Forum Klix.ba

pčelar wrote:

Zah wrote:Ako se vratim bit ce druzenja. Stalno mastam o dvenoj vikendici, pcelnjaku i jednom dobrom psu, nekoliko vocki, jednom redu grozdja i maloj bastici. Meni dosta za ugodan zivot.

Strah od pcela
http://www.youtube.com/watch?v=oZlOv4-Xjaw

Samo se ti Zah nakani da počneš i imaš našu pomoć sve što te bude zanimalo.
SAJAM PČELARSTVA U BIHAĆU
Evo da ukratko podnesem "izvještaj" da je Prvi sajam pčelarstva u Bihaću protekao u najboljem redu. Imali smo oko 30etak izlagača sa Unsko -sanskog kantona, Tuzle, Prijedora, Sarajeva i Ljubljane. Sam sajam otvorili su kulturno - zabavnim programom najmlađi i naši budući članovi akobogda budućnost pčelarstva

sajam se održavao tri dana a štandovi su bili postavljeni u samom centru Bihaća tako da je sajam bio lahko dostupan građanima
U toku sajma pored izlaganja raznih vrsta medova i drugih pčelinjih proizvoda te pčelarske opreme, na sajmu su održana i dva predavanja koja su držali ugledni predavači iz Zagreba i Sarajeva te dva okrugla stola koja su održali lokalni predavači. Branko Končar je zbog opravdanih razloga izostao sa predavanjem svoje teme. Posebna pažnja je posvećena predavanjima što se vidi na slici jednog od okruglih stolova

Svakako najvažniji događaj na sajmu bio je zadnji dan sajma kad su proglašeni pobjednički medovi po sortama i to zlatnu medalju za najbolji livadski med dobio je pčelar iz Bosanske Krupe Sulejman Alijagić, zlatnu medalju za najbolji kestenov med dobio je pčelar Omanović Damir iz Cazina, zlatnu medalju za najbolji lipov med dobila je pčelarka Kazaz Emira iz Bihaća i posebno priznanje za med medova dobio je pčelar Gerzić Idriz također iz Bosanske Krupe i Šefik Rošić je dobio posebno priznanje za medne pripravke na bazi meda inače vrhunski pčelar i travar. Treba naglasiti da su u komisiji za ocjenjivanje medova bili stručnjaci iz Slovenije koji su specijalno pozvani kao ljudi sa evropskim certifikatima za ocjenjivanje medova, također u komisiji su bili Prof. dr. Nikola Kezić, Doc. dr. Behija Dukić, Mr. Smail Toromanović.

Vjerovatno je bilo i propusta ali pošto je ovo prvi sajam nadamo se da će mo se popraviti iduće godine.

mamica papucarka wrote:imas pp

nego, nisam forumala vise od mjesec dana tako da to nisam procitala

emir_du wrote:Med nema roka trajanja to jest rok trajanja je neogranicen.
Ljekovita svojstva moze izgubiti samo ako je stajao nepoklopljn u dodiru sa vlagom ili je bio izlozen direktnom izvoru toplote vece od 40 stepeni C.
To ti je u gornjm tekstu navedeno pod tackom 7.

emir_du wrote:Med nema roka trajanja to jest rok trajanja je neogranicen.
Ljekovita svojstva moze izgubiti samo ako je stajao nepoklopljn u dodiru sa vlagom ili je bio izlozen direktnom izvoru toplote vece od 40 stepeni C.
To ti je u gornjm tekstu navedeno pod tackom 7.

emir_du wrote:Prvi međunarodni sajam pčelarstva i pcelarske opreme u organizaciji pcelarskog saveza kantona Sarajevo, nakon vrlo uspjesna tri dana zavrsen je juce.
Na sajmu je bilo 50 standova na kojima su izlagali pcelari iz cijele BiH(Gorazda,Gruda,Konjica,Cazina,Krupe itd.).
Pored meda tu se moglo naci i raznih cajeva kao i drugih pripravaka na bazi meda i ljekovitog bilja kao i razna pcelarska oprema.
Problema u organizaciji je bilo zbog toga što trg Alije Izetbegovica gravitira na podrucju dvije opcine(negdje otprilike po pola) Centar i Stari Grad.Od opcine Centar organizator je odmah dobio dozvolu, a ova druga opcina to nije dala.
Ipak sve je zavrseno kako treba i pored velikog pritiska opcinara da se sajam ne odrzi,pcelari su izuzetno zadovoljni prodajom i prezentacijom svojih proizvoda, tako da su mnogi najavili svoj dolazak na 6 međunarodni sajam u organizaciji Bee-festa koji ce se odrzati na istom mjestu od 17.-21.09.2008.g.
Tu vjerovatno nece biti problema oko organizacije posto je organizator privatna firma aq ne udruzenje pcelara, za nadati se da ce se pojaviti duplo veci broj izlagaca kako iz zemlje tako iz inozemstva.
Svim izlagacima mnogo srece, a posto je nastupila nova pcelarska godina i svim pcelarima MEDNO!

vratnik wrote:(htio sam ovo poslati kao PP pcelaru, ali nesto ne fercera..)

Procitah danas clanak u Der Spiegelu o pcelicama koje su zaduzene za grijanje i pcelicama koje su zaduzene da tim donose hranu. (vidi clanak: http://www.spiegel.de/wissenschaft/natu ... 21,00.html , ima nesto i na: http://www.sciencedirect.com/science?_o ... 966455cde0
kome treba engleski).
Stvarno su te pcelice dobro organizovane: Pcelu za predsjednika!!!!

emir_du wrote:http://www.youtube.com/watch?v=Y7C_pV9ig4c

Pcelaru evo ti klip na kojem se vidi rad sa secerom u prahu.Ja sam to probao i jako sam zadovoljn jer je efikasnost 80-90%.
Najbolje je koristiti secer u toku pase jer nema straha od grabezi.

emir.memisevic wrote:

pčelar wrote:

Cober wrote:Pčelaru, izuzetna tema. Volio bih pročitati opširnije o matičnoj mliječi i načinu dobivanja iste. Da li je tačno da je, za dobivanje mliječi koja je prirodno namijenjena za ishranu mladih pčela, potrebno pobiti sve mlade pčele u nekoj fazi ranog razvoja? Piši opširno o tome, o spravljanju, kao i konzumaciji mliječi u ljudskoj prehrani, o čuvanju iste kao i o ljekovitim svojstvima. Kolika je vrijednosti mliječi za ljude, te prokomentariši odnos koji se spravlja za prodaju, mješavina 5 grama mliječi na teglicu meda od 470g, te mliječ u alkoholu koja se pojavila u prodaji u malim kapaljkama i bočicama pod komercijalnim nazivom Royal ili slično. Srdačan pozdrav.

Cober ne bih komentarisao to što Royal prodaje ali znam sigurno da u BiH niko ama baš niko ne proizvodi matičnu mliječ i to što neko na pijaci kaže ovo je smjesa meda sa matičnom mliječi sigurno LAŽE jer je proizvodnja matične mliječi jako komplikovano i za to treba imati posebnu opremu, sterilizatore, mali frižider i mnoštvo pipeta i epruveta, a to se radi tako što se društvo "prisili" da gradi mnogo matičnjaka a onda kad matica zaleže jaja nakon par dana pčele samo u matičnjake trpaju matičnu mliječ i onda se te "buduće" matice vade a ta matična mliječ se uzima, a pčelari neki to rade na pčelinjaku bez ikakve opreme jednostavno potrgaju matičnjake i iz njih onako prstom vade mliječ i to poturaju kao pravu matičnu mliječ. To ja nekad uradim ali samo za sebe i odmah na pčelinjaku to liznem. Dakle nema još niko ko to radi stručno to je sigurno. Lijep pozdrav i ne nasjedaj na priču.

Postovani pcelar, Cober i ostali posjetoci!

Jako lijepa tema, i dosta lijepih komentara. Na srecu moram da demantujem Vasu izjavu da: "znam sigurno da u BiH niko ama baš niko ne proizvodi matičnu mliječ". Proizvodnjom iskljucivo maticne mlijeci bavimo se vec cetiri godine. Protekle tri godine pčelinjak je bio smješten u Hadžićima, a ove godine vratili smo se u selo Johovača kod Milića, gdje su uslovi puno bolji nego u Hadžićima.

Zahvaljujem se Cober-u koji je pronasao nasu web stranicu i obavjestio ostale posjetioce foruma o tome.

Procitao sam sve postove, i moram priznati da sam se zgrozio kada sam neke stvari procitao, posebno ovo o sakupljanju mlijeci iz pčelinjeg legla.

Nazalost vecina ljudi uopste nezna kako izgleda maticna mlijec i kakvog je okusa, kupci nisu upoznati da postoji pčelinja i matična mliječ, tako da su prepušteni da vjeruju pčelarima. Ovdje je potvrđeno da je dovoljno samo napisati na tegli da je mliječ i da će to ljudi kupovati. Interesantna je pojava da se prodaje matična mliječ pomiješana sa medom u tegli od pola kilograma, a da kompletan sadržaj tegle (onome ko nikada nije vidio pravu, čistu matičnu mliječ) ima bijelu boju koja vizuelno posjeća na izgled matične mliječi. Ja do sada nisam čuo da postoji bijeli med (mislim na boju kao jogurt), a prodaje se mješavina mliječi i meda koja je kompletna bijele boje, iako je "navodno" odnos mliječi i meda 4:496. Naravno da je svima jasno da 4 grama matične mliječi nemože uticati da ostalih 496 grama meda poprimi bijelu boju. Ukoliko se matična mliječ miješa sa medom, s obzirom na specifičnu težinu matične mliječi ona bi se našla na površini, što i nije najbolji način čuvanja, jer količina zraka koja se nađe u tegli reagovao bi sa mliječi na površini i upitno je kakvog bi kvaliteta bila takva mliječ.

Druga stvar je način konzumacije. Matičnu mliječ je preporučljivo držati ispod jezika 5-10 minuta jer se na tom mjestu nalaze žlijezde koje mliječ direktno absorbuju u krv, i zato ima jako dobar efekat na jačanje imuniteta i popravljanje krvne slike. Tek nakon tog vremena guta se pljuvačka, a od mliječi u medu koju odmah progutate, slabo da cete imati ikakve koristi jer ce probavni sistem uraditi svoje. Vjerovatno je razlog miješanja "mliječi" sa medom, da bi se sakrila stvarna količina mliječi.

Cijena matične mliječi je opet posebna priča. Prije svega količina koja se proizvede je jako mala, tako da je cijena vrlo visoka. Prije rata cijena mliječi se mjerila sa polovinom cijene zlata. Dakle 1 gram zlata je 2 grama mliječi. Naravno ta cijena se u BiH tesko moze postici jer ljudi nemaju za hljeba...

Mi matičnu mliječ pakujemo u bočice u koju stane 9 grama matične mliječi. Dakle čiste mliječi, bez dodataka. Na vrh bočice nakapa se 4-5 kapi 45% etanola koji pravi izolacioni sloj izmedju mliječi i zraka, i čuva se u frižideru.Tako čuvanu mliječ testirali smo na Institutu za kontrolu kvalitete namirnica animalnog porijekla pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu i imala je za 1% manje proteina u odnosu na svježu mliječ, što je potvrdilo da se mliječ na ovaj način može čuvati.

Zbog vrlo specifičnog načina čuvanja, mi smo se opredjelili na ličnu dostavu u ručnom frižideru, da bismo bili sigurni da je mliječ do kupca došla onako kako to treba da bude. Meni je smiješno kada vidim da se mliječ čuva umotana u alu-foliju u onim teglama od pola kilograma na suncu, ali sta cemo, bitno je da pise da je maticna mliječ, jer samo rijetki ce biti u prilici da probaju pravu mliječ i da mogu napraviti poređenje.

Od pčelarstva se nemože živjeti (mislim na proizvodnju meda), ali vrijedi se baviti pčelarstvom da čovjek sebi proizvede kvalitetan med. Što se tiče ponude meda na tržištu, mogu slobodno reci da količine koje se nude, u odnosu na broj pčela i vremenskim prilikama potvrđuju da se neradi o pravom medu. Interesantno je da se na etiketama nađe podatak da se u tegli nalazi 900 grama meda, a jedan od načina da se prepozna pravi med je po specifičnoj težini. U teglu od 720 ml (to je ona standardna tegla) mora stati kilogram meda, ako je pravi i sazreo. Međutim naši pčelari nemaju vremena da cekaju pa vrcaju nektar i prodaju, a taj nektar ce i ukisnuti i na kraju samo su dzaba radili. Pored toga ogromna je razlika izmedju meda koji se sakuplja čitavu sezonu, koji u sebi ima sastojke velikog broja različitih biljaka, i jednosortnog meda, koji nije ni blizo ovom prvom. Ali o ukusima se ne raspravlja.

Eto ukratko moje mišljenje, ukoliko nekoga bude interesovala matična mliječ možete naručiti na http://www.mmm.ba

S postovanjem!

Emir Memišević