Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
VjecitiStudent wrote:
Gdje ja ikada napravih paralelu izmedju Kosova i RS-a?
Ja svo vrijeme tvrdim da kad je otcjepljenje u pitanju, da je puno vaznije imati utjecajne saveznike, nego kvalitetan ustav, sto je i u slucaju Kosova potvrdjeno.
Potpuno suprotno od onoga sto nam je uradio Haris, rusenjem aprilskog paketa.
Nazalost, nikada ne dobismo analizu o posljedicama koje je taj potez imao na odnose BiH i USA.
Pa jeli sada govorimo o međunarodnom pravu ili interesima velikih sila? Ili ti impliciraš da bi presuda međunarodnog suda pravde bila ista bez obzira da li bivša Srbija kršila to pravo ili bi ostala u skladu sa istim? Ukoliko ja razumijem ono što ti pišeš, onda uopšte nije bitno da li je bivša Srbija pokušala napraviti genocid na Kosovu? Pa na što onda da se pozivamo? Gdje se tu gubi red u međunarodnim odnosima? Onda ispada da je upravu onaj ko se, da prostiš, "bolje naguzi"?
Žao mi je ali takvu tezu odbijam da prihvatim jer je nesuvisla. Diplomatija niti jedne ozbiljne države ne operira na takvim principima.
Sud se samo izjasnio o tome da li je Kosovo deklaracijom o nezavisnosti prekrsilo medjunarodno pravo.
A legitimitet te drzavnosti je onda prepusten politici.
Evo sta eksperti kazu.
James Ker-Lindsay, a Balkan expert at the London School of Economics, said the court had trod carefully in weighing the right of a people to self-determination over the right of a sovereign state to territorial integrity, and had decided to sidestep the issue altogether.
“It has essentially said that Kosovo’s legitimacy will be conferred by the countries that recognize it rather than by the court,” he said.
Analysts said that the legal legitimacy conferred on the independence declaration by the court could have profound consequences for global geopolitics by potentially being seized upon by secessionist movements in places as diverse as northern Cyprus, Somaliland, Nagorno-Karabakh, South Ossetia, Abkhazia and Transnistria.
But legal experts stressed that the court’s studious avoidance of ruling on the legal status of Kosovo as a state had been calculated to avoid encouraging nationalist movements and left the issue of a territory’s independence at the discretion of the countries that chose to recognize it.
“The court invariably is very prudent and avoids making political decisions,” said Bert Barnhoorn, an expert at the Asser Institute for International Law, a policy organization in The Hague.
Raspada se SBiH i u Tuzlanskom kantonu: Kongres u Sarajevu sahranio Silajdžićevu stranku
Niko od 31 člana Općinskog savjeta Tuzla više nije želio ostati u stranci
Kompletan Općinski savjet Stranke za BiH Tuzla na čelu sa predsjednikom Mensurom Alićem sinoć je podnio ostavku i istupio iz članstva Stranke za BiH.
Kako nam je kazao Mensur Alić, inače vijećnik SBiH u Općinskom vijeću Tuzla, on je ostavku podnio još prije dva dana, te je na sinoćnjem sastanku u Tuzli iznio i razloge zbog čega to čini.
-Niko od 31 člana Općinskog savjeta više nije želio ostati u stranci. Razloga je više, a sve je kulminiralo posljednjim Kongresom stranke gdje od 8 kandidata koje je Tuzla imala za organe stranke, niko nije prošao. Ja lično nisam bio među kandidatima, ali zbog odnosa prema stranci u Tuzli i nama koji smo tu od samog osnivanja stranke, mislim da više nema smisla biti njen član. To što je urađeno na Kongresu, jednostavno, može se nazvati nemoralnim – kazao nam je kratko Mensur Alić.
Prema najavama, na sjednici zakazanoj za večeras, ostavku bi mogao podnijeti i Općinski savjet Stranke za BiH u Srebreniku, a zatim u još nekoliko gradova Tuzlanskog kantona.
OS SBiH Sanski Most Sanjani prate Bahtića: "Pljušte" ostavke u SBiH-u Sankog Mosta
Na sjednici OS SBiH Sanski Most, održanoj dana 20.09.2011.godine u 19 sati u pristustvu 18 članova Savjeta, neopozive ostavke na članstvo i sve funkcije u Stranci zbog lažiranja Kongresa SBiH potpisalo je i podnijelo 15 članova Savjeta a u toku sutrašnjeg dana ostavke će potpisati još neki članovi koji danas iz objektivnih razloga nisu prisustvovali sjednici.
S današnjim danom Stranka za Bosnu i Hercegovinu u Sanskom Mostu ne postoji jer ju je velika većina članova Savjeta napustila iz moralnih razloga ne želeći da rade za energetski lobi.
OO SBiH Sanski Most je od osnivanja 1996.godine do danas na USK-a uvijek bila najbolja organizacija, i postizala najbolje rezultate od svih 8 općina SBiH USK-a, što se vidi iz priloga izbornih rezultata 2006-2010.god. Stranka za BiH Sanski Most za ovakav potez se odlučila zbog lažiranja Kongresa, od strane energetskog lobija, kojeg je formirao i sa njim rukovodio dr. Haris Silajdžić.
Stranka za BiH u Sanskom Mostu ne želi da bude u stranci sa kojom rukovodi energetski lobi – Vahid Hećo, Haris Silajdžić i siva eminencija iz Beča.
Na samom kongresu naš delegat i član Savjeta SBiH Sanski Most upozorio je na lažiranje kongresa preko Izborne komisije koju je mimo volje Kantonalnih i Regionalnih vijeća- baze, imenovao Hećin štab uz blagoslov Silajdžića a sve tehničke pripreme oko lažiranja proveo je generalni sektretar Zenan Šabanac.
Prijedlog Bahtića za formiranje Izborne komisije na Kongresu SBiH uz poštivanje Odluke Izvršne komisije i baze, nije prihvaćen iz razloga što je sve unaprijed bilo režirano i od 39 članova Izborne komisije, 33 su bila iz Hećinog štaba. Brojanje listića bila je čista formalnost-farsa, jer su Silajdžić i Beriz Belkić unaprijed napisali ko treba a ko ne treba ući u predsjedništvo, glavni odbor, nazdorni odbor i sud časti.
Beriz Belkić iako nije bio član Izborne komisije cijelo vrijeme je bio kod brojanja i govorio ko smije i ko ne smije biti izabran, što može potvrditi više članova Izborne komisije, te video zapis kamere koja je snimala prebrojavanje listića.
Od 39 članova Izborne komisije u finišu brojanja ostalo ih je samo 7 jer su vidjeli da je sve režirano, a neki od članova Izborne komisije nisu htjeli da potpišu zapisnik.
S ovim lažiranim Kongresom preko Izborne komisije od energetskog lobija i fiktivnih delegata iz RS-a, počelo je raspadanje Stranke za BiH s konačnim nestankom sa političke scene. Ideja i projekat Stranke za BiH su bile dobre ali nažalost taj projekat je propao zahvaljujući prije svega dr. Harisu Silajdžiću s kojim upravlja energetski lobi iz sjene.
VjecitiStudent wrote:
Gdje ja ikada napravih paralelu izmedju Kosova i RS-a?
Ja svo vrijeme tvrdim da kad je otcjepljenje u pitanju, da je puno vaznije imati utjecajne saveznike, nego kvalitetan ustav, sto je i u slucaju Kosova potvrdjeno.
Potpuno suprotno od onoga sto nam je uradio Haris, rusenjem aprilskog paketa.
Nazalost, nikada ne dobismo analizu o posljedicama koje je taj potez imao na odnose BiH i USA.
Pa jeli sada govorimo o međunarodnom pravu ili interesima velikih sila? Ili ti impliciraš da bi presuda međunarodnog suda pravde bila ista bez obzira da li bivša Srbija kršila to pravo ili bi ostala u skladu sa istim? Ukoliko ja razumijem ono što ti pišeš, onda uopšte nije bitno da li je bivša Srbija pokušala napraviti genocid na Kosovu? Pa na što onda da se pozivamo? Gdje se tu gubi red u međunarodnim odnosima? Onda ispada da je upravu onaj ko se, da prostiš, "bolje naguzi"?
Žao mi je ali takvu tezu odbijam da prihvatim jer je nesuvisla. Diplomatija niti jedne ozbiljne države ne operira na takvim principima.
Sud se samo izjasnio o tome da li je Kosovo deklaracijom o nezavisnosti prekrsilo medjunarodno pravo.
A legitimitet te drzavnosti je onda prepusten politici.
Evo sta eksperti kazu.
James Ker-Lindsay, a Balkan expert at the London School of Economics, said the court had trod carefully in weighing the right of a people to self-determination over the right of a sovereign state to territorial integrity, and had decided to sidestep the issue altogether.
“It has essentially said that Kosovo’s legitimacy will be conferred by the countries that recognize it rather than by the court,” he said.
Analysts said that the legal legitimacy conferred on the independence declaration by the court could have profound consequences for global geopolitics by potentially being seized upon by secessionist movements in places as diverse as northern Cyprus, Somaliland, Nagorno-Karabakh, South Ossetia, Abkhazia and Transnistria.
But legal experts stressed that the court’s studious avoidance of ruling on the legal status of Kosovo as a state had been calculated to avoid encouraging nationalist movements and left the issue of a territory’s independence at the discretion of the countries that chose to recognize it.
“The court invariably is very prudent and avoids making political decisions,” said Bert Barnhoorn, an expert at the Asser Institute for International Law, a policy organization in The Hague.
Meni je u potpunosti jasno šta piše u presudi. Čak mi je jasno i zbog čega je bivša srbija postavila onako nesuvislo pitanje. Isto tako, mi je u potpunosti jasan princip prava na samoopredjeljenje naroda. To sam čak i napisao samo nekolika posta ranije.
Isto tako mi je i jasno da baš u ovoj presudi piše zbog čega pc (i slične nakradne tvorevine koje bi se mogle pojaviti u budućnosti) NEMA pravo na smoopredjeljenje.
Dakle, tvoj stav je prilikom proglašenja nzavisnosti nekog naroda, ustav države iz koje se taj narod izdvaja je u potpunsti nebitan i da sve zavisi od (ne)prihvatanja takvog čina samoopredjeljenja od strane uticajnih svjetskih sila? Da li sam dobro interpretirao tvoj stav?
Bilo je to u jesen 2006. i u vrijeme općih izbora. Na tim izborima je Stranka za BIH dosta dobro prošla, a Haris Silajdžić izabran je za člana Predsjedništva BiH. Prva javna stvar koju je uradio bio je zahtjev prema meni da ukinemo „60 minuta“ i Bakira. Odgovorio sam mu dosta oštro i to je odjeknulo poput bombe u javnosti; poslije su mi neki stranci govorili da je to bio jedan od povoda zašto je te godine BiH bila visoko rangirana, na nekom 19. mjestu u Evropi, u pogledu slobode medija. To je u evropskim krugovima shvaćeno kao zrelost menadžmenta javnog servisa u odnosu na politiku i vladajuće političare. Za dva dana uslijedio je još veći javni šok – imenovao sam Hadžiomerovića za urednika IP FTV-a. To je izazvalo bijes političkih i medijskih krugova, a ja sam tada kod jednog dijela Stranke za BIH stavljen na crnu listu. Odmazda je uslijedila godinu dana kasnije, kada se preko krajnje tendencioznog tumačenja revizorskih izvještaja, koje su radile federalne službe, pokušao diskreditrati menadžement FTV-a i ja lično. Vrhunac te kampanje je bila sjednica Federalnog parlamenta u novembru 2007. godine, kada sam bio grubo i po svim osnovama izvrijeđan od strane poslanika Stranke za BIH, ali i nekih iz SDA.
** No links **
