Moderator: anex
Pazi, malo je prekomplikovano to pitanje, a i da ne idemo u offtopic previse...wewa wrote:brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...
uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...
plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju
amrica wrote:plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju
ko nezna
ako posudjenice nisu problem, zasto onda iz petnih zila susjedi nastoje smisliti inacice za interfejs? zasto onda koriste nakarade od ocvrsja i stamuvecdodje software?darius_maximus wrote:Pazi, malo je prekomplikovano to pitanje, a i da ne idemo u offtopic previse...wewa wrote:brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...
uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...
Tri jezika postoje. Politicka odluka, da, ali je tako. I kada je vec tako, zelio bih da se neko zauzme i za bosanski jezik, a ne da on sam prezivljava... Muka mi je od toga sto na svim uredjajima koje kupim mogu birati izmedju srpskog i hrvatskog, sto vecina programa ima srpsku i hrvatsku lokalizaciju, sto vecina stranica ima srpsku i hrvatsku varijantu, bosanski je samo upsutni posmatrac i ako negdje uleti, onda je i dobro...
Stav drzave prema jeziku, kako god se on zvao, je jako bitan, a kod nas je to davno premasilo i najnize grane...
Da li se ti i ja slazemo da su ovo tri jezika ili jedan, to je vec diskusija koja prevazilazi trenutno stanje i orijentisana je na nekakvu buducnost, kakva god ona bila...
Sto se tice posudjenica, nikad to nisam smatrao problemom u jeziku, ali se moze, bas kao i u njemackom, na primjer, imati i svoja rijec za sve te posudjenice... Rijeci su bogatstvo jezika, ne znam zasto bi bio problem da jednu stvar mogu izraziti na tri razlicita nacina...
Ovo nesto na moj racun?plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju
nellington wrote:Željkova loza - puno hrvatskije od Žikine dinastije
http://www.index.hr/xmag/clanak/tudje-n ... 95084.aspx
"Kakav deda, takav unuk" (u prijevodu "Svi su Srbi isti").nellington wrote:Željkova loza - puno hrvatskije od Žikine dinastije
http://www.index.hr/xmag/clanak/tudje-n ... 95084.aspx
Ja sam rekao da meni nisu problem posudjenice, za ostale nisam siguran...wewa wrote:ako posudjenice nisu problem, zasto onda iz petnih zila susjedi nastoje smisliti inacice za interfejs? zasto onda koriste nakarade od ocvrsja i stamuvecdodje software?darius_maximus wrote:Pazi, malo je prekomplikovano to pitanje, a i da ne idemo u offtopic previse...wewa wrote:brane jezik?! da ne bude k'o u vicu: nemoj me, majke ti, ti branit'!
boje se istocnih varijanti, a ne mogu da nadju opciju za vlastite dijalekte i lokalizme. pa radije kapom i sakom uvode anglicizme. puni mediji evenata, shopping lista, celebrityja, q-raca - palaca...
uostalom, da mi je prespavati jedno 20 godina i docekati razgranicavanje ovog jezika sto ga svi govorimo, a svak svojata kao da je jedini prezivjeli govornik...
Tri jezika postoje. Politicka odluka, da, ali je tako. I kada je vec tako, zelio bih da se neko zauzme i za bosanski jezik, a ne da on sam prezivljava... Muka mi je od toga sto na svim uredjajima koje kupim mogu birati izmedju srpskog i hrvatskog, sto vecina programa ima srpsku i hrvatsku lokalizaciju, sto vecina stranica ima srpsku i hrvatsku varijantu, bosanski je samo upsutni posmatrac i ako negdje uleti, onda je i dobro...
Stav drzave prema jeziku, kako god se on zvao, je jako bitan, a kod nas je to davno premasilo i najnize grane...
Da li se ti i ja slazemo da su ovo tri jezika ili jedan, to je vec diskusija koja prevazilazi trenutno stanje i orijentisana je na nekakvu buducnost, kakva god ona bila...
Sto se tice posudjenica, nikad to nisam smatrao problemom u jeziku, ali se moze, bas kao i u njemackom, na primjer, imati i svoja rijec za sve te posudjenice... Rijeci su bogatstvo jezika, ne znam zasto bi bio problem da jednu stvar mogu izraziti na tri razlicita nacina...
sto se politicke odluke tice, kakva nam je drzava, takva i jezicka politika. da se pita lingviste, zacas bi se rjesenje naslo jer problema zapravo nema. ako hrvatski moze podnijeti event, moze vala i kasiku.
nedavno je u jutarnjem bio izvrstan clanak jurice pavicica - univerzitet u frankfurtu je ukinuo, zarad ustede, cijeli b-h-s odsjek i iselio biblioteku s najvecim brojem jedinica na b-h-s jeziku u tom dijelu evrope. sve to bez ijedne rijeci uvazenih politicara i akademika koji zive od jezika na nasim prostorima... bitno je da mi prevodimo jedni drugima.
nije, nije..samo mislim da imamo vecih problema od naziva jezikadarius_maximus wrote:Ovo nesto na moj racun?plain vanilla wrote:meni je muka sto pola Bosanaca (i Hercegovaca) ne zna napisati negaciju
Možda kao "ne, dapače", " jok, ti si" ili "nema teorije"!nellington wrote:To je ozbiljna greška, a nedavno sam vidio jednu zamku za prevodioce s ruskog. U filmu lik kaže "Da njet..." a u prijevodu ide "Da ne..."Jara wrote:Sinoć na TVSA film "Lenjingrad" (radi se o nacističkoj opsadi grada u II svj. ratu) i u jednoj sceni na kamionu parola - prva riječ je ВРАГ( na ruskom vrag znači neprijatelj, ne đavo/vrag kao u našem jeziku). Umjesto "Neprijatelj neće proći" na titlu je "Đavo neće proći"!
Meni je bilo smiješno, jer da njet je svojevrsni frazem kojim se naglašava kontradikcija i neslaganje - ali se onda zapitah: kako uopće prevesti to po naški?
P. S. Šta je standard po pitanju ruskih imena na našem jeziku? Nije mi jasno kako istovremeno mogu biti ispravni Fjodor i Potemkin?
greška kad u našim medijima ruska imena pišu na engleski ili njemački način: Chaykovski ili Tschaikowsky. Bolshoi theatre. 
Ne bi me iznenadilo da uskoro počnu pisati Moscow umjesto Moskva. 
Mislim da Senahid kaže nešto na tragu ovome: ruski se jezik može transkribirati i transliterirati - pri tome je transliteraciji data prednost, a zatim navodi i pravila transliteracije. Za vikend ću provjeriti, čim se dokopam primjerka.Jara wrote:
P.S. Dobro zapažanje glede transliteracije. Možda zavisi "preko koga" je ime došlo do nas.
Senahid Halilović veli i ovo:cyprus wrote:E mene zanimaju generalna pravila transliteracije u bosanskom jeziku. Posebno me to zanima za nazive arapskog ili kineskog porijekla...
Dakle, da li je pravilno napisati Zedong ili Cetung, odnosno Yasser ili Jaser...
Da li to znači da nisam pogriješio kad sam kroz cijeli magistarski piso Zedong, a ne Ce Tung?nellington wrote:...ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisanje prema službenoj transkripciji naroda iz koga potječu...
Sad meni nije jedna stvar jasna: da li se od mene u tekstovima očekuje da transkribiram ili transliteriram?Senahid Halilović wrote:196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima.
Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.
197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na sljedeći način:
а→a, б→b, в→v, г→g, д→d, е→e, ë→e, ж→ž, з→z, и→i, й→j, к→k, л→l, м→m, н→n, о→o, п→p, р→r, с→s, т→t, у→u, ф→f, х→h, ц→c, ч→č, ш→š, щ→šć, ъ→a, ы→i, ь→', э→e, ю→ju, я→ja.
Transkripcija izgleda ovako: е (na početku riječi i iza vokala)→je (Евдоким, Елисеев→Jevdokim, Jelisejev), →jo (Фëдор→Fjodor), л+ь→lj (Гоголь→Gogolj), л+е→lje (Лермонтов→Ljermontov), л+и→lji (Сталин→Staljin), н+ь→nj (Рязань→Rjazanj), н+е→nje (Онегин→Onjegin), н+и→nji (Бакунин→Bakunjin), щ→šć (Щедрин→Šćedrin), ъ→ø (Объявин→Objavin), ы→i (Крым→Krim), ь→ø (Астрахань→Astrahan; Обь→Ob), э→e (Эйзенштейн→Ejzenštejn), ю→ju (Юсупов→Jusupov), я→ja (Настя→Nastja).
Nastavak ий(-ij)→ -i (Якубинский, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski) a nastavak ая (-aja)→ -a (Достоевская→Dostojevska).
Srpske šume, hrvatske telekomunikacije, bošnjačka latinica... Sve 5minjonja wrote:cuj bosnjacka latinica... to jos nisam cula.
