Forum Klix.ba

bas se pitam sta mislite o rijeci "guglanje"

Ne treba cjepidlaciti (jos jedna rijec za analizu), jezik se stalno (da ne kazem konstantno) mijenja!
Ako je neka rijec ili izraz opste prihvacena, treba je uvrstiti u pravopis!

vjerujem da svako od nas koristi poneku rijec pogresno, pa nismo svi profesori bosanskog jezika, niti imamo volje i razloga da znamo sta je 100% pravilno a sta ne! pored toga, nekima od nas je bosanski drugi jezik, posto smo u skoli ucili sh-hs tako da sto bi juce pravilno, odjednom postade nepravilno!

zamislite na sta bi to licilo da svi govorimo potpuno pravilno gramaticki, ne koristimo sleng i slicno. pa zvucali bi k'o britanska kraljica (bosanski ekvivalent naravno)!!!

minjonja wrote:btw, evo sta nadjoh u "gramatici bos jezika" halilovica, izdanje 2000:


ovo je neka zavjera

minjonja wrote: postoji nesto sto se zove odredjeni i neodredjeni pridjevski vid.

npr., neodredjeni:ja imam visoka ucitelja-govorim vam da je moj ucitelj visok.
odredjeni:ja imam visokog ucitelja-govorim vam da mi je ucitelj onaj visoki, ne brkati kao prosle godine.

znaci ono cetvrti sijecnja nije netacno. hrvati ince mnogo cesce koriste neodredjeni vid, nego odredjeni, dok je kod nas suportno.

Ovaj primjer mi je otprilike razbistrio sta se zeli postici. Hvala
Ali kad se vratim na ono "cetvrti sijecnja" opet sam na pocetku i nije jasno sta se tu zeli postici

Scorpions wrote:

minjonja wrote: postoji nesto sto se zove odredjeni i neodredjeni pridjevski vid.

npr., neodredjeni:ja imam visoka ucitelja-govorim vam da je moj ucitelj visok.
odredjeni:ja imam visokog ucitelja-govorim vam da mi je ucitelj onaj visoki, ne brkati kao prosle godine.

znaci ono cetvrti sijecnja nije netacno. hrvati ince mnogo cesce koriste neodredjeni vid, nego odredjeni, dok je kod nas suportno.

Ovaj primjer mi je otprilike razbistrio sta se zeli postici. Hvala
Ali kad se vratim na ono "cetvrti sijecnja" opet sam na pocetku i nije jasno sta se tu zeli postici

zeli se postici da se da do znanja da se to nesto desilo 4.1.

cetvrtog sijecnja i cetvrti sijecnja je ista stvar, samo drugi vid. hrvati vrlo cesto koriste neodredjeni vid, tj. cetvrti sijecnja, dok bosanci odredjeni-cetvrtog sijecnja. oboje gramaticki ispravno. kad budes citao literaturu na hrvatskom, primijetices da skoro uvijek koriste ovaj neodredjeni oblik. moji neuki drugovi iz razreda bi govorili kako je njiga puna stamparskih gresaka

Ne radi se o vidu, nego o padežima.
Npr. prvi siječnja - prvi - nominativ, siječnja - genitiv, što je možda logičnije - prvi dan mjeseca siječnja. No, gramatika nije matematika da joj je logika glavna karakteristika pa je pravilno reći i onako kako je kod nas uobičajenije:
prvi januar - prvi - nominativ, januar - nominativ, dakle redni broj dana i naziv mjeseca se podudaraju u padežu.

E, moram i ovaj biser tv-novinara zabiljeziti:

PTSP - post-traumatski stresni poremecaj, akronim PTSP treba izgovarati pe-te-es-pe, a ne pi-ti-es-pi (sto li koriste engleski?!).

Ako hoce engleski:
PTSD - posttraumatic stress disorder, onda, dakle, imamo: pi-ti-es-di!

Pogledajte naše izloge. Sniženje gaća, sniženje košulja, sniženje..... . 99,9% naših izloga (u glavnoj ulici) je natrpano ovakvim obavješenjima.

Jara wrote:Ne radi se o vidu, nego o padežima.
Npr. prvi siječnja - prvi - nominativ, siječnja - genitiv, što je možda logičnije - prvi dan mjeseca siječnja. No, gramatika nije matematika da joj je logika glavna karakteristika pa je pravilno reći i onako kako je kod nas uobičajenije:
prvi januar - prvi - nominativ, januar - nominativ, dakle redni broj dana i naziv mjeseca se podudaraju u padežu.

prvi sijecnja moze biti i nominativ, akuzativ, vokativ...

koncert ce se odrzati cetvrti (dana) sijecnja.
koncert ce se odrzati cetvrtog (dana) sijecnja.

oboje tacno.

redni brojevi se kod nas mijenjaju po promjeni pridjeva odredjenog vida. hrvati vise vole neodredjeni vid.

veming wrote:Pogledajte naše izloge. Sniženje gaća, sniženje košulja, sniženje..... . 99,9% naših izloga (u glavnoj ulici) je natrpano ovakvim obavješenjima.

ja cesto vidim snizenje -20%, snizenje -50%. posto minus i minus daje plus, je li to znaci da moram dati jos 20% ili 50% da bi kupila zeljenu majicu?

ja mrzim, ali baš mrzim čuti pridjev "stidan" za ljude
kao "on ne priča puno, stidan je u društvu
po meni stidne su uši ili dlake, ali NE i ljudi

EllaD wrote:ja mrzim, ali baš mrzim čuti pridjev "stidan" za ljude
kao "on ne priča puno, stidan je u društvu
po meni stidne su uši ili dlake, ali NE i ljudi

a ja se uvijek pitam kako dlake mogu biti stidne postoje duge, kratke, kovrdzave, plave, smedje, crvene, crne, ali stidne zna se sta je kad je neko stidan. stidne dlake su dobile valjda ime po tome jer covjek treba da ih skriva, da ih se stidi jer je to nesto intimno, mada ko da vidim jos malo pa ce biti u modi i to pokazivati.

.

Pa valjda je logičnije da su ljudi stidni, a ne dlake.

Standardni jezik je glupost i ne treba ga se pridrzavati.

po tvojoj logici onda se može reći i "stidljiva kost" ili "stidljiva dlaka"?
ne bih rekla

radio_mocan wrote:Standardni jezik je glupost i ne treba ga se pridrzavati.

a zašto onda ti pišeš "standardno"? zašto, na primjer, ne napišeš "netreba"?

Ko pise standardno?
To je samo puka slucajnost.

Standardni jezik ogranicava ljude, a jezik je namjenjen da se ljuti sporazumjevaju, tako da tu nisu potrebna
nikakva ogranicenja.

Zar bi nesto bilo drugacije da sam napisao netreba.

Semanticki nema razlike i to je najbitnije, a to sto se nekom Halilovicu prohtjelo da uzme kes, je prica
za sebe.

"stidan" hm,stidljivost,stidljiv/a , a rijec "stidan" je koristena i za stidne usi /eng.crabs/ ali ,rijec nema veze sa "stidom",pardon stidljivoscu,rijec vulva se takodjer imnuje kao stidnica,zato se koriste rijeci stidna kost ili stidne dlake

On se je htjeo podpisat.

EllaD wrote:po tvojoj logici onda se može reći i "stidljiva kost" ili "stidljiva dlaka"?
ne bih rekla

tacno,upravo sam napisala objasnjenje

ljubav_aha wrote:"stidan" hm,stidljivost,stidljiv/a , a rijec "stidan" je koristena i za stidne usi /eng.crabs/ ali ,rijec nema veze sa "stidom",pardon stidljivoscu,rijec vulva se takodjer imnuje kao stidnica,zato se koriste rijeci stidna kost ili stidne dlake

Halilović nema veze ni sa standardom jezika, a ni sa jezikom uopšte
on apsolutno nije relevantan kao "jezičar" i molim sve koji doprinose ovoj temi da ga ne navode kao referencu ako žele da budu ozbiljno shvaćeni

sumirprimus wrote:On se je htjeo podpisat.

ne volim nikako cuti to se je. osječam kako mi se crjeva okreču.

ovih dana gledam "arrivals" (smece, ali eto kad je svako pogledao pa da vidim o cemu se radi). uglavnom, prevodilac je neki opasno nepismeni jer uporno pise da se vi ne bih ste zapitali.

Nebitno, recimo da je standardni jezik skup pravila koja su potpuno nepotrebna.

Stavise, ljudi trose svoje kapacitete uceci ova pravila, amogli bi iste iskoristiti u mnogo produktivnije svrhe.

radio_mocan wrote:Nebitno, recimo da je standardni jezik skup pravila koja su potpuno nepotrebna.

Stavise, ljudi trose svoje kapacitete uceci ova pravila, amogli bi iste iskoristiti u mnogo produktivnije svrhe.

znaci,ocekujes osobe da se odlicno razumiju prakaticiranjem istog jezika ali istovremenim koristenjem vlasitih pravila o jeziku

Da, ali ne bismo svi imali vlastita pravila jer je covjek drustveno bice i integrira se u zajednicu poprimajuci njihove
obicaje.

Znaci, ta pravila nam nisu potrebna.