navedenim primjerima. Nadam se da je ovo sad jasno ili barem malo jasnije.
Što se tiče jednostranosti (''po meni'') koju navodiš, to je tvoj zaključak i jedan, meni lično, veoma zanimljiv logičko-jezički manevar za pročitati, ali to, najjednostavnije rečeno, nije ono šta sam ja rekla, niti je ono što mislim. A ja mislim sljedeće: kriminalac je kriminalac bez obzira na etničku pripadnost - prije svega. Ako neko u kriminalnom talu vidi samo jednu stranu i ako mu samo jedna etnička grupa ''bode oči'' - taj neko ne vidi dobro, pa nek pogleda malo bolje bez primjesa licemjerja i primjena dvostrukih aršina. Ako neko u svakom poslu s Arapima na teritoriji BiH (to je konkretan problem o kojem govorimo ovdje) vidi samo i isključivo kriminal i nekakve nezakonite radnje, ni taj neko ne vidi dobro, jer nije svaki čovjek koji u ovoj zemlji sarađuje s Arapima kriminalac; nije svaki posao s Arapima nezakonit i kriminalan, niti je svaki Arapin koji dođe s koferom u ruci u BiH neko ko krši zakone ove zemlje i od koga objektivno, racionalno, zbog konkretnih pravno-ekonomsko-sigurnosnih razloga treba zazirati.
To je ono što sam ja rekla i što je po mom mišljenju (''po meni'').
Pojam ''kofer društava'' mi je, priznaću, takođe veoma zanimljiv. Nisam dosad imala prilike da ga čujem. Pretpostavljam da je riječ o nekom stručnom, vjerovatno pravnom terminu, jer vidim da na drugoj strani figuriraju ''domaće pravne osobe''?
Da...dobro je da si me napomenula za ovo o postojanju propisa u ovoj državi, jer zaista nije lako povjerovati da je u jednoj pravnoj državi, u kojoj postoje određeni propisi koji se moraju poštovati, moguće tako lako i tako masovno osnivati firme koristeći se krivotvorenim ispravama prilikom registracije, služeći se lažnim podacima, a prije toga ne zahtijevati i samim tim i ne dobiti dozvolu za obavljanje registrirane djelatnosti...
Ali, bez obzira na to što nije lako u nešto povjerovati, ja nemam razloga da u te podatke ne vjerujem. Samo me još zanima šta se desi nakon tog trenutka kada nadležni organi utvrde da jedna firma, ili bolje reći masa firmi, na taj način posluje u ovoj državi? Te firme se, pretpostavljam, zatvaraju i na neki način se neko zbog svih tih navedenih kriminalnih radnji kažnjava? Imamo li takvih primjera sa javnosti dostupnim imenom i prezimenom tog kažnjenog počinioca ili više njih?
Hvala ti na detaljnom objašnjenju reciprociteta.
