Forum Klix.ba

sour cherry wrote:

Na neki od nacina- znaci ajetom, hadisom, analogijom I sl.
I ovdje smo striktno pricali o ibadetu....

Pričali smo tad o zikru,a ne o namazu.I sama sam rekla da forma namaza mora biti ispunjena.O zikru se pričalo,zikru.Rekla sam i da znam koji je najvredniji zikr za koji postoji dokaz,ali da nema dokaza da je čovjeku zabranjeno zikriti i na način na koji on hoće i rekla da je meni to zadovoljstvo bez namjere da ja ikoga branim.O kakvoj odbrani sufija ti pričaš?Krajnje si nekorektna.Nemoj mi se više obraćati,molim te.

a zikr nije ibadet

Naravno da jeste,ali nije poput namaza.Ima tu više slobode.

Nadam se da me sour cherry nece pogresno shvatiti, ali izgleda mi da je malo ostrascena u ovoj raspravi. Vidim da zelis da ides u tekiju i zbog toga pokusavas da opravdas neke stvari koje nisu za opravdanje.

Hej vas dvije,smirite se,nemojte da vam brisem postove
Popustite malo,sta ste zapele obje,budite velikodusne,predjite preko tudjih postupaka koji vam se ne svidjaju i nastavite normalan odnos.

E upravu si ali necu brisati radi korektnosti i volim sarkazam

Nego, hajde vi konkretizujte ova pitanja oko zikra , a bilo ih je...

Sufijski zikrovi su dobrovoljni ,a ne propisani ibadeti Ono što je propisano zna se kako se obavlja jer je propisano i zato se i zove propis , a ono što nije tu nema ograničenja

Sufizam i tekijski zivot traze akciju,rad,a ne samo govor.Uz zikr se trazi fikr(promisljanje o Allahu).Sufija je covjek od djela i realizuje ga u sadasnjosti,jer proslost je izmakla,a buducnost ne zna hoce li docekati.
Znacenje rijeci zikr je vjerodostojnije i potpunije kad se prevodi kao "sjecanje",a ne "spominjanje".Sjecanje na zivot u ezelu,na obaveze preuzete tamo i nezaboravljanje(sjecanje) na Allahov stalni pogled na nama.Ihsan jeste robovanje Allahu kao da Ga vidis,jer iako ti Njega ne vidis,vidi On tebe.
Tekija je duhovna centrala odakle se oni koji su prikopcani na nju napajaju pozitivnom energijom,a generator te centrale je sejh koji je spojen putem silsile do Izvora sve energije.
Jos se mogu spomenuti stepeni duse:
1. NEFSI EMMARA- ona koja strogo ugadja strasima i niskim prohtjevima
"Ni ja necu reci,da sam bez strasti!Zaista strast nagoni zlu,osim one,kojoj se moj Gospodar smiluje." sura Jusuf

2.NEFSI LEVVAMA-dusa tj stanje u kojem se covjek sam kori
"I kunem se dusom koja sebe kori." sura Kijameh

3.NEFSI MULHIMA-dusa u koju je Allah udahnuo njenu zlocu i njenu poboznost
"I tako mi duse i Onoga koji je stvorio i koji je udahnuo njezinu zlocu i njezinu poboznost." sura Sems (Pa joj put dobra i put zla shvatljivim ucini)

4.NEFSI MUTMEINA-smirena dusa
"A ti,o smirena duso,vrati se Gospodaru svom Smirena" sura Fedzr

5.NEFSI RADIJJA-dusa potpuno zadovoljna od svog Gospodara
i ona nju Allah spominje u suri Fedzr

6.NEFSI MERDIJJA-ovom dusom je Allah potpuno zadovoljan
"I On tobom zadovoljan" sura Fedzr

7.NEFSI SAFIJJETEN-dusa potpuno cista i kao takva dostojna Allahove blizine
"...na mjestu u kome ce biti zadovoljni,kod Vladara Svemocnoga." sura Kamer

“Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nezahvalni nemojte biti." (El-Bekara 152)

“U stvaranju nebesa i zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene; za one koji stojeći, sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju Nebesa i Zemlje razmišljaju." (Ali-Imran 190-1)

“O, vjernici često Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i naveče Ga veličajte.” (El-Ahzab 41-42)

Jako lijepo čovjek objasnio.Pa eto odgovora na najčešća pitanja.

sour cherry wrote:

Sufijski zikrovi su dobrovoljni ,a ne propisani ibadeti Ono što je propisano zna se kako se obavlja jer je propisano i zato se i zove propis , a ono što nije tu nema ograničenja

Uvazavam da je tebi to prihvatljivo objasnjenje ali meni bas i nije i imala bih dosta pitanja vezano za zikr ali nadam se da ce i to doci na red jer imamo trenutno jos jednu temu....vidjecemo!

nasa wrote:

sour cherry wrote:

Sufijski zikrovi su dobrovoljni ,a ne propisani ibadeti Ono što je propisano zna se kako se obavlja jer je propisano i zato se i zove propis , a ono što nije tu nema ograničenja

Uvazavam da je tebi to prihvatljivo objasnjenje ali meni bas i nije i imala bih dosta pitanja vezano za zikr ali nadam se da ce i to doci na red jer imamo trenutno jos jednu temu....vidjecemo!

Glede zikir-a ... i propisa ... ko DVOUMI il se boji (za sebe) da ce sta ZGLAJZAT garant ce djaba ilalakat'
Jer kad zednom kazes haj vamo u ovoj testiji ima vode, zar ce zedan odgovorit daj mi dokaz da je ta tekucina vodena?
Tako je i sa zikrom ... insan il je zedan ili nije.
Nej se, za zikir (spominjanje) ima samo jedan propis: "One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah pomene, smiruju, a srca se doista, kad se Allah pomene, smiruju"
(Kur'an, XIII, 28.)

ZIKIR Chechenija ...

imate temu sad tamo ,pa slobodno mećite svoje sufijske halove i valove ,zato sam je otvorio jer mi ovo izgledalo nekako konfuzno ali nisam zato ni da ono bude neka strašno ozbiljna tema

Ne bi,mozda,bilo lose da paralelno opstoje ove dvije teme,ona tamo kao mjesto gdje ce se govoriti o tesavvufu uopsteno,kao o nauci i njenim principima,dok bi se na ovoj moglo pisati o tarikatima i njihovim osobenostima odnosno dervisluku u prakticnom smislu.slazete se?

Dolazak tarikata na Balkan i u Bosnu i Hercegovinu


"Tarikat je kao lađa koja plovi morem tesawufa kojom kormilari šejh..."


Prisustvo islama na podneblju Balkana, preciznije jugoistočne Evrope traje oko šest stotina (600) godina, čak još i prije dolaska sultan Mehmed Fatiha (1463.) od kojeg se zvanično smatra period osmanskog prisustva na ovim prostorima. Prihvatanje i održivost islama i islamske doktrine, posebice njenog duhovnog aspekta, tesavvufa kroz tarikat našlo je plodno tlo na širem dijelu Balkana a samim tim i u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući mentalitetu ovog naroda. Tarikat je zbog svoje širine i fleksibilnosti u granicama islamskog učenja, na ovim terenima ostao i dan danas u jednom kontinuitetu. S obzirom na različite historijske događaje i prilike koji su za sobom nosile određene posljedice i mijenjale stanje na ovim područjima, tako je kontinuitet tarikata slabio ili jačao, što je kao posljedicu polučilo nestajanje ili utapanje jednih tarikata u druge ili pojavu drugih koji do tada nisu bili zastupljeni na ovim prostorima. Prisustvo tarikata je imalo jakog uticaja u svim sferama čovjekovog djelovanja od umjetnosti preko esnafa do tradicionalnih znanosti.



Gazi Husrev-begov hanikah


Značaj tarikata u Bosni i Hercegovini kao i drugim balkanskim zemljama imao je značajnu ulogu u kulturno-socijalnom, obrazovnom i moralnom kodeksu ovih naroda. Kroz tarikate i tekije kao odgojne institucije sa šejhovima, predvodnicima istih, imali su i još uvijek imaju značajan faktor za život i suživot ljudi na ovim prostorima. Tarikatske institucije najvećim dijelom zaslužne su za širenje i učvršćivanje islama.
U vrijeme osmanske vlasti sufizmu u Bosni i Hercegovini pomagale su i neke naizgled sporedne činjenice, ali koje su mu dale znakovit i istinski kvalitet. Gotovo svi šejhovi tarikata pripadali su najvišoj ulemi a mnogi od njih, koji su "donijeli" tarikate u Bosnu bili su obrazovani na utjecajnim medresama najprije Istanbula, a potom i Bagdada, Kaira, Damaska, Medine i drugim islamskim centrima. Ova činjenica nekim od tarikata dala je ekskluzivne mogućnosti, pa su tako brojni sljedbenici tarikata, naročito Mevlevijja i Bektašijja, bili izvanredni prozni pisci i autori teoloških djela koji su pisali ne samo na arapskom, perzijskom i osmanskom turskom, nego isto tako i govornim jezicima zemalja i krajeva u kojima su živjeli. Mnoge bosanske sufije bili su među najobrazovanijim i najučenijim ljudima ne samo Bosne, Balkana ili Osmanskog sultanata, nego i cijelog islamskog svijeta, koji u to vrijeme nije bio mali.




Tekija Piruša, Potok, Sarajevo


Što se tiče običnog Bosanca-muslimana, socijalno okruženje u kojem je živio određivalo je i tarikat koji će imati najveći utjecaj. Uvjeti življenja u ruralnim područjima, često daleko od obrazovnih institucija i establišmenta, uzrokovali su raznolike sklonosti. Tarikati koji su se ovdje pokazali nadmoćnijim, posjedovali su određene osobine heterodoksije. U cilju umekšavanja procesa prihvatanja islama, stanovništvo je privremeno zadržavalo izvjesne elemente "starog puta". Na primjer, Hamzevijje, koje su imale izuzetno snažan utjecaj duž doline rijeke Drine u XVI.-om vijeku, ustoličili su se u ovom regionu nedugo nakon što je stanovništvo prihvatilo islam, pa iako su Osmanlije presjekli svaku aktivnost reda, mnoge od ideja koje su bile temelj njihovoga vjerovanja, preživjele su u doktrinama tarikata koji su ostali aktivni i nakon njihovog iščeznuća sa javne scene ali i u svakodnevnom životu u vidu nepisanih pravila.



Džamija na Kušlatu


Kraj osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini, 1878., nije, međutim, razultirao i krajem prisustva tarikata na ovom području. Iako uzdrmani masovnom migracijom muslimanskog stanovništva, šejhovi su uspjeli održati neka stara i uspostaviti nova utjecajna središta u Bosni. Austro-Ugarska okupacija ne prekida kontakt i vezu tarikata u Bosni sa braćom širom islamskog svijeta.

Krajem II.- og svjetskog rata i uspostavom komunističke vlasti u Jugoslaviji, počinje period opšteg pritiska čiji je uticaj osjetila islamska zajednica a s njom zajedno i tarikati. Tako 1952., aktivnosti derviša u Bosni i Hercegovini u potpunosti su zabranjene, ne, kako bi se moglo pomisliti u prvi mah od komunističke vlasti, nego od modernistički nastrojene uleme koja je, pod snažnim uticajem vladajućih struktura, rukovodila Islamskom zajednicom, koji su bratstva i šejhove smatrali zaostatkom arhaičnog praznovjerja i unošenjem novotarija (bidah) u vjeru. Sve tekije u Bosni i hercegovini su zatvorene, a mnoge od njih porušene ili pretvorene u neke druge djelatnosti, kao što su kafane i sl... U ruralnim područjima tekije su održale svoje aktivnosti, ali njihovo djelovanje je bilo više pasivno zbog vladajućeg sistema.
Ova zabrana održala se do sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada dolazi do zanavljanja sufizma u Jugoslaviji, zahvaljujući nastojanjima bosanskih šejhova Fejzullaha Hadžibajrića (preselio na ahiret 1990.), šejha Behauddina Hadžimejlića (kao i drugih šejhova iz porodice Hadžimejlić) i šejha iz Prizrena, Džemali Šehua (Xhemali Shehu), ali i doprinosi ostalih šejhova. Godine 1974., osnovana je Zajednica islamskih derviških redova SFRJ (ZIDRA) po ugledu na tarikatsku instituciju u osmanlijskoj državi, kao glavni tarikatski centar u cilju unaprijeđenja proučavanja i prakticiranja tesawufa, kao i biltena "Hu". Uspostavom ove zajednice, zabrane koje su ranije ograničavale rad i djelovanje derviških redova u Bosni i Hercegovini i drugim dijelovima Jugoslavije, ukinute su i stavljene van snage, tako da do osamdesetih godina, tarikat i njegova uloga u bosanskoj kulturi ponovo stječe zasluženi značaj.




Obnova Opijačeve tekije u mostarskom naselju Šehovina. Tekija je stradala prilikom ulaska Austro-Ugarske monarhije u Mostar. Njena obnova je bila zabranjena tako da je sve do sada bila prepuštena zubu vremena.




Mjesto pored turbeta Sedam braće gdje je nekada bila tekija Jedileri


Tarikat kroz derviške redove u Bosni i Hercegovini

Među najistaknutijim tarikatima - derviškim redovima, kao prvi koji su se pojavili na ovom prostoru su Bektašijje, koji su više bili putujući derviši (dajije - pozivači). U velikim gradskim središtima Bosne i Hercegovine tarikat Bektašijja imao je pristalica, te su njihove aktivnosti u ovim područjima u najvećoj mjeri završavale sa ogradama janjičarskih kasarni. Za ovaj tarikat se vezuje ime svetog čovjeka Sari SaltIk, koji je bio jedan od prvih putujućih sufija iz XIV.- og vijeka koji je stigao u Bosnu. Jedan od mezara koji se i danas nalazi uz tekiju na Buni u Blagaju smatra se da je njegov. Bektašijska tekija postojala je i u Banjoj Luci i drugim mjestima Bosne i Hercegovine sve do kraja XX. vijeka dok danas više ne postoji živi bektašijski tarikat u našoj zemlji.
Halvetijski tarikatski red kao institucionalni tarikat imao je najviše uticaja u Bosni i šire, a naročito je bio raširen halvetijjsko-šabanijski tarikat. Do 1930.-ih Halvetijja red je doslovno iščeznuo iz Bosne i Hercegovine, a do kraja Drugog svjetskog rata, ovaj red nije imao nijednu aktivnu tekiju. U svim centralnim urbanim mjestima ovaj tarikat je bio zastupljen, sa mnoštvom objekata koji su osnovani u različitim periodima. Do danas je ostalo sačuvano nekoliko halvetijskih tekija i hanikaha koji su pretvoreni u kafane i druge svrhe, dok su druge porušene. Ovaj tarikat je bio jako mnogo popularan kod uleme. Danas halvetijskih tekija sa aktivnim djelovanjem nema, ali halvetijjski šejhovi djeluju uz neke druge tarikate.

Potom se pojavljuju Nakšibendijje koji su gradili zavije, a koje su služile i kao putnička konačišta. Sa dolaskom Sultan Fatih Mehmed-hana i njegovom vojskom u Bosnu su došla dva velika šejha Šemsi-dede i Ajni-dede. U kasnom XVIII.-om vijeku, nakon što su (gotovo stotinu godina) živjeli u sjeni Halvetijja, nakšibendijski tarikat u Bosni podmlađen je izuzetnim radom Hadži Mejli-babe i Abdurahmana Sirri-babe Sikirića, koji pod vodstvom svojevrsnog mudžedida tarikata u Bosni Husejin-babe Zukića središnju Bosnu pretvara u nakšibendijsku utvrdu - u Vukeljićima kod Fojnice. Šejh Husejin-baba Zukić imao je samo jednog učenika, šejh Sirri-babu Sikirića, koji postaje glavni učitelj nakšibendijskog reda u Bosni, a on za šejha Vukeljićke tekije postavlja Muhameda Mejliju (Hadži Mejli-babu), od kojeg potiče familija Hadžimejlića, koji su i danas aktivni. Doprinos ovih šejhova kao i nakšibendijskog šejha i muftije Husnije Numanagića (preselio 1931.), koji je bio učenik od šejh Hasan-babe Hadžimejlića, dali su najveći doprinos širenju i učvršćenju nakšibendijskog tarikata.
Ovaj red se do danas održao kao najrašireniji tarikatski red u Bosni i Hercegovini. Razlog za ovakvu raširenosti održivost ovog reda je zbog podešenosti usula nakšibendijskog tarikata prema mentalitetu naroda, koji je uspostavio šejh Husein-baba Zukić.






Tekija u Živčićima - Vukeljićima kod Fojnice


Uz ove tarikate postoje i drugi derviški redovi kao Kaderije koji su se pojavili u XVII.-om vijeku, a jedna od najstarijih kaderijskih tekija koja se održala do danas je Hadži Sinanova tekija u Sarajevu. Kadirijja red duboko se ukorijenio u Bosni zahvaljujući djelovanju šejh Hasana Ka'imi Babe (p. 1691.), pisca i čovjeka izrazite duhovnosti i intelektualnosti, pročelnika najmanje dvije kadirijjske tekije u Sarajevu, prije nego je prognan zbog otvorenog uplitanja u pitanja lokalne politike. Potom je osnovao i tekiju u Zvorniku gdje mu se nalazi turbe. Jedna tekija Kadiri - Bedevi ogranka i danas je aktivna u Sarajevu.
Nakšibendijski i Kadirijski red nastavili su sa svojim aktivnostima, ali ipak svedeni na čvrsto bošnjačko, muslimansko područje.



Turbe Hasan Ka'imi-babe na Kuli kod Zvornika




Hadži Sinanova tekija, Sarajevo


Zatim, tu su Rufaijje koje su i u periodu Austro-Ugarske okupacije uspjele formirati jednu manju Rifa'i zajednicu u Sarajevu, ali i Mevlevije koji su u svoje vrijeme imali jakog djelovanja i uticaja na ljude koji su živjeli na ovim prostorima. U mnogim pokrajinama ovog prostora Mevlevije su ili potpuno iščezle ili su se održali u manjem broju, dok su na nekim uspjeli održati kontinuitet do današnjih dana, djelujući i u najtežim momentima i različitim periodima političkih i državnih promjena. Jedna od poznatih mevlevijskih tekija bila je u Sarajevu koja danas više ne postoji. Svojim karakterističnim i donekle umjetničkim manifestacijama mevlevijski tarikat je imao mnogo pristalica iz gradskih i kulturnih sfera, a od poznatih ličnosti svog doba koji su bili pripadnici Mevlevija možemo izdvojiti Fevzi Mostarca (p. 1707.), Fadil-pašu Šerifovića (p. 1882.) i dr..




Mevlevijska tekija na Bentbaši koja je srušena



Mevlevijska tekija, nedavno otvorena, Sarajevo


Bajramijjski red u Bosni i Hercegovini utemeljio je bosanski šejh Hamza Bali (p. 1573.), koji je našao plodno tlo na cijelom području istočne Bosne duž doline rijeke Drine. Ovaj red tzv. Hamzevijja postao je omražen kod vjerskih autoriteta i uleme, a sam Hamza Bali je - sa svojim stavovima i učenjem proglašen heretikom, što je za posljedicu imalo njegovo hapšenje i vjerovatno pogubljenje jer njegova smrt nikada do kraja nije razriješena. Tako je hamzevijski red protjeran, dok su preostale hamzevijske pristalice pogubljene ili prognane. Međutim, ovaj ogranak Bajramijskog tarikata pojavljuje se iz sjene desetinama godina kasnije.

Ipak, kako vidimo, Nakšibendije su se najviše održali i proširili što se da zaključiti po današnjem broju djelovanju tekija i šejhova. Pored nabrojanih tarikatskih redova trebamo spomenuti da je bilo prisustva i drugih tarikata na Balkanu a samim tim i u Bosni, ali sa nešto slabijim uticajem u odnosu na prethodne, a to su Bajramijje, Melamijje, Sa'dijje, Džalvetijje, Šazilijje i Bedevijje.

Tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, 1991. - 1995., tarikati su igrali aktivnu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine i Bošnjaka muslimana od srpskih i hrvatskih napada. Šejhovi Nakšibendijja i Kadirijja tarikata uključili su mnoge derviše u jedinice koje su aktivno učestvovale u odbrani (posebno u srednjoj Bosni u duž brčanskog koridora).

Trenutno stanje sufizma u BiH izgleda optimistično. Bosanski tarikat sa tarikatskim centrom pri Islamskoj zajednici u potpunosti je priznat, kako od vjerskog establišmenta, pri čemu su mnogi od njih otvoreno naklonjeni ili su čak pripadnici tarikata, kako i od zvanične vlasti, tako i od laika. Porodica Hadžimejlić sa najstarijom tradicijom tarikata u Bosni i Hercegovini, vjerovatno i na Balkanu, dala je i još uvijek "proizvodi" šejhove Nakšibendijja, ali i ne samo toga reda. Po nakšibendijjskom usulu zikir se obavlja glasno (zikr-i džehri), kako je podešeno po šejh Husejin-babi Zukiću koji je najprilagodljiviji mentalitetu naroda ovaoga područja.

Danas, od tekija u Sarajevu, tekija na Mlinima služi kao sjedište Tarikatskog centra, u kojoj se svojevremeno Mesnevija predavala,a od tekija sa aktivnim djelovanjem su: nakšibendijjska tekija Potok - nekadašnja džamija u kojoj je bio ** No links **, a danas je pretvorena u tekiju (po ulici u kojoj se nalazi zove se Potočka), tekija na Mejtašu (danas obnovljena na istom mjestu gdje se nekad nalazila uz Sarač Ismailovu džamiju), tekija na Čeljigovićima, Hadži-Sinanova tekija i dr.. Osim tekija u samom gradu Sarajevu postoje i tekije u njegovoj okolini. Na području Fojnice aktivna je tekija u Vukeljićima - Živčićima, zatim tekija u Kaćunima, tekija u Moštrima kod Visokog, Zenice, Tuzle i njene okolice, ali i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.




Sarač Hadži-Ismailova džamija




Tekija na Mejtašu, kod Sarač Hadži-Ismailove džamije.


Tradicija zikrova je da se zikir obavlja poslije jacije namaza, uoči petka i ponedjeljka, kao i obilježavanje mubarek noći. Na pojedinim mjestima zikiri se obavlja petkom poslije jacije namaza zbog asitane - centralne tekije. Pored ovog ustaljenog rasporeda i obilježavanja svih mubarek noći obilježava se Sultan Nevruz u tekiji "Mesudiji"




Tekija 'Mesudija' u Kaćunima


U Bosni i Hercegovini pored tekija, zikir - kelime-i tevhid se obavlja na niz mjesta, u džamijama i mektebima, po nakšibendijskom usulu šejh Husejin-babe Zukića, što vidimo da je tesawuf sa tarikatom u Bosni i Hercegovini prilagodljiv mentalitetu naroda i njegovog života i suživota uklapajući se u sve životne kolotečine, kako vjerske tako i svjetovne.


Prof.dr. Ćazim Hadžimejlić

Mislim da ovaj prethodni klip (chechenski zikr)ne pripada ovdje,bar sto se mene tice ovo nije slika i prilika sufizma,posebno ovog koji zivi u Bosni i koji je jedan od rijetkih koji je sacuvao izvornost i cistotu bez primjesa koje nikad nisu ni pripadale sufizmu.Zikr je skrusenost,zna se sta je kijam zikr,sta je devran..a sta skakanje i trcanje.svaki tarikat ima svoje principe,metode,recepte i nacine primjene,koji se moraju postovati ako se zeli postici duhovni preobrazaj odnosno popravljanje dusevnog stanja.

nemampojma0 wrote:Ne bi,mozda,bilo lose da paralelno opstoje ove dvije teme,ona tamo kao mjesto gdje ce se govoriti o tesavvufu uopsteno,kao o nauci i njenim principima,dok bi se na ovoj moglo pisati o tarikatima i njihovim osobenostima odnosno dervisluku u prakticnom smislu.slazete se?

meni paše

ašure , aferim za trud
jel ko bio u Mesudiji gore na onom čardaku?

nemampojma0 wrote:Mislim da ovaj prethodni klip (chechenski zikr)ne pripada ovdje,bar sto se mene tice ovo nije slika i prilika sufizma,posebno ovog koji zivi u Bosni i koji je jedan od rijetkih koji je sacuvao izvornost i cistotu bez primjesa koje nikad nisu ni pripadale sufizmu.Zikr je skrusenost,zna se sta je kijam zikr,sta je devran..a sta skakanje i trcanje.svaki tarikat ima svoje principe,metode,recepte i nacine primjene,koji se moraju postovati ako se zeli postici duhovni preobrazaj odnosno popravljanje dusevnog stanja.

ja im ne zamjerim i mislim da ne treba to previše zauzbijati jer oni su narod takvog mentaliteta , puno su propatili u ratovima i imaju jaku ovu vehabijsku struju koji su do skoro se raznosili po tekijama ,ubijali šejhove itd.
Oni sebi daju oduška kroz zikr ,prazne se

Nurudin wrote:

nemampojma0 wrote:Mislim da ovaj prethodni klip (chechenski zikr)ne pripada ovdje,bar sto se mene tice ovo nije slika i prilika sufizma,posebno ovog koji zivi u Bosni i koji je jedan od rijetkih koji je sacuvao izvornost i cistotu bez primjesa koje nikad nisu ni pripadale sufizmu.Zikr je skrusenost,zna se sta je kijam zikr,sta je devran..a sta skakanje i trcanje.svaki tarikat ima svoje principe,metode,recepte i nacine primjene,koji se moraju postovati ako se zeli postici duhovni preobrazaj odnosno popravljanje dusevnog stanja.

ja im ne zamjerim i mislim da ne treba to previše zauzbijati jer oni su narod takvog mentaliteta , puno su propatili u ratovima i imaju jaku ovu vehabijsku struju koji su do skoro se raznosili po tekijama ,ubijali šejhove itd.
Oni sebi daju oduška kroz zikr ,prazne se

Mašala, dobar je ovaj čečenski zikir, valjalo bi prisustvovati ovome. Naravno, odgovara njihovom temperamentu i mentalitetu. Šta bi tek trebalo reći za derviše iz iranskog dijela Kurdistana. Također, i na Kosovu i Albaniji su zikrovi, hajmo reći malo "žešći".

Vjerujem da znate sta je sve bilo po kosovskim tekijama i sta se tu sve nakotilo sto nema veze s Islamom,a time ni sa tarikatom,al mnoge tekije sad svoj rad postavljaju na ispravne principe,nem avise devijacija koje su bile prisutne,bar u onim tekijama ciji su dervisi i sejhovi se posjecivali s nasim dervisima i sejhovima.Ta zestina zikra ne zavisi samo od podneblja,vec od tarikata.
Nek se zikri,al imaju pravila.Imas makedonskih sejhova cigana,da vidis sta se radi...Boze sacuvaj.
Znate da je granica tarikata serijat,nema van okvira serijata.Haladz izgubi glavu,jer prekoraci serijat,iako nije izasao iz vjere,al zbog obicnog naroda se kazna morala izvrsiti.NEMA TARIKATA,BEZ SERIJATA.Imas ti omladine koja se zapali za tarikat i eto ga u tekiju,a jutros sabah nije klanjalo.Mada treba i to tolerisati,pa ga postepeno preko tarikata uvesti u serijat,omiliti mu namaz,pa da se kompletira.Al gdje toga nema,bjez odatle

nemampojma0 wrote:Vjerujem da znate sta je sve bilo po kosovskim tekijama i sta se tu sve nakotilo sto nema veze s Islamom,a time ni sa tarikatom,al mnoge tekije sad svoj rad postavljaju na ispravne principe,nem avise devijacija koje su bile prisutne,bar u onim tekijama ciji su dervisi i sejhovi se posjecivali s nasim dervisima i sejhovima.Ta zestina zikra ne zavisi samo od podneblja,vec od tarikata.
Nek se zikri,al imaju pravila.Imas makedonskih sejhova cigana,da vidis sta se radi...Boze sacuvaj.
Znate da je granica tarikata serijat,nema van okvira serijata.Haladz izgubi glavu,jer prekoraci serijat,iako nije izasao iz vjere,al zbog obicnog naroda se kazna morala izvrsiti.NEMA TARIKATA,BEZ SERIJATA.Imas ti omladine koja se zapali za tarikat i eto ga u tekiju,a jutros sabah nije klanjalo.Mada treba i to tolerisati,pa ga postepeno preko tarikata uvesti u serijat,omiliti mu namaz,pa da se kompletira.Al gdje toga nema,bjez odatle

Drago mi je da ti ovo napisa ...znaci ipak se ne moze reci ogranicenja nema!

Sami zikr,individualni,nema formu.znaci samo spominjanje Allahovih lijepih imena ne trpi nikakva ogranicenja,ali tekijski zivot po odredjenom tarikatu dakako ima svoju formu,nauk,principe,metodologiju.Dakle potrebno je znati razlikovati tesavvuf kao generalnu nauku od tarikata koji je prakticno i specijalizovano,prilagodjeno i iskustveno odgajanje covjeka.Zabuna dolazi iz poimanja dervisluka i njegovog poistovjecivanja iskljucivo sa zikrom,dervisluk je mnogo kompleksniji i siri od samog zikra.
A red u tekiji je uspostavljen i postoji na osnovama Kur'ana i Sunneta,od ulaska u tekijsko dvoriste,preko nazivanja selama,ophodjenja medjusobnog i s musafirima,ponasanja,razgovora,postavljanja sofre,pa do sjedenja.Kao i u svakoj drugoj instituciji,vjerskoj ili ne,postoji kucni red koji se mora postovati.A i u samoj zikr halki postoji red.Grupni zikr je dozvoljen samo ako cini jedinstvo glasova,da sve zapravo zvuci kao jedan glas.Tako da pravila postoje.

nemampojma0 wrote:Mislim da ovaj prethodni klip (chechenski zikr)ne pripada ovdje,bar sto se mene tice ovo nije slika i prilika sufizma,posebno ovog koji zivi u Bosni i koji je jedan od rijetkih koji je sacuvao izvornost i cistotu bez primjesa koje nikad nisu ni pripadale sufizmu.Zikr je skrusenost,zna se sta je kijam zikr,sta je devran..a sta skakanje i trcanje.svaki tarikat ima svoje principe,metode,recepte i nacine primjene,koji se moraju postovati ako se zeli postici duhovni preobrazaj odnosno popravljanje dusevnog stanja.

Nemam pojma
Moze bit da si u pravu.
Oni (checheni) su (mahom) dervisane, znaju odvojiti sustinu od forme, da ne znaju ne bi ih ni bilo danas ...
Nej se, kaderijski je zikir (samo drugi kol od kaderija u bosni), imaju svoj usul i to je to ..
U tarikatu nema foliranja, svaki pojedinac moze s vremena na vrijeme provjerit dokle je doso'
Oni znaju garant jel samo nako trce ili ima tu jos i nesta vise ...