Static-X wrote: ↑28/08/2025 14:26
@Zehran82 dali su hadisi pisani za vrijeme Muhameda ostaje na vama muslimanima da dokazete, za sada sve sto imate su zbirke hadisa pisane nekih 200 godina poslije.
Sto se tice ovih ajeta, ti si fulio sta sam htio reci:
Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara,
stvara čovjeka od ugruška!
Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj,
koji poučava peru,
koji čovjeka poučava onome što ne zna.
Znaci prva objava Muhamedu, i govori mu da cita i ukazuje na pero. Dali je stvarno on bio nepismen onda....
Zehran82 wrote: ↑28/08/2025 10:54
u meki nije bilo krscana ni zidova, zidovi su bili stacionirani u Medini a krscani u Nedzranu, dok vecina stanovnika Mekke su bili politeisti, mnogobozci.
pricas na pamet kontra onoga sto pise.....samo da znas. ako si ti sam sebi dokaz i tvoja nagadjanja, onda nek ti bude....a nece daleko dogurati garantujem ti.
To sto su mnogobosci bili vecina u Meki, to niko ne spori, ali da nije bilo kriscana i jevreja tu se jaro grdno varas. Nemoj da ti citiram Kuranske ajete objavljene u Meki. Ti bi trebao bolje poznavati Kuran od mene...
Zehran82 wrote: ↑28/08/2025 10:54
onaj ko se zahebao si samo ti ovdje niko vise....
Kuran naziva Ramsesa drugog faraonom, i to je hgistorijski tacno jer to pripada novom kraljevstvu, dok vladara egipta u starom kraljevstvu gipta ne naziva faraonom, i to je takodjer historijska cinjenica.
nikakva vlastita imenica to nije, niti to kuraqn tvrdi ne izmisljaj ludjacki.
Pojma ti nemas dali je to bio Ramses ili neko drugi, ali dali je zapravo rijec o vlastitoj imenici Faraon e to je vec malo skaljivo. Jer zanimljivo je da Kuran ne koristi odredjeni clan kad pominje tog faraona. A gramatici bi trebao.
Zehran82 wrote: ↑28/08/2025 10:54
u pocetku islama muslimani su se okretali prema Jeruzalemu u molitvama, pa je dosla od Boga naredba da se okrenu prema Kabi....o tome se radi u ajetima....ne znam sta je problem ovdje??
Problem je da nemamo ajete iz Kur'ana koji naredjuju da se vjernici okrecu ka Jerusalemu. Dok imamo naredbu da se okrecu novoj kibli. Sto mozemo protumaciti da su neke "objave" izostvljene iz sadasnjeg kurana.
Zehran82 wrote: ↑28/08/2025 10:54
kako ce Kuran preuzeti iz Biblije, to je kako ce mUhammed uzeti iz BIblije koja nije postojala na arapskom u to vrijeme?
Kako ce uzeti mUhammed nije znao citati ni pisati?
Kako ce uzeti kada BIblija kontrira Kuranu po tom pitanju, jer da je kopirano onda bi se kopirale iste gluposti i neloigicnosti, st oje dokaz da nije kopirano?
Muhammed je zabranio citanje biblije jedno vrijeme, zabranio da se ista kopira od krscana i zidova...pa kako ce onda kopirati ako je u sustavu islama ugradjeno pravilo da se nista ne kopira od njih?
Zar je morala postojati biblija na arapskom jeziku da bi Muhamed naucio o biblijskim pricama? Dovoljno je da je imao kontakt sa kriscanima i jevrejima i da je cuo biblijske price.
Kuranske price su svakako sazete bez previse detalja, sto aludira da ono malo sto je cuo to je i prepricavao pa je poslije dopunavao. Uzmi samo pricu o Musau - koliko puta Kuran jedno te isto ponavlja pa onda doda po koji novi detalj. One sure su toliko dosadne za citati, nevjerovatno sta ljudi smatraju remek djelom
Zehran82 wrote: ↑28/08/2025 10:54
pogledaj video gdje ti se vizuelno pokaze dokazi sacuvanja Kurana od vremena Muhammeda.
Oni i slicni vedea sam se nagleo... sve sto imas iz vremena Muhameda (dokazano "carbon klix " metodom) su nekoliko listova koji sadrze nekoliko sura. To je sve momcino. E sad i ovaj tvoj video priznaje da komparacija tih listova i ostali kurana daje 92% slicnost a ne 100%

al onda lik ubacuje tipicni mulimanski "Whataboutism" i poredi kako je biblija puno losija po tom pitanju

kao eto mene zaboli za biblijom ona stvar.
E sad ovo o Sana Kuranu sto si izvukao preko AI. Ostavi se zakljucaka od strane uleme, sta ce drugo nego prosipati lafinu narodu.
Na zalost i ovaj Kuran ima svega nekoliko listova ali u njima ima puno vise interesantniji ralika, ne samo u spelovanju, i kvakicama vec u dodatnom ili izostavljenom tekstu.
Ovdje imas to sve prikazano:
https://en.wikipedia.org/wiki/Sanaa_manuscript
A ako cemo vec o modernom Kur'anu, jos jednom pitam zasto Warsh Kuran ima 6214 ajeta dok Hafs Kur'an ima 6236?
@Zehran82 dali su hadisi pisani za vrijeme Muhameda ostaje na vama muslimanima da dokazete, za sada sve sto imate su zbirke hadisa pisane nekih 200 godina poslije.
evo
Kompilacija hadisa od strane ashaba Allahovog Poslanika ﷺ
Autor: Waqar Akbar Cheema
Uvod
Orijentalisti, kršćanski misionari i negatori hadisa često tvrde da je zapisivanje hadisa počelo tek u 3. stoljeću po Hidžri. To je sve, samo ne istina.
U nastavku donosim dokaze o zapisivanju hadisa od strane različitih ashaba Allahovog Poslanika ﷺ i njihovih učenika.
Napomena: U ovom članku neću govoriti o pisanju hadisa koje je naređeno direktno od Poslanika ﷺ – o tome ću, inšallah, pisati posebno. Ovdje je riječ o ličnim zapisima i rukopisima ashaba i njihovih učenika.
1. Rukopis Abdullaha ibn Amra
Poznati ashab, Abdullah ibn Amr ibn As (preselio 63. h.g.), imao je rukopis sa hadisima koje je direktno slušao od Poslanika ﷺ. Ovaj rukopis je bio poznat kao “Sahifa al-Sadiqa”.
Mudžahid kaže:
“Vidio sam rukopis kod Abdullaha ibn Amra pa ga upitah o tome. On reče: ‘Ovo je as-Sadiqa; u njemu je ono što sam čuo od Allahovog Poslanika ﷺ – nema nikakvog posrednika između mene i njega.’”
(Tabaqat al-Kubra, Ibn Sa’d 2/373)
Ebu Rašid el-Hurani kaže:
“Došao sam kod Abdullaha ibn Amra i rekao mu: ‘Prenesi mi ono što si čuo od Allahovog Poslanika ﷺ.’ On mi je dao rukopis i rekao: ‘Ovo je ono što sam zapisao od Allahovog Poslanika ﷺ…’”
(Musnad Ahmed, hadis 6851 – ocijenio sahih Šuajb Arnaut)
Ovaj rukopis je kasnije naslijedio njegov praunuk Amr ibn Šu‘ajb (preselio 118. h.g.).
Iako knjiga danas ne postoji u cjelini, njeni hadisi su sačuvani kroz predaje. Hafiz Ibn Hadžer bilježi da je Jahja ibn Main rekao:
“Kada Amr ibn Šu‘ajb prenosi od svog oca, od djeda – to je iz te knjige.”
(Tahzib al-Tahzib 8/49)
Samo u 20 poznatih zbirki hadisa pronađeno je skoro 850 hadisa sa ovim lancem.
2. Rukopis Alije ibn Ebi Taliba
Alija ibn Ebi Talib (preselio 40. h.g.) također je imao rukopis hadisa.
On je rekao:
“Nismo zapisivali ništa od Poslanika ﷺ osim Kur’ana i onoga što je u ovom rukopisu…”
(Sahih Buhari, hadis 3179)
Sadržaj rukopisa obuhvatao je propise o:
krvnoj odšteti (dijjet),
qisasu (odmazdi),
oslobađanju zarobljenika,
svetosti Medine, itd.
Alija (r.a.) je rukopis čuvao vezan uz korice svog mača.
3. Zbirke Ebu Hurejre
Al-Hasan ibn Amr kaže:
“Spomenuo sam hadis Ebu Hurejri, a on ga nije prepoznao. Rekoh: ‘Ali čuo sam to od tebe.’ On reče: ‘Ako si ga čuo od mene, mora biti zapisan kod mene.’ Onda me odvede u svoju kuću i pokazao mi mnoštvo knjiga hadisa Poslanika ﷺ. Našli smo taj hadis i on reče: ‘Rekao sam ti – ako sam ti to prenio, onda je zapisano kod mene.’”
(Jami‘ Bayan al-‘ilm, hadis 422)
Neko može reći da ovo proturječi Buhari-ovoj predaji gdje Ebu Hurejra spominje da nije pisao hadise. U stvari, on nije zapisivao u vrijeme Poslanika ﷺ i prvih godina hilafeta, ali kasnije je počeo zapisivati.
Također, Ibn Sa’d prenosi da je Abdul-Aziz ibn Mervan (umro 80. h.g.) pisao Kathiru ibn Murri:
“Kod vas u Himsu sreli ste 70 ashaba koji su učestvovali u Bedru… Pišite mi hadise koje ste čuli od njih, osim onih od Ebu Hurejre – jer su oni već kod nas.”
(Tabaqat al-Kubra 7/448)
To dokazuje da su hadisi Ebu Hurejre bili zapisani i da su kružili u ranim generacijama – puno prije 3. stoljeća h.g.
4. Rukopis Enesa ibn Malika
Enes ibn Malik (umro 92. h.g.) također je imao rukopis hadisa.
Ma‘bad ibn Hilal kaže:
“Bili smo kod Enesa ibn Malika, a on nam donese rukopis i reče: ‘Ovo sam čuo od Poslanika ﷺ, pa sam zapisao i pokazao mu.’”
(Mustedrek al-Hakim, hadis 6452)
Dakle, ashabi su počeli zapisivati hadise još u životu Poslanika ﷺ.
5. Knjige Ibn Abbasa
Ibn Abbas (umro 68. h.g.) imao je mnogo rukopisa.
Musa ibn Ukbe kaže:
“Karib ibn Ebu Muslim stavio je pred nas tovar deve pun knjiga Ibn Abbasa.”
(Tabaqat al-Kubra 5/293)
6. Rukopis Abdullaha ibn Mes’uda
Abdullah ibn Mes’ud (umro 32. h.g.) također je imao rukopis.
M‘an kaže:
“Abdur-Rahman ibn Abdullah ibn Mes’ud donio mi je knjigu i zakleo se: ‘Moj otac je ovo napisao svojom rukom.’”
(Jami‘ Bayan al-‘ilm, hadis 399)
7. Rukopis Semure ibn Džunduba
Semura ibn Džundub (umro 58. h.g.) imao je svoj rukopis.
Ibn Hadžer kaže:
“Sulejman ibn Semura ibn Džundub prenosio je veliki rukopis od svog oca.”
(Tahzib al-Tahzib 4/198)
8. Rukopis Džabira ibn Abdullaha
Džabir ibn Abdullah (umro oko 70. h.g.) imao je rukopis hadisa, posebno o hadžu.
Mudžahid kaže:
“Prenosio je iz rukopisa Džabira.”
(Tabaqat al-Kubra 5/467)
9. Zbirka Bešira ibn Nehika
Bešir ibn Nehik, učenik Ebu Hurejre, zapisivao je hadise od njega.
Bešir kaže:
“Pisao sam ono što sam čuo od Ebu Hurejre. Kada sam htio otići od njega, donio sam mu rukopis i pročitao mu ga: ‘Je li ovo što sam zapisao zaista od tebe?’ On reče: ‘Da.’”
(Sunen Darimi, hadis 494 – ocijenjeno sahih)
10. Rukopis Hammama ibn Munebbih-a
Hammam ibn Munebbih (umro 132. h.g.), učenik Ebu Hurejre, napravio je zbirku hadisa.
Njegova zbirka sačuvana je i danas – sadrži 138 hadisa. Dr. Muhammed Hamidullah je pronašao rukopise u Berlinu i Damasku i objavio ih.
Imam Ahmed je sve te hadise uključio u svoj Musned.

Zaključak
Ovi dokazi jasno pokazuju da su ashabi i njihovi učenici zapisivali hadise odmah nakon Poslanika ﷺ, pa čak i tokom njegovog života. Tvrdnja da je pisanje hadisa počelo tek u 3. stoljeću h.g. potpuno je neutemeljena.
<---------Ovo je dokaz da ste se upaceli na propagandu zabludu krscanski misionara i orijentalista , znaci doslovno su vas uzeli za nas i odveli na pogresan put .....sad je do vas hocete li biti njihove budale, il iribice koje su se upecale na njihove mamce ili ne
Sto se tice ovih ajeta, ti si fulio sta sam htio reci:
Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara,
stvara čovjeka od ugruška!
Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj,
koji poučava peru,
koji čovjeka poučava onome što ne zna.
Znaci prva objava Muhamedu, i govori mu da cita i ukazuje na pero. Dali je stvarno on bio nepismen onda....
Da, Aiša (r.a.) je prenijela najdetaljniji hadis o tome kako je započela objava Allahovom Poslaniku ﷺ. Hadis se nalazi u Sahihu al-Buhariji, Knjiga o početku objave, hadis br. 3. Evo prijevoda:

Hadis Aiše (r.a.) – početak objave
Aiša, majka vjernika, rekla je:
"Prvo što je započelo s Allahovim Poslanikom ﷺ od objave bili su istiniti snovi u snu. Svaki san koji bi sanjao dolazio bi jasan kao svitanje. Potom mu je omiljena bila osama, pa bi odlazio u pećinu Hira i tamo bi boravio dane i noći, obavljajući ibadet (tehannus), donoseći hranu i vraćajući se Hatidži, pa bi je ponovo snabdijevao. Sve dok mu se nije iznenada ukazala Istina u pećini Hira. Melek mu dođe i reče: 'Čitaj!' On odgovori: 'Ja ne znam čitati.' On ga tada obuhvati i stisnu ga toliko da nije mogao izdržati, pa ga pusti i reče: 'Čitaj!' On opet reče: 'Ja ne znam čitati.' Pa ga opet zgrabi i stisnu, pa ga pusti i reče: 'Čitaj!' On reče: 'Šta da čitam?' Na to mu reče: 'Čitaj u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka. Čitaj, a Gospodar tvoj je Najplemenitiji.' (sura El-‘Alaq, 96:1–3).
Poslanik ﷺ se vratio sa time dok su mu se srce i tijelo tresli, pa je došao Hatidži bint Huvejlid i rekao:
'Pokrijte me, pokrijte me!'
Pokriše ga dok se nije smirio, a zatim joj ispriča šta se desilo i reče:
'Bojim se za sebe.'
Hatidža reče:
'Nipošto! Tako mi Allaha, Allah te nikada neće poniziti. Ti održavaš rodbinske veze, govoriš istinu, pomažeš siromasima, ukazuješ gostoprimstvo i pomažeš onima koji su pogođeni nevoljom.'
Zatim ga odvede svome rođaku Varaki ibn Nevfelu, koji je u predislamskom vremenu postao kršćanin i znao je pisati hebrejski. Pisao je iz Evanđelja koliko mu je Allah dozvolio. Bio je star i oslijepio. Hatidža mu reče:
'Poslušaj, bratiću, šta tvoj nećak govori.'
Varaka reče:
'O, sine bratića, šta vidiš?'
Allahov Poslanik ﷺ mu ispriča šta je vidio.
Varaka reče:
'To je isti Namus (Džibril) kojeg je Allah poslao Musau. Kamo sreće da sam ja tada snažan i živ kada te tvoji ljudi budu istjerivali.'
Allahov Poslanik ﷺ reče:
'Zar će me oni istjerati?'
Varaka reče:
'Da, niko nije došao s onim s čim si ti došao, a da nije bio neprijateljski dočekan. Ako ja doživim to vrijeme, pomoći ću ti svim silama.'
Nedugo zatim Varaka je preselio, a objava je nakratko prestala."

Ovo je najduži i najautentičniji hadis o početku objave (Buhari, hadis 3; Muslim također prenosi varijante).
To sto su mnogobosci bili vecina u Meki, to niko ne spori, ali da nije bilo kriscana i jevreja tu se jaro grdno varas. Nemoj da ti citiram Kuranske ajete objavljene u Meki. Ti bi trebao bolje poznavati Kuran od mene...
to su vecinom ajeti kada mnogobozci pokrenu temu o krscanskim i zidovskim propovjedima, pa dodje objava da razjasni stvari
Bog o tome kaze u Kuranu:
43:57. A kad je narodu tvome kao primjer naveden sin Marijina, odjednom su oni, zbog toga, zagalamili.
58. I rekli: 'Da li su naša božanstva bolja ili on?' A naveli su ti ga kao primjer samo zato da bi spor izazvali, jer su oni narod svađalački.
59. On je bio samo rob na koga smo Mi blagodati prosuli i učinili ga primjerom sinovima Izraelovim.
Problem je da nemamo ajete iz Kur'ana koji naredjuju da se vjernici okrecu ka Jerusalemu. Dok imamo naredbu da se okrecu novoj kibli. Sto mozemo protumaciti da su neke "objave" izostvljene iz sadasnjeg kurana.
imamo mi druze i hadise koje pojasnjavaju sve te stvari i situacije kada dodje neki ajet
ne moze se samo citati Kuran bez da citas hadise i biografiju poslanika da bi bolje shvatio kontekst ajeta.
Zar je morala postojati biblija na arapskom jeziku da bi Muhamed naucio o biblijskim pricama? Dovoljno je da je imao kontakt sa kriscanima i jevrejima i da je cuo biblijske price.
ne pije ti prica vode iz prostog razloga sto biblija i kuran dosta su u kontradikciji u svojim pricama....da je kopirao kopirao bi identicno.
zato ti prica pada u vodu.
A ako cemo vec o modernom Kur'anu, jos jednom pitam zasto Warsh Kuran ima 6214 ajeta dok Hafs Kur'an ima 6236?
da ti nebi objasnjavao evo brz odgovor
Zasto Warsh Kuran ima 6214 ajeta dok Hafs Kur'an ima 6236?
Odlično pitanje

– to često zbunjuje ljude kada vide različit broj ajeta između Warsh (kiraet iz Nafi’a, rasprostranjen u Sjevernoj Africi) i Hafs (kiraet od Asima, najrasprostranjeniji danas).

1. Da li je tekst različit?

Ne. Tekst Kur’ana je isti.
Razlika je u načinu numerisanja ajeta (’add al-ayat), a ne u sadržaju.

2. Škola numerisanja ajeta
U islamskoj tradiciji postoji nekoliko škola brojanja ajeta, koje sežu do ashaba:
Kufanska škola → koristi Hafs (6236 ajeta).
Medinska i Mekanska škola → koristi Warsh (6214 ajeta).
Postoje i druge, npr. Šamska, Basrijska.
Razlika dolazi iz toga što se:
neki Bismillah (osim u Fatiha i Neml 27:30) broje ili ne broje kao poseban ajet,
ponekad se duži ajeti dijele u dva u jednoj školi, a ostaju spojeni u drugoj.

3. Primjer
U Hafs/Kufanskom brojanju: „Bismillahir-Rahmanir-Rahim“ u Fatiha se broji kao ajet → zato Fatiha ima 7 ajeta.
U Warsh/Medinskom brojanju: Bismillah se ne računa kao ajet u Fatiha, ali se kraj sure računa drugačije → opet je ukupno 7, ali numeracija se razlikuje.
Tako, kroz cijeli mushaf, sitne razlike daju ukupno 6236 u Hafsu i 6214 u Warshu.

4. Bitno naglasiti
Nijedan ajet nije izgubljen ni dodat – razlike su samo u mjestima gdje se pravi pauza i broji novi ajet.
To je potvrđeno mutawatir predajom i svi kiraeti vode porijeklo od Poslanika ﷺ.

Zaključak
Warsh (Medinska škola numerisanja) → 6214 ajeta.
Hafs (Kufanska škola numerisanja) → 6236 ajeta.
Tekst Kur’ana je isti, razlika je samo u brojanju ajeta, ne u sadržaju.