Naša stranka, sve što ste željeli da pitate a niste imali ko

[Capsicum]

Nego kad će opet "noć dugih noževa" u NS?

Kad nam dostaviš spisak...

Eto ja ću samo ova prva dva na listu staviti, ostale nađite uz pomoć hakera.

1. Dennis Gratz
2. Albin Zuhrić

[furlan]

Frajer ne zna, bukvalno ne zna sva slova i on prica o osnovnoj školi

A da mu tek vidiš glave... gluho bilo...

Kad se vrati Ajatolah iz azila ima da ti je otfikari. Dze's bnb hodat sa takvom pacom.

[insomnia78]

Ispo si iz konteksta

[kmirsad]

Jebo ovo... daj na sramoti se...
Ja mislio ti ćeš sad iz kompa izvuč i metnut kompresovani fajl...Evidencija Članova NS... garant imaš to u svojoj likoteci...

[kmirsad]

Frajer ne zna, bukvalno ne zna sva slova i on prica o osnovnoj školi

A da mu tek vidiš glave... gluho bilo...

Kad se vrati Ajatolah iz azila ima da ti je otfikari. Dze's bnb hodat sa takvom pacom.

Eto kaki ste... nepismenima i glavatima... glave fikarite...

[furlan]

Jebo ovo... daj na sramoti se...
Ja mislio ti ćeš sad iz kompa izvuč i metnut kompresovani fajl...Evidencija Članova NS... garant imaš to u svojoj likoteci...

Sa'ce on oto na FB ishakerovat.

[kmirsad]

Ma nema potrebe... ponio je on to sa sobom...

[Novak20]

Nego kad će opet "noć dugih noževa" u NS?

Kad nam dostaviš spisak...

[Novak20]

Frajer ne zna, bukvalno ne zna sva slova i on prica o osnovnoj školi

A da mu tek vidiš glave... gluho bilo...

Kad se vrati Ajatolah iz azila ima da ti je otfikari. Dze's bnb hodat sa takvom pacom.

[Kikibombona]

Pa da odbrana je samo za Kurde. Za ostale je levica.
Frajer napise da je bolje od dva zla izabrati manje, jebo njeg daj nam onog sto se sastaje sa muciteljima iz logora, onu sto su joj ljiljani ratna zastava, daj nam onog sto nam tupi o Bosancima a on je Srbin ili njihovu kolegicu koja tvrdi da nije bilo sistematicnog napada na stanivnike Vogosce vec da je tu bila prva linija. Oni ce nas spasiti

Neko je napis’o onu o patriotizmu kao posljednjem utocistu hulja a danas bi se moglo napisati da je svjetska ljevica posljdnje utociste neprijatelja jedne zemlje

PS: Cuj nema stele. Te UN organizacije su vjerovatno najprljavija institucija na kugli zemaljskoj

Frajer koji napise da treba birati jedno od dva zla je debil i mazohista. Ili ima licni interes. Ja nikad nisam i nikad necu birati 'zlo', ni manje ni vece.

I nisam ja nikakav 'levicar'. Podrzavam Mirsada Hadzikadica koji za sebe kaze da je 'centrista'. Poserem se na svaku ideoligiju. Mene zanimaju kvalitetni ljudi, zanima me buducnost.

A te ofucane price koje kruze 20 godina uzasno smrde. Ovdje nije ugrozen nijedan narod, ugrozeni su normalni i posteni ljudi.

[kmirsad]

Da se vratim malo u kontekst iz kojeg sam ispao...
A evo kako sam ja , dok sam imao neka preča posla, od muslimana postao bošnjak...

28. Septembar 1993– Sretan Rođendan, Dragi Partitionisti!
Politika Regija by Harm Rudolf Kern - 28/09/2018



Bošnjački sabor sazvao je 28 septembra 1993. 349 delegata u opkoljenom gradu Sarajevu kako bi proglasio da se ime njihove nacije, od tog trenutka promjenilo od naziva Musliman u naziv Bošnjak. Ova nacionalna renominacija označila je mnogo više nego samo terminološku stvar, jer uvođenje bošnjačkog nacionalnog imena je ustvari bio odraz potpunog ideološkog prijelaza sa muslimanskog nacionalizma u bošnjački nacionalizam. Do 1993. godine muslimanski nacionalizam je insistirao na suverenosti Muslimana uz Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini, dok je nakon 1993. godine bošnjački nacionalizam isticao isključivu državotvornost Bošnjaka u Bosni prkoseći višenarodnom sastavu i međunarodnoj granici Bosne i Hercegovine.

Od prošle godine, 28. septembar se zvanično obilježava kao Dan Bošnjaka i ovogodišnje obilježavanje privlači posebnu pažnju jer je orginalno sazivanje Bošnjačkog Sabora bilo prije tačno 25 godina. Bošnjački sedmičnik «Stav» je izašao sa specijalnom izdanjem posvjećenom Bošnjačkom Saboru tvrdeći da su demokratska atmosfera i nacionalno jedinstvo označili Bošnjački Sabor kao historijsku vododijelnicu nakon koje Bošnjaci su konačno stupili na svjetsku pozornicu kao politički suveren i prije svega državotvoran narod. Ovogodišnje obilježavanje Dana Bošnjaka je takođe bilo povod za prestižnu promociju zbirke radova o bošnjačkom naslijeđu pod pokroviteljstvom Stava, Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu, Muzeja Izetbegovića i vođe SDA Bakira Izetbegovića.

Dan Bošnjaka je, kao većina nacionalnih dana, školski primjer zamišljene tradicije, svečana manifestacija koja izgleda stara ali je obično sasvim skorašnja, a ponekad i falsifikovana (Hobsbawm 1983). Njegovo godišnje ponavljanje i podsjećanje na historijski Bošnjački sabor 1993. godine impliciraju kontinuitet sa prošlošću, iako je godišnja manifestacija bošnjačke nacionalnosti novost od 2017. godine. Nadalje je zanimljivo da Dan Bošnjaka obilježava Bošnjački Sabor zbog uvođenja bošnjačkog nacionalnog imena dok ignoriše činjenicu da je isti Bošnjački Sabor 1993. godine takođe uslovno prihvatio trojnu podjelu Bosne i Hercegovine u bošnjačku, srpsku i hrvatsku republiku sa većinskom pristankom 218 od 349 delegata.

Orginalni TVBiH prijenos Bošnjačkog Sabora je dostupan na jutjubu i pruža tužan podsjetnik na stvarno dramatične okolnosti pod kojim je 1993. godine uvođeno bošnjačko nacionalno ime. Alija Isaković je bio prvi govornik na saboru i samo kratko je spomenuo promjenu imena kao pravedan čin kojem ne treba dalje objašnjenje. Njegov govor je dalje ustvrdio da «trojna podjela Bosne i Hercegovine komšijska i međunarodna prisila» i «gruba realnost kojoj se moramo što prije priviknuti». Nakon toga, Alija Izetbegović se obraćao saboru kao osnivač Muslimanske nacionalističke stranke SDA i predsjedavajući predsjednik Bosne i Hercegovine. Njegov referat je rezimirao Oven-Stoltenbergovog mirovnog sporazuma fokusirajući se na posljedice za takozvanu «Bosansku Republiku» koja bi bila uspostavljena na teritorijama sa bošnjačkom većinom unutar Bosne i Hercegovine. Izetbegović je predstavio devet razloga za prihvatanje Oven-Stoltenbergovog prijedloga za podjelu i naglasio da je «najvažniji defekt ponuđenog rješenja» da republici sa bošnjačkom većinom nije pripisano dovoljno teritorije. Izuzetno je vrijedno pažnje da je rukovodstvo najvišeg nivoa SDA podstaklo Bošnjački sabor 1993. godine da prihvati trojnu podjelu Bosne i Hercegovine pod uslovom da bi veći dio teritorije bio pripisan republici sa bošnjačkom većinom.

Jedan od najprominentnijih ratnih SDA političara Edib Bukvić se obraćao Bošnjačkom saboru sa konkrentnim prijedlogom za definiranje teritorije bošnjačke nacionalne države uz kriterije «da je to kompatkan prostor koji se može braniti, da ima svoj izlaz na more i da obuhvata grad Sarajevo kao historijski centar bosanskih Muslimana». Drugi istaknuti član SDA, Bakir Tanović je specificirao da bi bošnjačka nacionalna država sačinjavala «prostor od 53 općine sa većinskim muslimanskim stanovništvom». Na Bošnjačkom saboru su takvi partitionistički prijedlozi dobivali otvoreno odobrenje od strane vladinih zvaničnika SDA Harisa Silajdžića i Ejupa Ganića kao i od strane Ejupa Topića koji je predstavio predstavnički klub SDA.

Ova dominantna partitionistička struja unutar SDA je uživala potpunu podršku nekih ključnih intelektualaca koji su bili blisko involvirani u organizaciji Bošnjačkog sabora. Muhamed Nezirović je najotvorenije tvrdio da nacionalna država nije ništa loša «ako bude naša muslimanska nacionalna država». Šemsudin Musić i Hajrudin Numić su slično podržavali partitionističke ideje na Bošnjačkom saboru.

Na kraju je Bošnjački sabor usvojio deklaraciju o promjeni imena koja je objavljena u sedmičnom listu SDA «Ljiljan» 6. oktobra 1993. godine. Deklaracija je štampana na istoj stranici kao zvanična izjava da je Bošnjački sabor prihvatio podjelu Bosne i Hercegovine pod uslovom da veći dio teritorije bude pripisan republici sa bošnjačkom većinom. Deklaracija sama je naznačila da je promjena imena ustvari odraz mnogo više nego samo terminološkog pitanja:


Deklaracija o promjeni imena i prihvatanju podjele BiH. List Ljiljan
“Svjesni povijesnog značenja momenta u kojem se sastajemo kao i iskušenja koja nas čekaju, odlučni smo da našem narodu vratimo njegovo povijesno i narodno ime Bošnjaci da se na taj način čvrsto vežemo za našu zemlju Bosnu i njenu državopravnu tradiciju, za naš bosanski jezik i sveukupnom duhovnom tradicijom naše povijesti.”

Insistiranje deklaracije na čvrstoj vezi između bošnjačke nacije i bosanske države je ključni princip nacionalizma koji smatra da država i nacija trebaju da budu kongruentne (Gellner 1983). U tom duhu, deklaracija je dalje suzila državotvornost u Bosni, bez pominjanja Hercegovine, na bošnjačku nacionalnu kategoriju koju definira kroz svoj bosanski jezik i svoju specifičnu duhovnu tradiciju. Ova definicija bošnjačke državotvornosti isključila je Hercegovinu iz projektirane teritorije nacionalne države i osporila je Srbima i Hrvatima ravnopravnu državotvornost u Bosni. Zato 28. septembar predstavlja rođendan jedne bošnjačke nacionalističke ideologije koja cilja na upostavljanje bošnjačke nacionalne države u potpunoj prkosi međunarodnoj granici i višenarodnom stanovništvu Bosne i Hercegovine.

Uzimajući sve navedeno u obzir, zapravo je čudo kako današnji «Stav» može tvrditi da je Bošnjački sabor uslovnom prihvatanjem podjele Bosne i Hercegovine ustvari odbacio tu podjelu potvrđujući bošnjački politički kurs za očuvanje države Bosne i Hercegovine koju je spreman djeliti sa ostalim dvama narodima. Stav dalje tvrdi da Bošnjački sabor «vrhunski je čin i demokratije i državničke mudrosti» i da su bošnjaci sa njega «pobjedničkim trubama objavili svoj povratak na evropsku i svjetsku pozornicu».


Uprkos obećanim trubačima, ono što nije čudo je da se ne osjećaju baš svi građani Bosne i Hercegovine pozvani na proslavu godišnjeg rođendana bošnjačkog nacionalizma 28. septembra. Prošlogodišnju proslavu je označio govor sadašnjeg vođa SDA Bakira Izetbegovića da su «Bošnjaci vezivno tikvo Bosne i Hercegovine». Ove riječi su jako odjeknule zbog ratnog zahtjeva za isključivo bošnjačku državotvornost iz 1993. godine i pokazale su da se domaćini Dana bošnjaka suočavaju sa teškim izazovom kako da se podsjećaju na Bošnjački sabor zaboravljajući njegove partitionističke namjere. Prikladno je zbog toga da završavam svoju rođendansku čestitku sa inspirativnom citatom pionira studija nacionalizma, Ernest Renan: «Zaborav, čak bih i rekao historijska griješka, su suštinske u stvaranju nacije.»

Harm Rudolf Kern

Kao student Jugoistočno evropskih studija na Univerzitetu u Grazu Harm Rudolf Kern istraživao je ideološki prijelaz sa muslimanstva na bošnjaštvo u ratnim novinama “Muslimanski Glas” i “Ljiljan”. Iz njegovih saznanja je zaključio da je ozbiljna i javna debata o bošnjačkom nacionalizmu ključna stvar za mir i stabilnost u BiH.

I tako, odem te neke obaveze odratit, mrtav ladan, kontam ošo ko musliman... vratim se, kažu...eto Kmirso, reci dradagička... reko dragičaka... jes to stigle cigare... jeble te cigare, samo na to misliš... od danas si osvješten... nacionalno... nisi više musliman, kako bolan nisam... lijepo, nisi... a vala nisi nikad ni bio neki... ne znaš ni fatihu proučit, preskačeš đumu... E... sad si bošnjak... i Tačka.

[olimp84]

Pa da odbrana je samo za Kurde. Za ostale je levica.
Frajer napise da je bolje od dva zla izabrati manje, jebo njeg daj nam onog sto se sastaje sa muciteljima iz logora, onu sto su joj ljiljani ratna zastava, daj nam onog sto nam tupi o Bosancima a on je Srbin ili njihovu kolegicu koja tvrdi da nije bilo sistematicnog napada na stanivnike Vogosce vec da je tu bila prva linija. Oni ce nas spasiti

Neko je napis’o onu o patriotizmu kao posljednjem utocistu hulja a danas bi se moglo napisati da je svjetska ljevica posljdnje utociste neprijatelja jedne zemlje

PS: Cuj nema stele. Te UN organizacije su vjerovatno najprljavija institucija na kugli zemaljskoj

Frajer koji napise da treba birati jedno od dva zla je debil i mazohista. Ili ima licni interes. Ja nikad nisam i nikad necu birati 'zlo', ni manje ni vece.

I nisam ja nikakav 'levicar'. Podrzavam Mirsada Hadzikadica koji za sebe kaze da je 'centrista'. Poserem se na svaku ideoligiju. Mene zanimaju kvalitetni ljudi, zanima me buducnost.

A te ofucane price koje kruze 20 godina uzasno smrde. Ovdje nije ugrozen nijedan narod, ugrozeni su normalni i posteni ljudi.

sta god da uradis biras zlo, i kad glasas za hadzikadica(falatara) za kojeg je izvjesno da nema nikakve sanse, izabrao si vece zlo jer nisi pomogao manjem zlu da pobijedi, a time dikrektno pomazes vecem zlu. isto vrijedi i ako ne glasas uopce u situaciji u kojoj je izvjesno da vece zlo ima dobre sanse da pobijedi. sve u svemu bilo sta da uradis biras zlo.

medjutim bih ce vjerovatno potrajati duze od tog 4godisnjeg mandata, i tu se namece pitanje da li je za komsica/becirevica dugorocno bolje glasati.
zar ne mislite da su velike sanse da se 2022. sda/hdz vrate u predsjednistvo jer komsic/becirovic ne pruze ljudima ono za sto su ih birali (sta god to bilo u glavama glasaca).

s obzirom da se nista nece promijeniti to ce samo ojacati diskursa da su svi isti->ako su svi isti hajmo birat nase->sda/hdz .

[relativno84]

[Kikibombona]

sta god da uradis biras zlo, i kad glasas za hadzikadica(falatara) za kojeg je izvjesno da nema nikakve sanse, izabrao si vece zlo jer nisi pomogao manjem zlu da pobijedi, a time dikrektno pomazes vecem zlu. isto vrijedi i ako ne glasas uopce u situaciji u kojoj je izvjesno da vece zlo ima dobre sanse da pobijedi. sve u svemu bilo sta da uradis biras zlo.

medjutim bih ce vjerovatno potrajati duze od tog 4godisnjeg mandata, i tu se namece pitanje da li je za komsica/becirevica dugorocno bolje glasati.
zar ne mislite da su velike sanse da se 2022. sda/hdz vrate u predsjednistvo jer komsic/becirovic ne pruze ljudima ono za sto su ih birali (sta god to bilo u glavama glasaca).

s obzirom da se nista nece promijeniti to ce samo ojacati diskursa da su svi isti->ako su svi isti hajmo birat nase->sda/hdz .

Ne biram zlo ni u jednom slucaju.

Ja radim, u granicama svojih mogucnosti, za progresivne snage i ideje. Radim za dobro protiv zla, radim za buducnost protiv proslosti. To je utakmica na duze staze. Borba za dobro moze trajati 50 ili 100 godina, ovisno o okolnostima. Mogu se do smrti boriti za dobro a da isto ne dozivim. Hoce zato moja djeca ili unuci.

Podrska za zlo - malo, vece ili najvece - NE DOLAZI U OBZIR. Na taj nacin djelujemo destruktivno i anti-civilizacijski. Na taj nacin prolongiramo pobjedu dobra protiv zla. Na taj nacin gubimo vrijeme.

Zlo podrzava samo onaj ko radi u korist zla. Za zlo ne radi onaj ko se protiv njega svim silama bori. Elementarna logika.

Svaki normalan, moralan i drustveno odgovoran covjek treba na dnevnom nivou raditi u korist dobra. Jacati dobro iz dana u dan. Promjene ne dolaze preko noci. Utakmica na duze staze.

Ovdje ce dobro pobijediti, samo je pitanje koliko ce vremena trebati. Najveci problem su nam ovi sto glasaju za 'manje zlo'. Oni su svjesni da se radi o zlu i opet isto podrzavaju. Tezak i dugotrajan proces.

[Banksy]

Kakva plitkoumna dosjetka ... Ovi kao idu 'na budžet', a ostalih 48 stranaka gdje, na ćevape?

[olimp84]

sta god da uradis biras zlo, i kad glasas za hadzikadica(falatara) za kojeg je izvjesno da nema nikakve sanse, izabrao si vece zlo jer nisi pomogao manjem zlu da pobijedi, a time dikrektno pomazes vecem zlu. isto vrijedi i ako ne glasas uopce u situaciji u kojoj je izvjesno da vece zlo ima dobre sanse da pobijedi. sve u svemu bilo sta da uradis biras zlo.

medjutim bih ce vjerovatno potrajati duze od tog 4godisnjeg mandata, i tu se namece pitanje da li je za komsica/becirevica dugorocno bolje glasati.
zar ne mislite da su velike sanse da se 2022. sda/hdz vrate u predsjednistvo jer komsic/becirovic ne pruze ljudima ono za sto su ih birali (sta god to bilo u glavama glasaca).

s obzirom da se nista nece promijeniti to ce samo ojacati diskursa da su svi isti->ako su svi isti hajmo birat nase->sda/hdz .

Ne biram zlo ni u jednom slucaju.

Ja radim, u granicama svojih mogucnosti, za progresivne snage i ideje. Radim za dobro protiv zla, radim za buducnost protiv proslosti. To je utakmica na duze staze. Borba za dobro moze trajati 50 ili 100 godina, ovisno o okolnostima. Mogu se do smrti boriti za dobro a da isto ne dozivim. Hoce zato moja djeca ili unuci.

Podrska za zlo - malo, vece ili najvece - NE DOLAZI U OBZIR. Na taj nacin djelujemo destruktivno i anti-civilizacijski. Na taj nacin prolongiramo pobjedu dobra protiv zla. Na taj nacin gubimo vrijeme.

Zlo podrzava samo onaj ko radi u korist zla. Za zlo ne radi onaj ko se protiv njega svim silama bori. Elementarna logika.

Svaki normalan, moralan i drustveno odgovoran covjek treba na dnevnom nivou raditi u korist dobra. Jacati dobro iz dana u dan. Promjene ne dolaze preko noci. Utakmica na duze staze.

Ovdje ce dobro pobijediti, samo je pitanje koliko ce vremena trebati. Najveci problem su nam ovi sto glasaju za 'manje zlo'. Oni su svjesni da se radi o zlu i opet isto podrzavaju. Tezak i dugotrajan proces.

apsolutno dobro i apsolutno zlo ne postoje, to su religijski termini. ako vjerujes da takvo nesto postoji onda ti ne mogu pomoci.

"manje zlo" je samo vrsta interpretacije, kad kazem "manje zlo", to meni znaci "najbolja moguca opcija ". samo sto nekad preferiram ovo prvo u zavisnosti od onoga sto zelim reci, a u ovom slucaju zelim malo kritikovati nasu stranku pa koristim "manje zlo".

a ja ti opet mogu reci da svako uvijek bilo gdje bira manje zlo tj vece dobro jer su to relativne stvari, a nikad apsolutne. kako cemo ih nazivati zavisi od nas i sta zelimo postici s izjavom.

pa zar nije ocigledno da kad biras "najmanje zlo" tj. "najbolju mogucu opciju" da radis za dobro ?

>Oni su svjesni da se radi o zlu i opet isto podrzavaju.

...

vece zlo tj. manje dobro radis ako glasas za hadzikadica nego komsica/becirovica, jel ti to jasno ?

[olimp84]

moze li me neko ovdje ubijediti da glasam(ili ne glasam) za marjanovica, neiru i vukasovica ?

na osnovu stvari koje znam imam averziju prema pomenutim...

al evo sta da je ta moja averzija racionalno-pragmaticno utemeljena...

s jedne strane mislim da bi manje stete napravili od kandidata drugih stranaka, al s druge mislim da ce biti dovoljno losi da ostete nasu stranku za sljedece izbore...

hvala
pozdrav

edit: marjanovic otpada sigurno, hajmo dalje

Ovdje je možda i najveći broj razloga za glasanje u stvari nagovaranje ljudi da glasaju protiv, a ne za. To jeste da glasaju za druge stranke, u ovom slučaju NS čak i ne ne zbog NS-a samog, nego zbog toga da ne glasaju za SDA i ostale nacionalne stranke, pa i za SDP i DF.

Svaki put kada se od članova i simpatizera na ovoj temi pročita "argument" koji glasi otprilike: "Naravno ni NS nije idealna stranka, ima i tu negativnosti, ali mnogo manje nego kod drugih, pogotovo nacionalnih" to stvarno znači glasajte za nas ne zato što smo dobri, nego da glas ne bi otišao onima koji nas 25 godina muče, jer smo najmanje zlo. Što naizgled ima smisla i tačno je, ali je u suštini loše jer je to pokazatelj da psihologija koju od glasača traže je da uradi nešto negativno, ne da uradi afirmativno. Da pojasnim šta pojam negativno u ovom kontekstu znači. Ne da bi glasanje za NS bilo loša stvar, naprotiv. Recimo ovako: Bolje ću se osjećati ako pokrenem neku dobru stvar, nego ako zaustavim lošu. Iako su obje radnje usmjerene ka dobru kao kranjem rezultatu, prva je afirmativni psihološki pristup, druga je negativni psihološki pristup.

A, usput, nije velika sreća birati između manjeg i većeg zla.

Tako da postovi na ovoj temi bazirani na psihologiji manjeg zla neće donijeti dobre rezultate. Treba imati pozitivnu kampanju, birajte nas jer smo dobri, a ne birajte nas jer smo najmanje loši.

A to znači da bi moj odgovor na tvoje pitanje bio da te niko ne može ubijediti da glasaš ni za ni protiv spomenutih. Pogotovo 8 dana pred izbore. Do sada si sigurno već odlučio šta ćeš.

hoces reci u sustini da za prosjecnog biraca nije atraktivno da glasa za stranku koja za sebe kaze da je manje zlo, tj da mu je ugodnije glasati za stranku za koju misli da je "dobra", a ne "manje zlo" ? slazem se. al ja ne predstavljam ns ovdje, nego sebe i kad ih nazivam manjim zlom time ih kritikujem, time istovremeno reklamiram svojevrsnu poziciju da ima i takvih koji su svjesni svih njihovih mana, kojih ima dovoljno da ih nazivam manjim zlom, ali opet naglasavam da cu glasati za njih svim srcem. nisam procjenio da bi ih mogao znacajno ostetiti time.

to je tvoja pretpostavka da je afirmativni psiholoski pristup atraktivniji od negativnog. ne znam sto si uopce psihologiju uvuko al haj.

jel ti bolje "najbolja moguca opcija" od "manje zlo" ?

>A, usput, nije velika sreća birati između manjeg i većeg zla.

nisam siguran sta hoces reci s ovim.
svakako je sve stvar interpretacije sto sam objasnjavao u prethodnom postu. uvijek biras izmedju veceg i manjeg zla/dobra. zavisi koju interpretaciju preferiras i sta hoces sa tom izjavom postici.

>A to znači da bi moj odgovor na tvoje pitanje bio da te niko ne može ubijediti da glasaš ni za ni protiv spomenutih.

sto me ne bi mogao ubijediti ? mislio sam da ima ljudi sa izgradjenim misljenjem o tim ljudima i kojima je bolje nego meni poznata njihova proslost, jer ja pravo malo o njima znam, al dovoljno da mi se za sad ne glasa za njih.

>Pogotovo 8 dana pred izbore. Do sada si sigurno već odlučio šta ćeš.

ocigledno da nisam... pitanje je bilo iskreno. ne vidim poentu ovakve replike

hvala
pozdrav

[Heller]

Kakva plitkoumna dosjetka ... Ovi kao idu 'na budžet', a ostalih 48 stranaka gdje, na ćevape?

Svaki dan Božo Ljubić i Halid Genjac u Raspotočje siđu. Sebi zadrže par, stoja ostalo daju Caritasu i Merhametu.

[insomnia78]

Kikac je inace stari pacifista, zagovarac mirnog rjesenja i borac za dobro. Osim kad su u pitanju Kurdi. Tu sasvim dobro razumije politiku biranja manjeg zla kao i politiku krvi i tla te se usput zalaze za krvavi raspad minimum cetiri drzave samo da bi mu ljubimci imali svoju

[Kikibombona]

apsolutno dobro i apsolutno zlo ne postoje, to su religijski termini. ako vjerujes da takvo nesto postoji onda ti ne mogu pomoci.

"manje zlo" je samo vrsta interpretacije, kad kazem "manje zlo", to meni znaci "najbolja moguca opcija ". samo sto nekad preferiram ovo prvo u zavisnosti od onoga sto zelim reci, a u ovom slucaju zelim malo kritikovati nasu stranku pa koristim "manje zlo".

a ja ti opet mogu reci da svako uvijek bilo gdje bira manje zlo tj vece dobro jer su to relativne stvari, a nikad apsolutne. kako cemo ih nazivati zavisi od nas i sta zelimo postici s izjavom.

pa zar nije ocigledno da kad biras "najmanje zlo" tj. "najbolju mogucu opciju" da radis za dobro ?

>Oni su svjesni da se radi o zlu i opet isto podrzavaju.

...

vece zlo tj. manje dobro radis ako glasas za hadzikadica nego komsica/becirovica, jel ti to jasno ?

Ako bi se vodili tvojom logikom, koja je apsolutno pogresna, SDA i SDP (+ derivati) bi vladali do kraja covjecanstva. Svaka nova ideja bi bila u startu eliminisana. Klackalica - SDA - SDP; SDP - SDA - i tako u nedogled.

Ja sam za to da se uvijek bira NAJBOLJA opcija. Ako sada nema podrsku vecine, imat ce za 10, 50 ili 100 godina.

Najbolje opcije su Mirsad Hadzikadic i Nasa stranka. Najbolje.

Ja hocu da biram najbolje. Hocu jacati najkvalitetnije i najprogresivnije snage.

Ja cu glasati za Mirsada Hadzikadica i Nasu stranku. Radim kampanju za njih, koliko mogu. Od toga nemam apsolutno nikakve koristi. Svi mi pomrli od najgore bolesti ako licno poznajem ijednog clana Hadzikadicevog tima ili ijednog clana Nase stranke. Nikada nisam ucinio nikakvo kriminalno djelo, nikada nisam ponudio ni 1km mita. Kriminal, korupcija i mito su mi apsolutno strani. Mislim o sebi najbolje i zelim za sebe najbolje.

O Becirevicu i Komsicu mislim da su gnjide. Nema jebene sanse da bi njima dao glas. Apsolutno nikakve sanse. Razloga je milion.

[General War]

A evo malo o partizanskom moralu...

Efendija Kurt: Muftija I Petokraka, Vjera I Partija
Dino Šakanović - 29/09/2018



Izvan Tuzle slabo je poznat slučaj čuvenog tuzlanskog muftije Muhameda Šefketa efendije Kurta koji je rođen u Travniku 1879. godine. Školovao se u Mostaru, Sarajevu, Istambulu i Damasku. Do 1933. služio je kao tuzlanski muftija- najveći lokalni islamski vjerski poglavar. Ova služba trajno mu je osigurala nadimak „muftija Kurt“. Godine 1933. Kurt je izabran u ulema-medžlis, islamsko vjersko vijeće.

Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske ustaške vlasti stigle su i u Tuzlu. Nove vlasti su odmah donijele rasne zakone i zabranile upotrebu ćirilice. Osnovani su logori za sve one koje je režim smatrao neprijateljima. Ustaške vlasti počele su progoniti jevrejsko, romsko, srpsko i politički im nesklono stanovništvo. Ljudi su ubijani, kuće spaljivane, a vjerski objekti rušeni. Progoni nisu trebali zaobići ni Tuzlu.

Lokalne ustaše su na pravoslavno badnje večer, u januaru 1942. planirale pogrom srpskog stanovništva Tuzle. Tajni ustaški Odbor za istrebljenje tuzlanskih Jevreja i Srba planirao je minirati pravoslavnu crkvu u Tuzli i raznijeti je na Badnje večer kada je crkva puna vjernika. Nakon toga ustaše su planirale masakrirati preostale tuzlanske Srbe, a preživjele protjerati iz grada.

Na glasine o planiranju masakra okupili su se ugledniji lokalni muslimani. Formirana je delegacija na čelu sa muftijom Kurtom. Tada 63-godišnji muftija Kurt uspio je ubijediti njemačke vlasti u Tuzli da spriječe ustaške zločine. Ubrzo su reagirali i ugledniji lokalni Hrvati. Kada su njemačke vlasti vidjele koliko je protivljenje tuzlanskih muslimana i Hrvata, zabranile su ustaško divljanje. Osim toga, njemačke vlasti su čak štampale plakate kojima su obavještavali javnost da je zabranjeno svako nasilje i činjenje zločina.

Muftija Kurt nije se zadržao na intervenciji kod njemačkih vlasti u Tuzli. Delegacija na čelu sa muftijom Kurtom ubrzo se uputila u Zagreb kako bi intervenirala i kod ustaškog poglavnika Ante Pavelića. Sam Pavelić ih je odbio primiti, ali ih je zato primio ustaški ministar unutrašnjih poslova Andrija Artuković. Nakon ovih intervenija ustaše se nisu usudile ponovo pokušati progoniti tuzlanske Srbe.

Muhamed Šefket muftija Kurt uspio je spasiti tuzlanske Srbe od ustaškog terora. Riskirajući vlastiti život intervenirao je kod njemačkih i ustaških vlasti što je za to doba bila rijetkost. Malo ljudi se usudilo lično usprotiviti ustašama i nacistima.

Tokom Drugog svjetskog rata dva Kurtova sina poginula su kao partizani. Nakon rata, iako islamski teolog i tuzlanski muftija, Kurt je iz redova Komunističke partije Jugoslavije izabran u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.

Sjećanje na muftiju Kurta duboko je ukorijenjeno u lokalnu srpsku zajednicu u Tuzli. Muftija Kurt umro je 1963. godine. Na njegovoj sahrani okupilo se više od 10,000 ljudi. Tadašnji tuzlanski pop Đorđe Jovanović održao je govor. Pop Đorđe zamolio je da on lično siđe u mezar i spusti tabut efendije Kurta. Molba mu je uslišena. Tako je efendija Kurt postao vjerojatno jedini muftija kojeg je u mezar spustio pravoslavni pop.

Ličnost tuzlanskog muftije Kurta pokazuje kako je moguće biti na pravoj strani historije. Muftija Kurt pokazuje kako se moraju tražiti sličnosti, a ne razlike. Iako je bio muftija, bio je komunist. Iako je bio komunist, bio je musliman. Iako je bio musliman, bio je čovjek koji je pomogao komšijama druge vjere. Muftija efendija Kurt prije svega bio je čovjek!

Koja gromada od covjeka...koliko su se srbi ogrijesili samo par decenija kasnije ( i u cinjenju i u cutanju) to je strasno.
Izvinjavam se za off.

[kmirsad]

Kakva plitkoumna dosjetka ... Ovi kao idu 'na budžet', a ostalih 48 stranaka gdje, na ćevape?

ostali su fukara... oni na zeljanicu...

[Capsicum]

Radi li treća smjena na Sudu časti NS?

[kmirsad]

Radi li treća smjena na Sudu časti NS?

Ne radi... kako ode Suljagić, prvo je malo bilo dežurstvo... a sada imaju pripravrost...

[pici]