Page 14 of 24

#326 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 24/05/2020 19:33
by oaza85
Ja zajebane intelektualne elite i spisatelja nam u nas.
Ako mu na svaku drljavinu koju razvlaci u nedogled ne vices jeste, tako je, najpametniji si, hodi da ti knjizevna jaja zanosim u krivini, flautam i dan i noc, ono iste sekunde pocne da se krevelji ajjjjj hocu treci!
Ajjjj majorizacija! Ajjjj bosnjacka hegemonija!!!

MrsUpm dosadnu.

#327 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 24/05/2020 22:08
by Novak20
piupiu wrote: 24/05/2020 19:21
Novak20 wrote: 23/05/2020 12:18 Nakupilo se materijala. :D

https://www.dnevnik.ba/teme/jergovicu-i ... ub-fasista

Jergoviću i drugovi, dobro došli u klub “fašista”
Evo mu odogovor od Fra Ive Šarčevića:

https://lupiga.com/vijesti/razgovor-fra ... -povijesti
Štovana @piupiu.

Nisam ni čitao nego "preletio" ovaj članak fra Ive Šarčevića iz 2014. Nemam, iskreno, ni potrebu jer znam ove stavove podosta starijih bosanskih franjevaca iz prve ruke i osobnog iskustva.

Nije to nikakav odgovor plitkome i nedoraslome dotepencu u Zagreb, Raspudiću povodom posljednjih dešavanja oko P.E.N. Centra nad kojima se Raspudić naslađuje. To je i meni blizak, bezbroj puta napisan stav i određenje prema Bosni koji su slijedili npr. pokojni Dubravko i živi Ivan Lovrenović.

Problem je sada što se takvom intelektualnom i životnom stavu prema domovini BiH nanosi golem udarac. Ne od strane Raspudića ili Lučića koji svoj stav prema BiH ne skrivaju, nego od strane slijepog parolaškog salonskog ljevičarenja sa posljedicom razdvajanja društva u interesu tko zna kakve politike i kakve budućnosti kulturnog i političkog identiteta društva glavnog grada BiH i same države.

Evo kako Ivo i Ivan razmišljaju na vjetrometini ili čistini između strana koje ne izlaze iz svojih etno-religijskih rovova. Sada definitivno vide da gluhom ne vrijedi govoriti pa je došlo vrijeme da se sklone dok se jedni priglupo smiju, a drugi kažu tko ih .ebe. Možemo i bez njih da pljujemo.

http://ivanlovrenovic.com/clanci/recenz ... udje-zrtve
Ovdje se, u Bosni i Hercegovini, istodobno ništa ne može bez drugoga, već više od pola stoljeća piše Ivan Lovrenović. Zato i ono pitanje o smrti Sime Budimira nigdje drugo nego upravo pred najbolnijim pitanjem smrti najrođenijega, pred smrću oca. To je sama bit ljudskosti, sama bit ove zemlje, unutarnje zemlje, svake zemlje, bit moralnoga postojanja. Ja sam i drugi i drugost.[34] To je zacijelo jedna od temeljnih definicija Lovrenovićeva života i njegova pisanja. Evo kako to kaže 1997. u jednom tekstu naslovljenom I poslije svega Bosna: "Pojednostavljujući dokraja, a da ne iznevjerim kompleksnost stvari, mogao bih reći ovako: bosansko iskustvo iskustvo je alteriteta. Biti Bosanac značilo je moći-biti-i-drugi. Biti višedimenzionalan. A rečeno terminima uboge i nemušte, trenutno jedino važeće nacionalno-političke retorike: biti Bosanac značilo je biti Hrvat, ili Srbin, ili Bošnjak (Musliman), ali je značilo u isti mah i ne biti samo jedno od toga, nego biti pomalo od svega, u kombinacijama koje nisu strogo zadane."

I odmah nastavlja: "U prvom licu jednine: kao Bosanac, nisam manje Hrvat zato što nisam samo Hrvat. To je aksiom bosanskog identiteta, i on je bio jasan i blizak svakomu kome je blisko definiranje čovjeka kulturom. Bosanski je kulturni identitet, dakle, višedimenzionalan, ali ne - mehanički rasklopiv. Dapače, gotovo sve druge zemlje bivše Jugoslavije bile su u mnogo većem stupnju od Bosne multikulturalne (s mnogo raznorodnih, međusobno nerazumljivih jezika, etnija) ako se kulturna pripadnost određuje kao zajednički referencijalni okvir i način komuniciranja u njemu.

Ta viša jedinstvenost i istodobno višedimenzionalnost, a nerasklopivost bosanskog antropološko-kulturnog identiteta, temelji se na alteritetu, na mogućnosti prihvaćanja drugog, bivanja-i-drugim; to je ono civilizacijski toliko važno, toliko krupno svojstvo i tekovina bosanskog iskustva, zbog koje eventualni nestanka Bosne neće biti samo politički, ako mogu reći nižerazredni gubitak, nego gubitak jedne od ključnih mogućnosti za svijet kao zemlju ljudi"

#328 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 24/05/2020 22:30
by Škobo Habu
Ja sam već par puta naglasio da Prometej i Šarčevići isto kotiraju kod obožavaoca palanačke Zirdum filozofije, koja nije ništa doli vulgarna prezentacija intelektualne masturbacije, kao i kod notorne "građanske" svijesti koja se hrani junk mitovima nasljeđenim iz doba socijalizma koji nemaju veze sa realnošću. Otvoreno ga preziru i jedni i drugi.

Kada te danas preziru i lijevi i desni - to je stvar neospornog kvaliteta.

Mnogi sa spektra hrvatske desnice Lovrenovićevo bosanstvo smatraju nekom vrstom supstrata pokojnog jugoslovenstva. Niti posjeduju njegovo iskustvo, niti razumiju suštinu njegove ideje, pa prema tome i ovaj pokušaj HDZ-ovog stranačkog portala Dnevnik.ba, koji daje toliko prostora svim tim "otpadnicima" nije ništa drugo do čisto politikanstvo kroz koje se i na ovaj način želi stvoriti slika o Sarajevu viđena Čavarinim očima.

Ivanković, Jergović, Mlakić već odavno, u svemu tome već dobrano učestvuju, jer svoju poziciju pravdaju posredstvom HDZ-ovih medijskih megafona.

#329 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 24/05/2020 23:58
by piupiu
Novak20 wrote: 24/05/2020 22:08 Štovana @piupiu.

Nisam ni čitao nego "preletio" ovaj članak fra Ive Šarčevića iz 2014. Nemam, iskreno, ni potrebu jer znam ove stavove podosta starijih bosanskih franjevaca iz prve ruke i osobnog iskustva.

Nije to nikakav odgovor plitkome i nedoraslome dotepencu u Zagreb, Raspudiću povodom posljednjih dešavanja oko P.E.N. Centra nad kojima se Raspudić naslađuje. To je i meni blizak, bezbroj puta napisan stav i određenje prema Bosni koji su slijedili npr. pokojni Dubravko i živi Ivan Lovrenović.

Problem je sada što se takvom intelektualnom i životnom stavu prema domovini BiH nanosi golem udarac. Ne od strane Raspudića ili Lučića koji svoj stav prema BiH ne skrivaju, nego od strane slijepog parolaškog salonskog ljevičarenja sa posljedicom razdvajanja društva u interesu tko zna kakve politike i kakve budućnosti kulturnog i političkog identiteta društva glavnog grada BiH i same države.

Evo kako Ivo i Ivan razmišljaju na vjetrometini ili čistini između strana koje ne izlaze iz svojih etno-religijskih rovova. Sada definitivno vide da gluhom ne vrijedi govoriti pa je došlo vrijeme da se sklone dok se jedni priglupo smiju, a drugi kažu tko ih .ebe. Možemo i bez njih da pljujemo.

http://ivanlovrenovic.com/clanci/recenz ... udje-zrtve
Ovdje se, u Bosni i Hercegovini, istodobno ništa ne može bez drugoga, već više od pola stoljeća piše Ivan Lovrenović. Zato i ono pitanje o smrti Sime Budimira nigdje drugo nego upravo pred najbolnijim pitanjem smrti najrođenijega, pred smrću oca. To je sama bit ljudskosti, sama bit ove zemlje, unutarnje zemlje, svake zemlje, bit moralnoga postojanja. Ja sam i drugi i drugost.[34] To je zacijelo jedna od temeljnih definicija Lovrenovićeva života i njegova pisanja. Evo kako to kaže 1997. u jednom tekstu naslovljenom I poslije svega Bosna: "Pojednostavljujući dokraja, a da ne iznevjerim kompleksnost stvari, mogao bih reći ovako: bosansko iskustvo iskustvo je alteriteta. Biti Bosanac značilo je moći-biti-i-drugi. Biti višedimenzionalan. A rečeno terminima uboge i nemušte, trenutno jedino važeće nacionalno-političke retorike: biti Bosanac značilo je biti Hrvat, ili Srbin, ili Bošnjak (Musliman), ali je značilo u isti mah i ne biti samo jedno od toga, nego biti pomalo od svega, u kombinacijama koje nisu strogo zadane."

I odmah nastavlja: "U prvom licu jednine: kao Bosanac, nisam manje Hrvat zato što nisam samo Hrvat. To je aksiom bosanskog identiteta, i on je bio jasan i blizak svakomu kome je blisko definiranje čovjeka kulturom. Bosanski je kulturni identitet, dakle, višedimenzionalan, ali ne - mehanički rasklopiv. Dapače, gotovo sve druge zemlje bivše Jugoslavije bile su u mnogo većem stupnju od Bosne multikulturalne (s mnogo raznorodnih, međusobno nerazumljivih jezika, etnija) ako se kulturna pripadnost određuje kao zajednički referencijalni okvir i način komuniciranja u njemu.

Ta viša jedinstvenost i istodobno višedimenzionalnost, a nerasklopivost bosanskog antropološko-kulturnog identiteta, temelji se na alteritetu, na mogućnosti prihvaćanja drugog, bivanja-i-drugim; to je ono civilizacijski toliko važno, toliko krupno svojstvo i tekovina bosanskog iskustva, zbog koje eventualni nestanka Bosne neće biti samo politički, ako mogu reći nižerazredni gubitak, nego gubitak jedne od ključnih mogućnosti za svijet kao zemlju ljudi"
Velepoštovana, moliću fino, štovani Novače! :D :lol:

Poznat mi je ovaj Lovrenovićev citat, i sama ga rado i često citiram. Vjeruj mi na riječ kad ti kažem da u Bosni odavno nema ljevice, i to 'salonstvo' je samo to - prepirke iz malogradjaskih salona, isprazno palamudjenje i 'anti-populistički' populizam. Nikakve stvarne političke ideje ovdje više nema. Bosanac je zaista onaj koji može biti sve. Samo što neki od nas ne osjećaju potrebu za svojim 'alternativnim Bosancem', ja bih još radije bila ništa, apsolutno ništa, koje ima ime i prezime i ćunku i karakter. I to je sve. Ovo isisavanje životne energije oko apstraktnih ideja o sebi je čisto bogohuljenje. Ja bih da se svim bavimo književnošću i poezijom, suštinom, umjesto ideologijom.

#330 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 00:49
by Novak20
piupiu wrote: 24/05/2020 23:58

Velepoštovana, moliću fino, štovani Novače! :D :lol:

Poznat mi je ovaj Lovrenovićev citat, i sama ga rado i često citiram. Vjeruj mi na riječ kad ti kažem da u Bosni odavno nema ljevice, i to 'salonstvo' je samo to - prepirke iz malogradjaskih salona, isprazno palamudjenje i 'anti-populistički' populizam. Nikakve stvarne političke ideje ovdje više nema. Bosanac je zaista onaj koji može biti sve. Samo što neki od nas ne osjećaju potrebu za svojim 'alternativnim Bosancem', ja bih još radije bila ništa, apsolutno ništa, koje ima ime i prezime i ćunku i karakter. I to je sve. Ovo isisavanje životne energije oko apstraktnih ideja o sebi je čisto bogohuljenje. Ja bih da se svim bavimo književnošću i poezijom, suštinom, umjesto ideologijom.
:kakoste:

Eh...

Ipak smo na pdf "Politika" i temi dobrog naslova za razmišljanje.

Ne mogu reći da je "antifašistička politika" ili "bleiburška književnost" nekakva ideologija. To je samo mrva otrova koji se redovito konzumira od '90.-ih do danas. S namjerom da otruje tog, dobro si napisala, "alternativnog Bosanca".

Ako je poneki slučajno ostao živ poslije rata i ovog beznađa nakaradnog kleptomanskog sistema.

#331 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 10:24
by Škobo Habu
piupiu wrote: 24/05/2020 23:58 Samo što neki od nas ne osjećaju potrebu za svojim 'alternativnim Bosancem', ja bih još radije bila ništa, apsolutno ništa, koje ima ime i prezime i ćunku i karakter. I to je sve. Ovo isisavanje životne energije oko apstraktnih ideja o sebi je čisto bogohuljenje. Ja bih da se svim bavimo književnošću i poezijom, suštinom, umjesto ideologijom.
Boldano je jedini način da individua, koja egzistira u jednom ovakom prostoru u kom je pripadnost stranci, religiji, naciji valuta kojom se plaća sve u životu, ostane dosljedna sama sebe.

Sve ostalo je gubljenje vlastitog svojstva i njegova eksploatacija za potrebe održavanja parazitske mašinerije.

Suština življenja u ovome društvu jeste biti izvan svih njegovih tokova. Kako u politici, tako i kulturi. Nema razlike u kontaminaciji u oba slučaja.

#332 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 12:39
by piupiu
Škobo Habu wrote: 24/05/2020 22:30
Mnogi sa spektra hrvatske desnice Lovrenovićevo bosanstvo smatraju nekom vrstom supstrata pokojnog jugoslovenstva. Niti posjeduju njegovo iskustvo, niti razumiju suštinu njegove ideje, pa prema tome i ovaj pokušaj HDZ-ovog stranačkog portala Dnevnik.ba, koji daje toliko prostora svim tim "otpadnicima" nije ništa drugo do čisto politikanstvo kroz koje se i na ovaj način želi stvoriti slika o Sarajevu viđena Čavarinim očima.

Ivanković, Jergović, Mlakić već odavno, u svemu tome već dobrano učestvuju, jer svoju poziciju pravdaju posredstvom HDZ-ovih medijskih megafona.
Pa najgore od svega je to što se Lovrenović doveo u situaciju da ga jedan Raspudić instrumentalizira. Usput, i Bosanstvo se smatra supstratom jugoslovenstva. Svi nacionalizmi čitaju iz istog udžbenika.

#333 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 12:40
by piupiu
Škobo Habu wrote: 25/05/2020 10:24 Boldano je jedini način da individua, koja egzistira u jednom ovakom prostoru u kom je pripadnost stranci, religiji, naciji valuta kojom se plaća sve u životu, ostane dosljedna sama sebe.

Sve ostalo je gubljenje vlastitog svojstva i njegova eksploatacija za potrebe održavanja parazitske mašinerije.

Suština življenja u ovome društvu jeste biti izvan svih njegovih tokova. Kako u politici, tako i kulturi. Nema razlike u kontaminaciji u oba slučaja.
I ko uspije, a da ne poludi, taj je fakat supermen! Su-per-men i Betmen u jednom.

#334 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 12:43
by piupiu
Novak20 wrote: 25/05/2020 00:49 :kakoste:

Eh...

Ipak smo na pdf "Politika" i temi dobrog naslova za razmišljanje.

Ne mogu reći da je "antifašistička politika" ili "bleiburška književnost" nekakva ideologija. To je samo mrva otrova koji se redovito konzumira od '90.-ih do danas. S namjerom da otruje tog, dobro si napisala, "alternativnog Bosanca".

Ako je poneki slučajno ostao živ poslije rata i ovog beznađa nakaradnog kleptomanskog sistema.
Mislim da ipak jesu ideologije. Dvije stare suprotstavljene ideologije u mrvu updateovanom ruhu. Bosanaca je puno više vani nego ovdje, u fazonu bolje egzil u 21. vijek, nego srednjovjekovna smrt kod kuće.

#335 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 12:58
by Škobo Habu
piupiu wrote: 25/05/2020 12:39

Pa najgore od svega je to što se Lovrenović doveo u situaciju da ga jedan Raspudić instrumentalizira. Usput, i Bosanstvo se smatra supstratom jugoslovenstva. Svi nacionalizmi čitaju iz istog udžbenika.
O tome cijelo vrijeme govorim. To je posljedica same izhitrenosti u kojoj je Lovrenović nestao kao jedinka.

Utopljen je u sivilo politikantstva od kojega se sve ove godine odmicao.

#336 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 13:01
by Škobo Habu
piupiu wrote: 25/05/2020 12:40
I ko uspije, a da ne poludi, taj je fakat supermen! Su-per-men i Betmen u jednom.
Nije da ne znam takve, i sasvim su normalne i prisebne osobe.

#337 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 13:49
by piupiu
Škobo Habu wrote: 25/05/2020 13:01
piupiu wrote: 25/05/2020 12:40
I ko uspije, a da ne poludi, taj je fakat supermen! Su-per-men i Betmen u jednom.
Nije da ne znam takve, i sasvim su normalne i prisebne osobe.
Mnogi su i jako tužne i slomljene osobe. Ali, da, za takav je stav potrebna velika snaga... Betmeni i Supermeni, dakle.

#338 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 25/05/2020 20:57
by pemanapemani
Sta da covjek napise poslije ove @piupiu ? :)

:thumbup:

#339 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 04:03
by piupiu
pemanapemani wrote: 25/05/2020 20:57 Sta da covjek napise poslije ove @piupiu ? :)

:thumbup:
Napišeš: hajmo osnovati stranku! :D :lol: :oops:

:kiss:

Evo, napisao je Semezdin:
I nakon toga je rekao nešto zbog čega se, evo već dvadeset godina spremam opisati ovaj naš susret. Rekao je: „Jedina ideologija koja bi danas Isusu bila prihvatljiva je antifašizam.“

https://zurnal.info/novost/23103/antifasizam

#340 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 09:21
by Novak20
Antifašizam, antikomunizam, antiliberalizam kao ideologije jednostavno ne postoje. Postoje kao pokreti, politike, strategije, osobni stavovi....
O pojmu ideologije generalno ima filozofiranja i neslaganja ali to je to.

https://library.fes.de/pdf-files/bueros ... /15503.pdf
METAIDEOLOGIJA / MONIZAM / PLURALIZAM /// „SLABE“METAIDEOLOGIJE
Ideologija //////// Fašizam //// Liberalizam ///// // Populizam
////////////// Komunizam //// Konzervativizam ///Nacionalizam
//////////////// Religijski /// / Kršćanska //// /// Tehnokracija
/////////// fundamentalizam /// demokracija
///////////////////////////// Socijaldemokracija /
.............
Ako je što upakovano, upakovati se može u ovo gore navedeno. Isus bi svakako bio antifašista po osobnom opredjeljenju ali tko zna koju bi ideologiju izabrao u borbi protiv fašizma. Sumnjam da bi to bio boljševički komunizam.

#341 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 09:33
by piupiu
@Novak20

Ja ti na to ovako gledam - ako je fašizam ideologija, onda je antifašizam anti-ideologija. Ali je još uvijek ideologija, posebno kod nas, gdje je antifašističko naslijedje vrlo ideološki obojeno. Danas je antifašizam postoji i kao supkultura i kao društveni pokret (Antifa) sa jasnim ideološkim stavovima.

Evo jedan Ugin tekst, koji govori o tome na šta ti aludiraš.

https://--- NO LINKS ---/opasnosti-antifasizma-u-miru/

#342 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 09:39
by piupiu
Ne treba zaboraviti da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja ove godine nije proslavila dan pobjede protiv fašizma, a na državnoj televiziji nije bilo gotovo ništa na tu temu, za razliku od 16. svibnja, kada je hrvatska državna televizija uživo emitirala mali komemoracijski spomen za Bleiburg s Mirogoja te misu u sarajevskoj katedrali odmah nakon toga. Državna televizija prikazala je i dva dokumentarna filma o repatrijacijama Bleiburga, koji opet bježe od činjenica i povijesnog konteksta te predstavljaju žrtve bleiburških repatrijacija kao hrvatske mučenike.

https://www.autograf.hr/ernest-herzog-p ... komunizma/

#343 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 09:40
by SaraFina
piupiu wrote: 26/05/2020 09:33 @Novak20

Ja ti na to ovako gledam - ako je fašizam ideologija, onda je antifašizam anti-ideologija. Ali je još uvijek ideologija, posebno kod nas, gdje je antifašističko naslijedje vrlo ideološki obojeno. Danas je antifašizam postoji i kao supkultura i kao društveni pokret (Antifa) sa jasnim ideološkim stavovima.

Evo jedan Ugin tekst, koji govori o tome na šta ti aludiraš.

https://--- NO LINKS ---/opasnosti-antifasizma-u-miru/

Naša draga piupiu, dobri duh foruma. :kiss: Imam dojam da bi me munja pogodila istog trena da i pomislim nešto negativno o tvom nekom stavu. A ne da repliciram. (ozbiljno)

#344 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 10:27
by Novak20
piupiu wrote: 26/05/2020 09:33 @Novak20

Ja ti na to ovako gledam - ako je fašizam ideologija, onda je antifašizam anti-ideologija. Ali je još uvijek ideologija, posebno kod nas, gdje je antifašističko naslijedje vrlo ideološki obojeno. Danas je antifašizam postoji i kao supkultura i kao društveni pokret (Antifa) sa jasnim ideološkim stavovima.

Evo jedan Ugin tekst, koji govori o tome na šta ti aludiraš.

https://--- NO LINKS ---/opasnosti-antifasizma-u-miru/
NO LINKS tekst ? Zašto ???

Poslovna politika protiv medijske konkurencije ili ova svakodnevna, antifašistička protiv druge "ideologije" ?

Antifašizam danas bi trebao biti uključen u demokraciju koja podrazumijeva slobodu misli, govora, izražavanja, a ne u cenzuru ili robovanje naslijeđenom stereotipu delikta misli - zlomisli.

Primjer vezan za temu, Crkva kaže da drži misu za nevino stradale na bleiburškom križnome putu, mediji tumače po svom i pišu: Misa za Bleiburg, misa za ustaše, misa za NDH itd. dok se atmosfera ne dovede do usijanja.

Ne može se baš porediti ali je sličan slučaj sa Paradom ponosa koja preraste u gay paradu pa imaš rasprave koje izvuku na proteste homofobe.
A antifašisti i jedni i drugi. :D

Baš me interesira hoće li ove godine biti Parade ponosa i kontra demonstracija.

#345 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 11:35
by piupiu
Novak20 wrote: 26/05/2020 10:27 NO LINKS tekst ? Zašto ???
Nemam pojma, Poskok je u pitanju. Isto se i sa tekstovima sa Depoa dogadja.

Google :arrow: Opasnosti antifašizma u miru, naći ćeš tekst.
Antifašizam danas bi trebao biti uključen u demokraciju koja podrazumijeva slobodu misli, govora, izražavanja, a ne u cenzuru ili robovanje naslijeđenom stereotipu delikta misli - zlomisli.
Slažem se, donekle. Ne doživljavam slobodu govora isto kao i Amerikanci - ne mislim da bi ljudi trebali imati slobodu propovijedanja mržnje, rasizma, šovinizma. Jedina je prednost takve slobode što je vidljiva, dok je, kad je zabranjena, nevidiljiva, pa kad eksplodira iz tame...

#346 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 11:36
by piupiu
Pismo Envera Kazaza Asmiru Kujoviću, predsjedniku PEN-a BiH.
"Naprosto me prisilio Asmirov mail da reagiram, jer se u njemu razvodnjava ono što je preicizno predložio kolega Izet Perviz, nabrojivši institucije kojima treba uputiti protestno pismo o nazivima ulica u Sarajevu (zašto ne i udrugim gradovima) po fašistima iz II svjetskog rata (zašto ne i zločincima iz rata 1992-1995). Poptuno se slažem sa kolegom Pervizom. Da, pismo treba uputiti Skupštini Kantona Sarajevo, svim općinskim vijećima i predsjedništvima političkih partija koje su učestvovale u davanju imena ulicama i školama po saradnicima njemačkog okupatora. Kolega Kujović relativizira odgovornost za takvu saradanju, pa čak kaže: "Nisu isti zločinac i onaj koji je bio samo lojalan režimu, pa i onaj koji je bio njegov «simpatizer». Valja imati razumijevanja i za to da svi oni koji za vrijeme Drugog svjetskog rata nisu bili sljedbenici marksističke ideologije i koji nisu bili u partizanima nisu ni imali drugog izbora nego da na ovaj ili onaj način budu lojalni vlastima NDH."

Oslušnimo malo ovu tezu: samo su sljedbenici marksističke ideologije bili u partizanima prema njoj. To je povijesna nesitina. Ne treba podsjećati koliko je nekomunista bilo u partizanima. A naročito je relativizirajući stav o individulanoj odgovornosti onih koji tobože nisu imali drugog izbora nego da na različite načine budu lojalni NDH. Eto ga, nisu imali drugog izbora. Morali su, ne bi oni, ali nisu mogli drugačije nego da podržavaju NDH i budu lojalni građani koljačkog režima. Ne znam je li Asmir doboro promislio šta piše, pozivajući da razumijemo ljudsku situcaju onih koji su bili lojalni fašistima.

No, najgore od svega, je činjenica da se ne radi o tome, već o saradnicima i pripadnicima NDH. Asmir to ne pominje, već ističe primjer Envera Čolakovića, kojega je, evo dokaza da je nevin zbog pripadnosti strukturama Pavelićevog režima, branio Ivan Lovrenović. To bi za nas u raspravi o Čolakoviću, prema Asmiru, bilo sveto slovo. Taj Čolaković je bio Pavelićev kulturni ataše u Budimpšti. Tamo režim kakav je Pavelićev ne šalje tek lojalnog građanina ili pukog simpatizera, već pisca koji je duboko u strukturama, pa je, u najmanju ruku neodgovorno, amnestirati Čolakovića. Tada su već pune jame ubijenih ljudi po BiH i Hrvatskoj, a koncentracioni logori Jasenovac i Gradiška Stara rade punom parom. Holokaust nad Jevrejima je na prostoru NDH gotovo završen, baš kao i genocid nad Srbima, Romi su sistematski istrijebljivani, baš kao i Hrvati i Bošnjaci, koji su bili "sljedbenici marksističke ideologije", tj. komunisti. Isti taj Čolaković prima nagradu Pavelićeve Matice Hrvatske 1943. godine za roman Legenda o Ali-paši, u kojemu je lako pronaći elemente hitlerovske ideologije o nadčovjeku, ako se čita iz rakursa Džejmsonove teorije o političkom nesvjesnom.

No, nije mi namjera otvarati raspravu o Čolakoviću. O njemu sam polemizirao sa članom predsjedništva SDA i predsjednikom žirija književne nagrade Stav. Asmiru bi to trebalo biti poznato. Trebalo, kažem, bez namjere da o toj nagradi i njenim dobitnicima razvijam bilo kakve teze.

Međutim ne radi se o simpatizerima ili lojalnim građanima, već o ljudima koji su bili ustaški pukovnici, komandanti kolaboracionističkih jedinica koje su počinile ratne zločine, te agitaorima koji su sa palestinskim muftijom Muhamedom El Huseinijem, Hitlerovim ličnim prijateljem, agitovali po sarajevskim džamijama tražeći od muslimana da se priključe zločinačkoj 13. SS Handžar diviziji.

Evo nekoliko ulica koje nose imena po bošnjačkim fašistima u Sarajevu:
1. Ul. Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika NDH čiji je lik bio na markicama NDH skupa sa Pavelićem i Hitlerom.
2. Ul. Osmana ef. Rastodera, komandanta muslimanske milicije iz Gornjeg Bihora, optuženog i presuđenog za ratne zločine nad civilima u okolini Andrijevice u Crnoj Gori, osobe koja je strijeljala bez suđenja 19 zarobljenih partizanskih boraca u Crnoj Gori. Osobe koju prema pisanju pojedinih medija slave Bošnjaci u Luksemburgu i kojoj su zvanične vlasti u Sarajevu dale ulicu na Dobrinji
3. Ul. Asafa Serdarevića, pripadnika 13. SS Handžar divizije, kojeg su partizani strijeljali nakon oslobađanja Viteza i suđenja pred vojnim sudom.
4. Ul. Muhameda ef. Pandže, koji je s pomenutim El Huseinijem agitovao po sarajevskim džamijama nagovarajući muslimane da se učlane u 13. SS Handžar diviziju
5. Ul. Fehima ef. Spahe, reisa u vrijeme NDH, koji će u maju 1941. posjetiti Pavelića i Kvaternika i držati vatrene govore po sarajevskim džamijama nagovarajući muslimane da se priključe ustaškim jedinicama.
6. Ul. Mustafe Busuladžića, o kojem je, nadam sve poznato, zbog protesta dijela javnosti zato što je osnovna škola u Dobroševićima dobila njegovo ime.
7. Ul. Huseina Đoze, imama 13. SS Handžar divizije. Po njemu se zove i osnovno škola u Goraždu.

O piscima koji su vatreno podržavali NDH i pisali u slavu poglavnika Pavelića samo kratko:

1. Alija Nametak
2. Edhem Mulabdić
3. Enver Čolaković
4. Ahmed Muradbegović.

Dok u Sarajevu NDH režim izvodi genocid nad Jevrejima pomenuti su ili direktori pozorišta koje daje predstave za njemačke i ustaške zločince, ili urednici časopisa koji slave Hitlera i Pavelića.

Poemnuti pisci uvršteni su književni kanon, u školske liktire i čitanke i date su im ulice, po njihovim imenima zovu se škole. Da li ih nakon uvrštavanja u književni kanon treba uvrstiti i u simbolički imagniraj Sarajeva i BiH u cjelini tako što ih se proglasi za idelane moralne uzore zajednice - ključno je pitanje. Daju li Francuzi imena ulica i škola po Selinu, ili Norvežani po Hamsunu?

Na koncu, čekajući reakciju PEN-a, obično pismo institucijama sistema koje mogu učas posla, političkom odlukom, skinuti imena saradanika okupatora s ulica i školai time se iz revizionističke rehabilitacija saradanika okupatora i pripadnika njegovih jedinica vratiti elementarnim osnovama antifašizma, napominjem da je takvo pismo od suštinske važnosti za multietnički karakter naše organizacije. Svaki oblik relativizacije ovog problema, gurnut će PEN u ralje onima koji ga danas napadaju kao jednonacionalni i kao organizaciju nespremnu da se suoči sa većinskim neofašizmom u Sarajevu.
A za sve vas informacija: Savez antifašista BiH već je uputio takvo pismo nadležnim institucijama, a članovi SDP-a će tražiti na svim razinama vlasti da se uklone imena fašista iz naziva ulica i škola.

S poštovanjem,
Enver Kazaz"

#347 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 11:38
by piupiu
SaraFina wrote: 26/05/2020 09:40 Naša draga piupiu, dobri duh foruma. :kiss: Imam dojam da bi me munja pogodila istog trena da i pomislim nešto negativno o tvom nekom stavu. A ne da repliciram. (ozbiljno)
Osjećam se ko dobri duh Kasper. :lol:

Samo ti odgovaraj, nisam u dogovoru sijačem munja. :D :kiss:

#348 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 12:30
by Novak20
piupiu wrote: 26/05/2020 09:33 @Novak20

Ja ti na to ovako gledam - ako je fašizam ideologija, onda je antifašizam anti-ideologija. Ali je još uvijek ideologija, posebno kod nas, gdje je antifašističko naslijedje vrlo ideološki obojeno. Danas je antifašizam postoji i kao supkultura i kao društveni pokret (Antifa) sa jasnim ideološkim stavovima.

Evo jedan Ugin tekst, koji govori o tome na šta ti aludiraš.

https://--- NO LINKS ---/opasnosti-antifasizma-u-miru/
U pravu si da je antifašističko naslijeđe u BiH ideološki "komunistički" obojeno naročito u F BiH. Za RS ne bih znao što da kažem. Kod njih je danas izgleda i četnik antifašista. :D

Preletih meni konfuzan i nezanimljiv tekst navodno napisan 2010. godine. Ako je tekst napisan nakon općih izbora čini mi se da govori o "antifašizmu" SDP i Komšića koji će se radi vlasti, zajedno sa SDA udružiti sa fašističkim, "ZDS" HSP BiH. Ali, ne mora značiti.

Uzgred, nisam aludirao ni na što. I dalje mislim da antifašizam nije ideologija taman i da nisam u pravu.

#349 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 14:47
by Škobo Habu
Problem sa ovdašnjim anti-fašizmom jeste što je on sveden na jednu jedinu reprezetativnu mjeru a to je komunizam, odnosno titoizam.

Svoditi anti-fašizam samo ne jednu ideološku ravninu je krajnje površno. Kao pokret, anti-fašizam je objadinjavao razne ideologije - od anarhizma, socijalizma, komunizma, konzervatizma, centrizma, pa i nacionalizma.
Anti-fašizam jednog Charlesa de Gaulle i Winstona Churchilla nije istI kao u slučaju Sovjeta i Staljina. No, obje strane se smatraju anti-fašističkom osovinom u doba WW2.

U oba slučaja postoji ideološka razlika - francuski i engleski je, u suštini, konzervativan, većinski naklonjen kapitalizmu, dok u sovjetskom slučaju imamo antifašizam kao zvaničan dio "diktature proleterijata".

#350 Re: "Antifašistička politika" i "Blajburška književnost"

Posted: 26/05/2020 17:17
by piupiu
Novak20 wrote: 26/05/2020 12:30 U pravu si da je antifašističko naslijeđe u BiH ideološki "komunistički" obojeno naročito u F BiH. Za RS ne bih znao što da kažem. Kod njih je danas izgleda i četnik antifašista. :D
Ah, pa to je vrlo moderan 'antifašistički' zaokret! :D
Preletih meni konfuzan i nezanimljiv tekst navodno napisan 2010. godine. Ako je tekst napisan nakon općih izbora čini mi se da govori o "antifašizmu" SDP i Komšića koji će se radi vlasti, zajedno sa SDA udružiti sa fašističkim, "ZDS" HSP BiH. Ali, ne mora značiti.

Uzgred, nisam aludirao ni na što. I dalje mislim da antifašizam nije ideologija taman i da nisam u pravu.
Pa Ugo filozof, nije nadrealista. :D :lol:

Mislila sam da bi ti mogao biti zanimljiv dio gdje on definiše antifašizam kao ideološki instrument komunističkih vlasti.