Forum Klix.ba

brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...

uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...

wewa wrote:brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...

uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...

Pazi, malo je prekomplikovano to pitanje, a i da ne idemo u offtopic previse...
Tri jezika postoje. Politicka odluka, da, ali je tako. I kada je vec tako, zelio bih da se neko zauzme i za bosanski jezik, a ne da on sam prezivljava... Muka mi je od toga sto na svim uredjajima koje kupim mogu birati izmedju srpskog i hrvatskog, sto vecina programa ima srpsku i hrvatsku lokalizaciju, sto vecina stranica ima srpsku i hrvatsku varijantu, bosanski je samo upsutni posmatrac i ako negdje uleti, onda je i dobro...
Stav drzave prema jeziku, kako god se on zvao, je jako bitan, a kod nas je to davno premasilo i najnize grane...
Da li se ti i ja slazemo da su ovo tri jezika ili jedan, to je vec diskusija koja prevazilazi trenutno stanje i orijentisana je na nekakvu buducnost, kakva god ona bila...
Sto se tice posudjenica, nikad to nisam smatrao problemom u jeziku, ali se moze, bas kao i u njemackom, na primjer, imati i svoja rijec za sve te posudjenice... Rijeci su bogatstvo jezika, ne znam zasto bi bio problem da jednu stvar mogu izraziti na tri razlicita nacina...

meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju

plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju

ko nezna

amrica wrote:

plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju

ko nezna

darius_maximus wrote:

wewa wrote:brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...

uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...

Pazi, malo je prekomplikovano to pitanje, a i da ne idemo u offtopic previse...
Tri jezika postoje. Politicka odluka, da, ali je tako. I kada je vec tako, zelio bih da se neko zauzme i za bosanski jezik, a ne da on sam prezivljava... Muka mi je od toga sto na svim uredjajima koje kupim mogu birati izmedju srpskog i hrvatskog, sto vecina programa ima srpsku i hrvatsku lokalizaciju, sto vecina stranica ima srpsku i hrvatsku varijantu, bosanski je samo upsutni posmatrac i ako negdje uleti, onda je i dobro...
Stav drzave prema jeziku, kako god se on zvao, je jako bitan, a kod nas je to davno premasilo i najnize grane...
Da li se ti i ja slazemo da su ovo tri jezika ili jedan, to je vec diskusija koja prevazilazi trenutno stanje i orijentisana je na nekakvu buducnost, kakva god ona bila...
Sto se tice posudjenica, nikad to nisam smatrao problemom u jeziku, ali se moze, bas kao i u njemackom, na primjer, imati i svoja rijec za sve te posudjenice... Rijeci su bogatstvo jezika, ne znam zasto bi bio problem da jednu stvar mogu izraziti na tri razlicita nacina...

ako posudjenice nisu problem, zasto onda iz petnih zila susjedi nastoje smisliti inacice za interfejs? zasto onda koriste nakarade od ocvrsja i stamuvecdodje software?
sto se politicke odluke tice, kakva nam je drzava, takva i jezicka politika. da se pita lingviste, zacas bi se rjesenje naslo jer problema zapravo nema. ako hrvatski moze podnijeti event, moze vala i kasiku.
nedavno je u jutarnjem bio izvrstan clanak jurice pavicica - univerzitet u frankfurtu je ukinuo, zarad ustede, cijeli b-h-s odsjek i iselio biblioteku s najvecim brojem jedinica na b-h-s jeziku u tom dijelu evrope. sve to bez ijedne rijeci uvazenih politicara i akademika koji zive od jezika na nasim prostorima... bitno je da mi prevodimo jedni drugima.

plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju

Ovo nesto na moj racun?

Željkova loza - puno hrvatskije od Žikine dinastije

http://www.index.hr/xmag/clanak/tudje-n ... 95084.aspx

nellington wrote:Željkova loza - puno hrvatskije od Žikine dinastije

http://www.index.hr/xmag/clanak/tudje-n ... 95084.aspx

nellington wrote:Željkova loza - puno hrvatskije od Žikine dinastije

http://www.index.hr/xmag/clanak/tudje-n ... 95084.aspx

"Kakav deda, takav unuk" (u prijevodu "Svi su Srbi isti").

wewa wrote:

darius_maximus wrote:

wewa wrote:brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...

uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...

Pazi, malo je prekomplikovano to pitanje, a i da ne idemo u offtopic previse...
Tri jezika postoje. Politicka odluka, da, ali je tako. I kada je vec tako, zelio bih da se neko zauzme i za bosanski jezik, a ne da on sam prezivljava... Muka mi je od toga sto na svim uredjajima koje kupim mogu birati izmedju srpskog i hrvatskog, sto vecina programa ima srpsku i hrvatsku lokalizaciju, sto vecina stranica ima srpsku i hrvatsku varijantu, bosanski je samo upsutni posmatrac i ako negdje uleti, onda je i dobro...
Stav drzave prema jeziku, kako god se on zvao, je jako bitan, a kod nas je to davno premasilo i najnize grane...
Da li se ti i ja slazemo da su ovo tri jezika ili jedan, to je vec diskusija koja prevazilazi trenutno stanje i orijentisana je na nekakvu buducnost, kakva god ona bila...
Sto se tice posudjenica, nikad to nisam smatrao problemom u jeziku, ali se moze, bas kao i u njemackom, na primjer, imati i svoja rijec za sve te posudjenice... Rijeci su bogatstvo jezika, ne znam zasto bi bio problem da jednu stvar mogu izraziti na tri razlicita nacina...

ako posudjenice nisu problem, zasto onda iz petnih zila susjedi nastoje smisliti inacice za interfejs? zasto onda koriste nakarade od ocvrsja i stamuvecdodje software?
sto se politicke odluke tice, kakva nam je drzava, takva i jezicka politika. da se pita lingviste, zacas bi se rjesenje naslo jer problema zapravo nema. ako hrvatski moze podnijeti event, moze vala i kasiku.
nedavno je u jutarnjem bio izvrstan clanak jurice pavicica - univerzitet u frankfurtu je ukinuo, zarad ustede, cijeli b-h-s odsjek i iselio biblioteku s najvecim brojem jedinica na b-h-s jeziku u tom dijelu evrope. sve to bez ijedne rijeci uvazenih politicara i akademika koji zive od jezika na nasim prostorima... bitno je da mi prevodimo jedni drugima.

Ja sam rekao da meni nisu problem posudjenice, za ostale nisam siguran...
Svi nastoje svoj jezik "izmijeniti" toliko da se opravda postojanje tri jezika na ovim prostorima, sto je opet politicka odluka... I da se lingviste pita, nikad se ovo pitanje ne bi rijesilo... Bilo je jednom ono okupljanje na Zabranjenom forumu, na kojem je Riđanović stalno govorio da je ovo sve "jezik x", dok su svi drugi govorili o srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku... Nije ni maslo lingvista bas za ramazana...
Hrvatski moze podnijeti sve, naravno, ali oni nece da podnosi i to je njihovo puno pravo...
Sto se tice Frankfurta, nisam cuo za to, ali me nimalo ne cudi... Dok se mi ovdje koljemo oko "gluposti" (pod navodnicima je jer ne shvataju svi ovo pitanje jednako) svijet zivi po svom... Svakako je njima citav Balkan jedna cjelina, ne vide oni ove razlike koje mi vidimo...

darius_maximus wrote:

plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju

Ovo nesto na moj racun?

nije, nije..samo mislim da imamo vecih problema od naziva jezika

Srbi su to elegantno rijesili..sve su rijeci njihove
u njihovim filmovima i serijama mozes cuti turcizme koji se i kod nas rijetko koriste..oni su njih lijepo prisvojili-dosli su iz turskog jezika, ali sad su nasi

a dobro, docekali lingvisti svojih 5 minuta, skontali da se moze zaraditi podrzavanjem odredjenih politickih opcija. treba im oprostiti, od lingvistike se ionako slabo ko hljeba najeo, o cevapima da i ne pricam.

Ja mislim da je zvanični srpski ili bosanski jezik sličniji zvaničnom hrvatskom nego što su to pojedini hrvatski dijalekti (Dalmacija, Istra, Zagorje...). Ako uzmemo u obzir koliko ljudi u Hrvatskoj govori dijalektom, tek onda postaje besmisleno ovo prevođenje.

nellington wrote:

Jara wrote:Sinoć na TVSA film "Lenjingrad" (radi se o nacističkoj opsadi grada u II svj. ratu) i u jednoj sceni na kamionu parola - prva riječ je ВРАГ( na ruskom vrag znači neprijatelj, ne đavo/vrag kao u našem jeziku). Umjesto "Neprijatelj neće proći" na titlu je "Đavo neće proći"!

To je ozbiljna greška, a nedavno sam vidio jednu zamku za prevodioce s ruskog. U filmu lik kaže "Da njet..." a u prijevodu ide "Da ne..."

Meni je bilo smiješno, jer da njet je svojevrsni frazem kojim se naglašava kontradikcija i neslaganje - ali se onda zapitah: kako uopće prevesti to po naški?

P. S. Šta je standard po pitanju ruskih imena na našem jeziku? Nije mi jasno kako istovremeno mogu biti ispravni Fjodor i Potemkin?

Možda kao "ne, dapače", " jok, ti si" ili "nema teorije"!

P.S. Dobro zapažanje glede transliteracije. Možda zavisi "preko koga" je ime došlo do nas.
Za mene je veeelika greška kad u našim medijima ruska imena pišu na engleski ili njemački način: Chaykovski ili Tschaikowsky. Bolshoi theatre. Ne bi me iznenadilo da uskoro počnu pisati Moscow umjesto Moskva.

E mene zanimaju generalna pravila transliteracije u bosanskom jeziku. Posebno me to zanima za nazive arapskog ili kineskog porijekla...

Dakle, da li je pravilno napisati Zedong ili Cetung, odnosno Yasser ili Jaser...

je li beijing ili peking

evo sta kaze pravopis (stari, za sh. jezik)

arapska i druga imena iz orijentalnih jezika se pisu fonetski, ali se u agencijskim vijestima prenose prema engleskom nacinu pisanja pa je Jaser umjesto Jasir, Kasem umjesto Kasim, Gamal umjesto Dzemal.

*kineska, vijetnamska, burmanksa imena pisu samo fonetski

a pravilno je Mao Ce Tung

...

Jara wrote:
P.S. Dobro zapažanje glede transliteracije. Možda zavisi "preko koga" je ime došlo do nas.

Mislim da Senahid kaže nešto na tragu ovome: ruski se jezik može transkribirati i transliterirati - pri tome je transliteraciji data prednost, a zatim navodi i pravila transliteracije. Za vikend ću provjeriti, čim se dokopam primjerka.

cyprus wrote:E mene zanimaju generalna pravila transliteracije u bosanskom jeziku. Posebno me to zanima za nazive arapskog ili kineskog porijekla...

Dakle, da li je pravilno napisati Zedong ili Cetung, odnosno Yasser ili Jaser...

Senahid Halilović veli i ovo:

1. Opće načelo koga se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u naroda iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i sl.

U domaćoj javnoj upotrebi (u novinama, na televiziji, u školama, u popularnoj literaturi) ovakva imena mogu se pisati onako kako su već usvojena (npr. Hsinhau, Mao Ce Tung, gen. Mao Ce Tunga, prid. Mao Ce Tungov; tako je i s burmanskim, vijetnamskim i drugim imenima: U Tant, gen. U Tanta, prid. U Tantov), ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisanje prema službenoj transkripciji naroda iz koga potječu.


2. Imena iz arapskog jezika u domaćoj javnoj upotrebi pišu se na način već uobičajen u bosanskome jeziku.

a) Dvočlana imena arapskog porijekla pišu se polusloženički: Ebu-Leheb, gen. Ebu-Leheba. Određeni član uz takva imena piše se zajedno s prvim dijelom imena, a drugi dio imena vezuje se crticom. Kao i u ostalih polusloženica, prvi dio ne dobija obličke nastavke: Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba), Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), Zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna).

b) Ukoliko se određeni član upotrijebi samo uz prezime, odnosno jednočlano ime (kako na početku tako i unutar rečenice), piše se velikim početnim slovom i uz ime vezuje crticom: El-Arebi (gen.El-Arebija), Et-Taberi (gen. Et-Taberija).

c) Ukoliko između dvaju članova u imena arapskoga porijekla dolazi skraćenica b. (:bint, ibn-u značenju: kći, sin), oba člana su promjenljiva: Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa).


3. Pojedine islamske termine, iz naročitih razlog, potrebno je pisati tako da se može što lakše prepoznati njihov izvorni oblik. Otuda se u njima, kao i u arapskim imenima (većinom u stručnim djelima), susreću i znakovi kao: hemze ('), labijal waw (w) i sl.

Naprimjer: Kur'an (pisanje s hemzetom - koji se piše kao apostrof, a predstavlja grleni poluglas), kira'et, mu'min i sl.

Naprimjer: Labijal waw se označava kao w.: tewba, tewhid, sewab, mewlud, lewha. Izvan stručnih dijela većina ovim riječi se pišu bez posebnih znakova: kiraet, mumin, levha, tevba, tevhid, sevab/sevap.

nellington wrote:...ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisanje prema službenoj transkripciji naroda iz koga potječu...

Da li to znači da nisam pogriješio kad sam kroz cijeli magistarski piso Zedong, a ne Ce Tung?

Najčešći sistem romanizacije kineskog jezika je pinyin i ako sam dobro skonto on bi se trebao primjenjivati u svim jezicima koji se pišu latinicom... Drugi sistem je Wade Gillesov, prema kojem se recimo piše Mao Tse-tung, i on se također koristi, ali manje. Nakon svega, moje mišljenje je da je prema tome ravnanje prema Vuku ne baš korektno...

Da sam sebi odgovorim na pitanje vezano za transkripciju i transliteraciju imena iz ruskog jezika (Citat iz Pravopisa, Senahid Halilović):

Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.

Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.

197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:

а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.

Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).

Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).

Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?

cuj bosnjacka latinica... to jos nisam cula.

minjonja wrote:cuj bosnjacka latinica... to jos nisam cula.

Srpske šume, hrvatske telekomunikacije, bošnjačka latinica... Sve 5

Valjda se S.H. ne sviđa termin gajevica, a još manje 'bosanska latinica', šta li