"OVO JE CIVILIZACIJSKA SRAMOTA": Inzko je mogao otići s obrazom iz BiH, ali...
I advokatica Vasvija Vidović smatra da je Inzko u svom mandatu mogao i morao mnogo više. Naročito kada je u pitanju tematika ratnih zločina u BiH, jer je “imao te ovlasti”.
Društvo
Prije 2h
Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini prije dvije godine je u programu N1 kazao kako će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida. "Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon", dodao je Inzko prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici. Dvije godine kasnije, dva dana do obilježavanja 26. godišnjice, ovaj zakon nije usvojen pred Državnim parlamentom, a žrtve i javnost smatraju da je visoki predstavnik mogao i morao uraditi više za procese tranzicione pravde.
Inzko je ponovo obećao nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida, holokausta i ratnih zločina, ako ga domaće vlasti ne usvoje do 11. jula 2021. godine.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da Inzko još nije ispunio lično obećanje koje im je dao u Potočarima.
Valentin Inzko morao uraditi više
“Dopisivao se s vlastima Republike Srpske o poništenju odluke o odlikovanju presuđenih ratnih zločinaca, pa i po tom pitanju nije uradio ništa. Treba pitati njega kako se osjeća zbog toga. Prije nego što ode s funkcije visokog predstavnika, Inzko treba tražiti oprost svih majki Srebrenice i svih žrtava genocida i drugih zločina u BiH, a nadam se da će budući visoki predstavnik uraditi sve što Inzko nije”, rekla je.
I advokatica Vasvija Vidović smatra da je Inzko u svom mandatu mogao i morao mnogo više. Naročito kada je u pitanju tematika ratnih zločina u BiH, jer je “imao te ovlasti”.
“Jednostavno je morao insistirati na zabrani glorifikacije ratnih zločinaca i kažnjavanju takvih počinitelja. Na koncu svega, do sada je morao nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida u BiH”, kazala je Vidović.
U bh. javnosti često se smatra da Valentin Inzko nije imao podršku Vijeća za implementaciju mira (PIC), te međunarodne zajednice, kao i da su mu zbog toga bile “svezane ruke”, što je dijelom i tačno, smatra zastupnik u Parlamentu BiH Halid Genjac. Ipak, ostaje jedna važna činjenica – da Inzka niko nije mogao spriječiti da učini jedan civilizacijski čin, smatra Genjac.
“Tu dolazi do izražaja personalitet i moć visokog predstavnika koju nije iskoristio. Najmanje što je mogao jeste da nametne zakon o zabrani negiranja genocida i to bi bila jedna civilizacijska odluka, zasnovana na zakonima i Ustavu. Nijedan politički centar moći u svijetu ga zbog toga ne bi mogao kritikovati. To je ono što je mogao a nije uradio”, rekao je Genjac za BIRN BiH.
Civilizacijska sramota
Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, nedavno je pozvao Inzka da ovoga mjeseca, prije okončanja mandata, nametne zakon o negiranju genocida. Kako je kazao Džaferović, Valentin Inzko bi na taj način “s obrazom mogao otići iz naše zemlje”.
“Zakon o zabrani negiranja genocida davno je trebao biti donesen ili u Parlamentarnoj skupštini BiH ili da ga donese visoki predstavnik. To je civilizacijska sramota i za one u Parlamentarnoj skupštini koji su sprečavali donošenje zakona, kao i za visokog predstavnika, što zakon do danas nije donesen”, rekao je Džaferović.
Inzko je za Nenada Stevandića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i šefa Kluba predstavnika srpskog naroda, tokom čitavog svog mandata vodio “antidejtonsku politiku, koja se naslanjala na politiku bošnjačkog naroda”.
Stevandić smatra da je Inzkovo skretanje pažnje na murale ranim zločincima “bavljenje nebitnim stvarima”, te da murali nisu dio zvanične politike, već volje i percepcije javnosti u RS-u.
“Zašto nije išao u Banjaluku, gdje ima najviše Mladićevih murala, nego je išao u Foču. Ali ti murali nisu nacrtani od strane načelnika tih opština, već voljom pojedinaca. Istovremeno u Federaciji imamo ulice nazvane po naci ideolozima iz raznih perioda, na koje Inzko nikada nije reagovao. Ovdje se radi o percepciji građana”, kazao je on, dodavši da visoki predstavnik nikada nije otvoreno razgovarao s predstavnicima svih naroda da pokuša riješiti probleme.
Valentin Inzko se nedavno osvrnuo na mural Ratku Mladiću u Foči, izražavajući zabrinutost što porodice žrtava u Bosni i Hercegovini to ocjenjuju kao “zakašnjelu reakciju”. Mladić je pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH.
“Odlučio sam da ću lično obići sve lokacije u Bosni i Hercegovini na kojima se nalaze murali posvećeni njemu. I Kalinovik, i Nevesinje, i Bosansku Gradišku, i Gacko, pa i ovaj posljednji u Foči. Namjeravao sam, nakon izricanja pravomoćne presude, poslati pismo općinskim načelnicima sa zahtjevom da nalože uklanjanje provokativnih murala”, rekao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ranije u saopćenju.
Opširnije na portalu Detektor.
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/20 ... h_ali.html
)
