Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Procitala sam da obrtnicke radnje vode knjige po nacelu jednostranog knjigovodstva. Da li to znaci da sve proizvođačke firme (bivse szr) i trgovine (str), frizerski saloni, kafici i sl vode knjige na taj nacin? Da li se dobro razumijem da jednostrano knjigovodstvo jos uvijek podrazumijeva pisanje (ne kompjuterski) u knjige KIF i KUF, knjiga prihoda i rashoda, PDV prijave i knjiga prometa?
Koliko mjesecno otprilike kosta da racunovođa vodi knjige npr. jednom kaficu?
Zanima me da li neko zna na osnovu kojeg propisa je d.o.o. obavezno da ima Pravilnik o blagajničkim poslovima? Vidim da Revicon navodi da inspekcija traži i to, ali nigdje ne mogu da nađem koji je osnov.
Zakon o računovodstvu i reviziji propisuje donošenje akat o organizaciji računovodstvenih poslova što podrazumijeva i blagajničko poslovanje...
Član 13.
Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacijskog sistema kojim
se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i
tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga,
relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, naćin
odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja,kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja.
_aja_ wrote:Zakon o računovodstvu i reviziji propisuje donošenje akat o organizaciji računovodstvenih poslova što podrazumijeva i blagajničko poslovanje...
Član 13.
Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacijskog sistema kojim
se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i
tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga,
relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, naćin
odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja,kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja.
Koliko vidim tu se govori o aktu o organizaciji računovodstvenog informacionog sistema i šta on treba da sadrži, nigdje se izričito ne spominje pravilnik o blagajničkom poslovanju i šta on treba da sadrži?
"Bez obzira na nepostojanje obaveze polaganja gotovine na transakcijski račun, gotov novac se mora evidentirati (zadužiti) u blagajnu, svakodnevno, što je propisano članom 22. stav 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 83/09). U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine koja se vodi u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu na knjiženje istog, a najkasnije narednog dana." ....... Iz ovog proizilazi zahtjev za pravilnikom koji će urediti datu oblast poslovanja.
Pravilnik je interni akt koji se donosi pozivajući se na statut društva i kojim se uređuje organizacija blagajničkog poslovanja; poslovne knjige i dokumentacija u blagajničkom poslovanju; kontrola blagajničkog poslovanja; tretman manjkova i viškova u blagajni; plaćanja gotovim novcem prema propisima o platnom prometu i porezu na dohodak; devizna blagajna i ostale odredbe.
_aja_ wrote:"Bez obzira na nepostojanje obaveze polaganja gotovine na transakcijski račun, gotov novac se mora evidentirati (zadužiti) u blagajnu, svakodnevno, što je propisano članom 22. stav 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 83/09). U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine koja se vodi u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu na knjiženje istog, a najkasnije narednog dana." ....... Iz ovog proizilazi zahtjev za pravilnikom koji će urediti datu oblast poslovanja.
Pravilnik je interni akt koji se donosi pozivajući se na statut društva i kojim se uređuje organizacija blagajničkog poslovanja; poslovne knjige i dokumentacija u blagajničkom poslovanju; kontrola blagajničkog poslovanja; tretman manjkova i viškova u blagajni; plaćanja gotovim novcem prema propisima o platnom prometu i porezu na dohodak; devizna blagajna i ostale odredbe.
Hvala puno na odgovorima _aja_, ali mene je zanimalo da li ima neki zakonski osnov da se mora imati Pravilnik o blagajničkom poslovanju, kao uostalom i Pravilnik o finansijskom poslovanju, jer nigdje nisam to našao izričito propisano? Drugim riječima, postoji li neka kazna ako se to nema?
_aja_ wrote:"Bez obzira na nepostojanje obaveze polaganja gotovine na transakcijski račun, gotov novac se mora evidentirati (zadužiti) u blagajnu, svakodnevno, što je propisano članom 22. stav 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 83/09). U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine koja se vodi u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu na knjiženje istog, a najkasnije narednog dana." ....... Iz ovog proizilazi zahtjev za pravilnikom koji će urediti datu oblast poslovanja.
Pravilnik je interni akt koji se donosi pozivajući se na statut društva i kojim se uređuje organizacija blagajničkog poslovanja; poslovne knjige i dokumentacija u blagajničkom poslovanju; kontrola blagajničkog poslovanja; tretman manjkova i viškova u blagajni; plaćanja gotovim novcem prema propisima o platnom prometu i porezu na dohodak; devizna blagajna i ostale odredbe.
Hvala puno na odgovorima _aja_, ali mene je zanimalo da li ima neki zakonski osnov da se mora imati Pravilnik o blagajničkom poslovanju, kao uostalom i Pravilnik o finansijskom poslovanju, jer nigdje nisam to našao izričito propisano? Drugim riječima, postoji li neka kazna ako se to nema?
Hvala još jednom
Aja ti je rekla sve na tu temu. Izričita kaznena odredba ne postoji koliko znam, isto kao niti za računovodstvene politike, ali se to smatra se organizacijom računovodstvene funkcije, jer društvo je obavezno propisati interne akte. Čak je bilo i kažnjavanja na ovu temu, ali zakonski osnov neznam.
firma doo, registrovana kao drustvo za osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih lica - nije platila doprinose niti sve place svom uposleniku osam mjeseci. U tom periodu, on daje otkaz. prijavom na biro ne moze ostvariti zdr5avstveno.
na "njega" su osigurani jos trudna invalidna supruga i dvoje invalidne djece, koji takodjer ne mogu ostvariti zdravstveno.
Radna inspekcija me upucuje na poreznu, porezna veli da su takva drustva oslobodjena placanja doprinosa, sto je meni van pameti, ali eto, postujem.
Moze li mi iko objasniti gdje je onda problem i zasto covjeku ne daju zdravstveno?
doprinosi se placaju kao i svi sto placaju a onda se refundiraju od fonda za profesionalnu rehabilitaciju s tim da ima donja granica invalidnosti ispod koje nem refunfacije, ne znam sada je li 60 ili 70%
hvala puno na odgovoru, za sada ce cini da se teta na birou pravila pametna i u tom je prosao rok pa sad nece da prijavi covjeka i da mu da zdravstveno :S
Kakva je situacija sa uvozom i izvozom za obrtnike...znam da imaju pravo na uvoz repromaterijala ili nešto tako...ali sad nisam siguran tačno...mada mislim da je i za to uslov da je PDV obveznik...
zvrk wrote:hvala puno na odgovoru, za sada ce cini da se teta na birou pravila pametna i u tom je prosao rok pa sad nece da prijavi covjeka i da mu da zdravstveno :S
Taj covjek nek se prijavi na neku firmu tj zamoli nekog poslodavca na mjesec dana i nek dobije "sporazumni raskid zbog viska radne snage" .... pa nek ode na biro pa ce ga tek moci prijaviti.
Ljudi nisu svjesni da zbog neke sitnice u rijecima na dokumentu ..... zna praviti pravne zavrzlame + ako neki ljudi u drzavnim institucijama nemaju pojma raditi onda je to jos veci problem.
ako firma radi iskop na gradilištu za investitora i između ostalih radova iskopa šljunak koji investitoru ne treba (halalio ga). Izvođač radova ostavlja sebi i koristi u daljem poslovanju (proizvodnja kao i nasipanje nekom drugom investitoru). na osnovu čega unijeti šljunak i po kojoj cijeni????
jasko__ wrote:Kakva je situacija sa uvozom i izvozom za obrtnike...znam da imaju pravo na uvoz repromaterijala ili nešto tako...ali sad nisam siguran tačno...mada mislim da je i za to uslov da je PDV obveznik...
Nema potrebe da nagađaš, pročitaš pravilnik o registraciji u sistem indirektnog oporezivanja, u što spada sem pdv-a i uvoz kao i izvoz.
Atena wrote:ako firma radi iskop na gradilištu za investitora i između ostalih radova iskopa šljunak koji investitoru ne treba (halalio ga). Izvođač radova ostavlja sebi i koristi u daljem poslovanju (proizvodnja kao i nasipanje nekom drugom investitoru). na osnovu čega unijeti šljunak i po kojoj cijeni????
Idealna situacija za namać kakvog keša na ruke, štaš unosit u knjige Dobro bi bilo da UIO neskonta da je jedna firma halila drugoj firmi neki materijal, i besplatno davanje je promet dobara koji se oporezuje. U svakom slučaju ako nemaš trošak sticanja zaliha, onda nemaš drugog izbora nego da ih mjeriš po neto utrživoj vrijednosti u skladu sa MRS 2, tačka 28, jer se po tom principu neto utržive vrijednosti zaliha iskazuje po minimalnoj vrijednosti koja se očekuje realizirati prodajom ili upotrebom.
Atena wrote:ako firma radi iskop na gradilištu za investitora i između ostalih radova iskopa šljunak koji investitoru ne treba (halalio ga). Izvođač radova ostavlja sebi i koristi u daljem poslovanju (proizvodnja kao i nasipanje nekom drugom investitoru). na osnovu čega unijeti šljunak i po kojoj cijeni????
Idealna situacija za namać kakvog keša na ruke, štaš unosit u knjige Dobro bi bilo da UIO neskonta da je jedna firma halila drugoj firmi neki materijal, i besplatno davanje je promet dobara koji se oporezuje. U svakom slučaju ako nemaš trošak sticanja zaliha, onda nemaš drugog izbora nego da ih mjeriš po neto utrživoj vrijednosti u skladu sa MRS 2, tačka 28, jer se po tom principu neto utržive vrijednosti zaliha iskazuje po minimalnoj vrijednosti koja se očekuje realizirati prodajom ili upotrebom.
ako ga vrednujem op toj cijeni pri izlazu mat. sa skl. imam trošak-a to mi nije trošak? ili ga pri prijemu moram priznati i kao prihod?
a radi se o neobvezniku pa nije problem za UIO.
Atena wrote:ako firma radi iskop na gradilištu za investitora i između ostalih radova iskopa šljunak koji investitoru ne treba (halalio ga). Izvođač radova ostavlja sebi i koristi u daljem poslovanju (proizvodnja kao i nasipanje nekom drugom investitoru). na osnovu čega unijeti šljunak i po kojoj cijeni????
Idealna situacija za namać kakvog keša na ruke, štaš unosit u knjige Dobro bi bilo da UIO neskonta da je jedna firma halila drugoj firmi neki materijal, i besplatno davanje je promet dobara koji se oporezuje. U svakom slučaju ako nemaš trošak sticanja zaliha, onda nemaš drugog izbora nego da ih mjeriš po neto utrživoj vrijednosti u skladu sa MRS 2, tačka 28, jer se po tom principu neto utržive vrijednosti zaliha iskazuje po minimalnoj vrijednosti koja se očekuje realizirati prodajom ili upotrebom.
ako ga vrednujem op toj cijeni pri izlazu mat. sa skl. imam trošak-a to mi nije trošak? ili ga pri prijemu moram priznati i kao prihod?
a radi se o neobvezniku pa nije problem za UIO.
Pa definitivno ga nemožeš priznati inicijalno samo kao materijal, mora biti i druga strana. Priznat ćeš ga kao prihod ako zadovoljava definiciji prihoda iz Okvira MRS, odnosno MRS 18, tačka 12.
O.K. hvala
šta ako mi i od obveznika iskopamu zemlju/šljunak i odvezemo sebi a da on to npr. ne zna i ne bavi se tim, ima li UIO pravo da ga tereti za nepriznavanje prometa?
Zanima me praksa računovođa za sljedeće: račun od 31.07.2013, primljen i protoklisan u firmu 03.08.2013.
U kojem mjesecu priznajete ulazni PDV? Ko je bio na "Reviconovom" seminaru 24.10. zna o čemu govorim. Dakle, zanima me samo kako prakticirate raditi, nećemo ulaziti u zakonske odredbe.
rebus wrote:Zanima me praksa računovođa za sljedeće: račun od 31.07.2013, primljen i protoklisan u firmu 03.08.2013.
U kojem mjesecu priznajete ulazni PDV? Ko je bio na "Reviconovom" seminaru 24.10. zna o čemu govorim. Dakle, zanima me samo kako prakticirate raditi, nećemo ulaziti u zakonske odredbe.
obzirom da još nismo uradili prijavu (radimo je 10.narednog mjeseca u 12.00 ) uzimamo je u obzir u sedmom mjesecu jer se i odnosi na taj. imali smo inspekciju i nisu nam prigovorili ništa po tom pitanju. imali su pametnijeg posla
Atena wrote:ako firma radi iskop na gradilištu za investitora i između ostalih radova iskopa šljunak koji investitoru ne treba (halalio ga). Izvođač radova ostavlja sebi i koristi u daljem poslovanju (proizvodnja kao i nasipanje nekom drugom investitoru). na osnovu čega unijeti šljunak i po kojoj cijeni????
Ako nabavku tog šljunka priznaš kao prihod po nekoj osnovi, kad prodaš opet je prihod, znači moglo bi se desit da dupliraš prihod. Da bi izvadio taj šljunak ti imaš neki trošak (iskop, odvoz šljunka na magacin) koristi te troškove i formiraj ulaznu cijenu šljunka.
Atena wrote:O.K. hvala
šta ako mi i od obveznika iskopamu zemlju/šljunak i odvezemo sebi a da on to npr. ne zna i ne bavi se tim, ima li UIO pravo da ga tereti za nepriznavanje prometa?
Ako je on Vas angažovao da nešto iskopate ili poravnate nije bitno i ako je dogovoreno da mu vršite odvoz iskopanog materijala njega nije briga gdje ćete vi s njim nit će se UIO bavit time, može postavljat pitanja ali mislim da nemaju nekog osnova, jedino ako napravite ugovor pa u njemu naznačite da ćete vi umanjit cijenu usluge kao kompenzaciju onda je problem sa stanovišta PDV-a.
Dobro bi bilo da UIO neskonta da je jedna firma halila drugoj firmi neki materijal, i besplatno davanje je promet dobara koji se oporezuje. U svakom slučaju ako nemaš trošak sticanja zaliha, onda nemaš drugog izbora nego da ih mjeriš po neto utrživoj vrijednosti u skladu sa MRS 2, tačka 28, jer se po tom principu neto utržive vrijednosti zaliha iskazuje po minimalnoj vrijednosti koja se očekuje realizirati prodajom ili upotrebom.