Forum Klix.ba

Haman2 wrote: ↑09/12/2019 15:13

Ne mozes hafiz efendija jednostrano prilaziti nekom problemu. Migrantski problem nije problem samo onih prostora na kojem zive Bosnjaci kao vecinsko stanovnisrvo. To je promlem cijele BiH pa i sire. To je rpoblem medjunarodne zajednice i svu kroz dogovore moraju traziti najbolja rjesenja. Ne moze neko iz Z. Hercegovine gdje nema ni jednok kampa za migrante dijeli lekcije onim koji imaju kampove. To vazi i za manji entite. Medjnunarodna zajednica salje novac za uredjenje kampova ali niko nece migrante u svojoj okolini. Pitam ja tebe zasto bi to bio samo bosnjacki problem.

Znači nepostojanje kampa u Z. Hercegovini i RS-u me diskreditira kao sugovornika na ovoj temi?
Ok, potrudit ću se da otvorimo neki kamp ovdje na brzaka pa ti se javim.
E jebote, pa ovo došlo k'o inkluzivna nastava za djecu sa pp Bogati, jel' sve u redu tamo, treba li išta pomoći?

Ti sam postavljaš pitanja i sam na njih daješ odgovore.
Gdje sam ja to na ovoj temi rekao išta u vezi toga čiji su emigranti problem, a još spominjao i Bošnjake.
Ti izgleda uoopće mene ne čitaš, neovisno što god ja napisao, ti uvijek reagiraš na isti način spominjuću neke sterteotipne stvari koje nemnaju veze s onim što sam napisao. To je slično nekim animalnim refleksima koji su fiziološki izraženi u sve novorođečadi i koji također fiziološki nestaju procesom maturacije (doduše ne svi, ali gotovo većina) a trajno zadržavanje i prisutnost nekog od njih ukazuje na postojanje ozbiljne bolesti. E tako i ti imaš neke veoma primjetne animalne reflekse koji ti se nesvjesno javljaju u komunikaciji s nebošnjacima. Nije bolest, ali ipak govori dosta o tebi.
Sad ćeš ti opet reći da se ja izjašnjavam kao lažni hafis i da nemam pravo komentirati migrante, pošto u etnički očišćenoj Z. Hercegovini ali i u RS-u nema logora za migrante, koji su inače, kako sam ja to valjda naveo - bošnjački problem ... a i ako nisam naveo, to sam sigurno mislio. Vrzino kolo.

OVA ŽENA JE PONIZILA SVE NAS: Prihvatila je Adila iz Pakistana u svoju kuću, a onda je SVIMA U BiH POSLALA BEZVREMENSKU PORUKU
I dok se čeka na korak nadležnih da nesretnim ljudima pruže utočište dostojno čovjeka, gesta jedne Bosanke mnoge je zadivila.



Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini, ako se uopšte može nazvati krizom to što u zemlji od 3,5 miliona stanovnika trenutno boravi oko 8.000 migranata, je top tema u medijima. Top tema za koju se ne nazire rješenje, a zima je stigla.

Najteža je situacija u kampu Vučijak, kod Bihaća, u kojem je trenutno oko 600 migranata, a čije je zatvaranje najavljeno. No, od realizacije te najave još uvijek nema ništa.

Podsjećamo, za danas je bilo najavljeno izmještanje oko 350 migranata iz kampa Vučjak koj bi trebali biti prebačeni u kasarnu Blažuj kod Sarajeva. Na terenu, međutim, još nema naznaka da će izmještanja biti.

I dok se čeka na korak nadležnih da nesretnim ljudima pruže utočište dostojno čovjeka, gesta jedne Bosanke mnoge je zadivila.

"Moja kuća je bogatija za jednog gosta Adila iz Pakistana. Ja sam otišla na stanicu po njega. Ima isto godina kao moj Ismar, ne postoji zakon koji će me spriječiti da sklonim dijete sa ove zime. Ne hvalim se, da me ne bi neko pogrešno razumio. Djelima se ne hvali, nego hoću da vam kažem da svi po jednog i nema nikoga na cesti, ne spominjite mi nikakvu državu vladu i vlast i ove na vlasti, ja sam sebi vlast! Adil je divan momak, stidan, kulturan, nije nasilan, nije onakav kakve ih mnogi predstavljaju", napisala je na svom profilu Adira Husić.

Dobrih i humanih ljudi nikada nestati neće. Nažalost, mnogi od njih se boje pomoći migrantim, ponajviše zbog fame koja se stvorila bez ikakvog osnova, da su to opasni ljudi, da je protivzakoniti pomoći tim ljudima…

Samir Alić koji nudi motel za smještaj migranata: Ne znam, čudan smo mi narod



U genocidu u Srebrenici ubijeno mu je više od deset članova porodice. Mladost je proveo u izbjeglištvu, a nakon rata u Bosni i Hercegovini, ostao je da živi u Švicarskoj, gdje je više od 15 godina vlasnik uspješne kompanije

Odlučio sam svoj motel dati na raspolaganje migrantima, najviše, jer se sjećam kako je to biti izbjeglica – objašnjava Srebreničanin Safet Alić svoju odluku da migrantima koji borave u BiH ponudi smještaj do proljeća naredne godine.


“Ja sam tada imao devet godina, ali ne mogu zaboraviti dane kad vidim neko dijete koje je čisto, sa suhom odjećom, a ja sav prljav”, prisjeća se Alić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada je 1995, kao devetogodišnji dječak, sa majkom napustio svoj rodni grad.

U genocidu u Srebrenici ubijeno mu je više od deset članova porodice. Mladost je proveo u izbjeglištvu, a nakon rata u Bosni i Hercegovini, ostao je da živi u Švicarskoj, gdje je više od 15 godina vlasnik uspješne kompanije.

Prije nekoliko godina, u rodnom gradu, Srebrenici, koji se nalazi u entitetu Republika Srpska (RS), otvorio je motel, koji ovih dana nudi migrantima na korištenje. Motel Alić u Srebrenici tokom zime je zatvoren i prazan. Ima 18 soba u kojima ima mjesta za 50 osoba.


Kako kaže Safet Alić, spreman je snositi i troškove za vodu i električnu energiju.

“Gledam migrante u Tuzli prije neki dan. Čitave porodice sa djecom spavaju na kiši, betonu, kako im nećemo pomoći? Za mene je to najmanje što mogu da učinim. Ne tražim od države ništa, samo političare molim da migrantima obezbijede prevoz i hranu. Ukoliko i to ne mogu, ja ću sve organizovati”, poručuje Alić.

PONUDA PUTEM FACEBOOKA
Smještaj u svom motelu Safet Alić je ponudio preko Facebooka. Kaže da ga osim medija još uvijek niko nije kontaktirao, a da među ljudima koji ga uglavnom podržavaju, ima onih koji misle drugačije.

“Ne znam, čudan smo mi narod i brzo zaboravljamo stvari. Puno se ljudi javilo i daju mi podršku, ali ima i onih koji me kritikuju, govore da namjerno hoću da naselim Arape u Republiku Srpsku. Moja je namjera da pomognem ljudima i mislim da bi svi mi, koliko god ko može, trebao da učestvuje u pomoći. Nadam se da će oni koji to trebaju da čuju imati razumijevanja i pomoći tim ljudima. Moj motel je preko zime za njih slobodan”, poručuje Safet Alić, pozivajući i druge sugrađane čije su kuće u Srebrenici prazne, da ih ustupe na korištenje migrantima.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u BiH trenutno ima oko 7.000 migranata. Najviše ih boravi Unsko-sanskom kantonu, okolini Sarajeva i Tuzli.

U srijedu je oko 700 migranata iz privremenog kampa “Vučjak” kod Bihaća prebačeno na dvije lokacije kod Sarajeva, u prihvatni centar za izbjeglice Ušivak i kasarnu Blažuj.

Kamp “Vučjak”, u kojem su migranti živjeli u šatorima, bez struje i vode, samo uz pomoć volontera Crvenog krsta zatvoren je u srijedu.

Iako predstavnici Evropske unije traže da migranti budu raspoređeni na teritoriji oba entiteta, predstavnici vlasti u RS-u, odbijaju otvaranje bilo kakvih prihvatnih centara.

TUŽAN PRIZOR U TUZLI: Migranti razvukli šatore pored vozova
Improvizovani kamp sa dvadesetak šatora postavljen je na peronu željezničke stanice u Tuzli, a s obje strane prolaze vozovi.ruštvo



Ove godine u Tuzli je evidentirano 10.605 migranata. Mnogi od njih tek pristižu, a znatan dio je povratnika iz Bihaća, koji nisu uspjeli preći u EU.

"Imamo šatore, ali prošla noć je bila izuzetno hladna. Šatori su veoma tanki", kazao je danas Nizah Katali iz Pakistana. Kako bi se zagrijali, lože vatru u bačvama.

"Neki ljudi iz Tuzle nam donose drva da zapalimo vatru", rekao je Pakistanac Arslan Hemant, dok je grijao ruke iznad bačve.

Postavljanje šatora je reakcija i na ignorisanje od strane vlasti, ali i na zimske uslove u kojima migranti borave, ističu volonteri.

"Ovdje su ugrožena osnovna ljudska prava. Zapravo, ona ovdje uopšte ne postoje. Ovdje kada bi došao i Hor bečkih dječaka u ovim esktremnim uslovima bi se potukao", smatra volonter Senad Pirić.

Građani, volonteri, nevladine organizacije pružaju medicinsku pomoć, odjeću, obuću, hranu. Organizacija "Merhamet" dijeli doručak i večeru, a ručak obezbjeđuje "MFS Emmaus", koji je dnevno podijeli 150 obroka, odnosno toplo jelo, kolač, voće, čaj. Ali to nije sve.

"U saradnji s organizacijom 'Wave', u njihovim prostorijama pružamo usluge lične higijene. U prosjeku se 20 osoba istušira dnevno. Tamo im dijelimo čistu odjeću, obuću, unutarnji veš i sve što im je potrebno", rekla je Muamera Džebić iz "MFS Emmausa".

Haman2 wrote: ↑12/12/2019 18:22 Ako je to svjetski problem, smjestimo ih podjednako na prostore Srba, Hrvata i Bosnjaka i utvrdimo pravila za njihov odlazak u evropske zemlje. Sa tim pravilima treba biti upoznat svaki migrant. Tako niko nece ilegalno prelaziti granicu, nego ce prolazak kroz Hrvatku i druge zemlje biti legalan i svako treba da zna gdje ide.

SRETAN KRAJ ZA MALU ILAF: Njeni roditelji su sa petoro djece konačno stiglo do "obećane zemlje"
Kao što je poznato Ilaf je zajedno sa roditeljima, tri sestre i dva brata krenula na dugo putovanje iz Iraka, pa preko Turske, Grčke, Srbije i BiH



Hiljada migranata prošlo je kroz Bosnu i Hercegovinu u proteklih nekoliko godina.

Jedna od njih bila je i djevojčica Ilaf iz Iraka. Priču o njoj objavili smo još u junu ove godine kada je malena Ilaf od napornog puta, zaspala na livadi naslonjena na ruksak svojih roditelja.

Nakon što su nekoliko mjeseci bili u Velečevu kod Ključa, djevojčica i njeni roditelji su napustili Bosnu i Hercegovnu i sada se nalaze u Njemačkoj, odnosno gradu Sondershausenu.

Kao što je poznato Ilaf je zajedno sa roditeljima, tri sestre i dva brata krenula na dugo putovanje iz Iraka, pa preko Turske, Grčke, Srbije i BiH. Na kraju su stigli do Njemačke.

ROMEO IZ MIGRANTSKOG KAMPA: Putuje dvije godine, prešao 6319 km, ali ne zbog rata i neimaštine: 'Svi mi govore da sam budala, a ja sam samo zaljubljen'

No, ako nije istina i vlastima ne odgovara priča da policija tuče migrante, a dobar dio ovdašnjih građana ih mrzi i prijavljuje, zašto onda ne bi bila istinita priča u kojoj migrante ispraćaju rukujući se s njima i tapšajući ih po ramenu, nakon što ih neke obitelji lijepo ugoste i počaste obilnom večerom?


Foto: Cropix

Afganistanac koji uporno pokušava tehnicirati polušupljom loptom na parkiralištu ispred kampa ne bi li privukao pažnju, čudak koji s tespihom, muslimanskom brojanicom, u ruci prilazi svakom božjem stvorenju “selameći” ga, i tako ukrug, desetorica Pakistanaca koji zbijeni oko vatre prijekim pogledom odvraćaju svakoga tko im se pomisli približiti, dvojica Alžiraca kojima ne želite pogledati u oči jer ste iz nekog razloga sigurni da im one nisu najhladnije oružje kojim raspolažu, zatim prestrašeni Sirijac koji pravi selfi kraj našeg auta, pa brzo pred nama briše sliku da nas ne povrijedi, nekoliko Kamerunaca i Sudanac koji se drže skupa jer su jedini tamnoputi, malo dalje luzeri koji se pokisli vraćaju s hrvatske granice jer su ih lički granični policajci Mile i Joso opet navrebali iz žbunja i natovareni pridošlice iz Sarajeva koji će tek zaglaviti u ovoj rupi nedaleko od Velike Kladuše. Znači, svi, ali baš svi oni, kao i preostalih 627 njih iz migrantskog kampa Miral, misle da je Ather Šamil (30) jedna obična budala.

Čitava dva dana prozujali smo na tom parkiralištu čekajući uzalud onu dvojicu nigerijskih stolnotenisača koji su jedan dan bili u Zagrebu, a onda drugi završili ovdje, 112 kilometara dalje, a da nitko ne zna kako. Što se nas tiče, jednako su tako nestali iz Mirala. Na porti nam čas kažu “’ošli su za Bihać”, čas “odveli su ih u Sarajevo”. Kako god, mi ih dočekali nismo. Uglavnom, cupkajući tako na onoj hladnoći zajedno s ovim nesretnicima, Ather nam je za oko zapeo iz tri razloga. Prvo, na nogama je imao “špičoke” koje su mu pri svakom koraku spadale s peta, drugo, šepao je na desnu nogu, i treće, malo je “bacao” na Richarda Gerea iz mladih dana, ne skidajući čitavo vrijeme barem lagani osmijeh s lica. Iz Islamabada je, kaže, i želi do Italije. Naslušali smo se njihovih razloga zašto žele na zapad - jedni bježe od ratova i tiranije, drugi od bijede i siromaštva. Ali ovaj Pakistanac razloge ne nalazi ni u ratnoj, ni u ekonomskoj kategoriji.

Rad na farmi pilića

- Zaljubljen sam. Ona je Filipinka koju sam upoznao u Abu Dhabiju. Radi kao kućna pomoćnica u jednoj talijanskoj obitelji. Ne mogu živjeti bez nje. To je jedini razlog zbog kojeg sam iz Pakistana krenuo put Italije. Ovdje mi svi govore da sam budala - kaže nam Ather i prasne u smijeh, a i mi odmah poslije njega. Ovdje je zapeo ima već skoro deset mjeseci, no ako ga iz nekog razloga poželite upoznati, nemojte ga na porti tražiti po imenu, jer ga po njemu nitko ne zna, već po nadimku - Romeo. Neka vam stoput odmahnu rukom sugerirajući njegovu beznadnost, pustite, kroz minutu, dvije shvatit ćete da je Romeo jedan zbilja sjajan lik. Ako ikad više vidi svoju Ernalyn Ontua i doista je oženi, kako je naumio, njegova životna priča bit će dostojna filma, a do tada materijala ima i više nego dovoljno za jednu dobru novinarsku priču.

Vratimo se zato otprilike dvije i pol godine i 6319 kilometara unatrag. Ather živi s ocem i majkom, dvojicom braće i sestrom. Najstariji brat radi u trgovini, a ostali na farmi pilića kojoj baš i ne ide, pa će je dati u najam. Smatraju da je vrijeme da se Ather oženi i dok je bio u Abu Dhabiju na radu, oni su mu dogovorili brak sa sestričnom - ujakovom kćeri. No, on je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima upoznao ljubav svog života, Ernalyn. Filipinka je, dakle, tu došla s obitelji iz Italije kojoj je čuvala djecu. Skupa su bili, priča nam zaljubljeno, svaki četvrtak, petak i subotu. Nisu se vjenčali na papiru, ali obećali su se jedno drugome zauvijek. Ona je otišla na Filipine, pa se vratila u Italiju, a on u svoj Pakistan.

- Moji su poludjeli, prvo jer nisam htio oženiti sestričnu, a drugo jer je Ernalyn kršćanka. Ona mi je čak jednom rekla da će možda jednom prijeći na islam, ali meni to nije uopće važno - govori on.

Tako je Romeo odlučio pobjeći od kuće natrag u Abu Dhabi, jer je njegova djevojka opet tamo dolazila iz Italije. Bili su skupa 16 dana. Ona se potom vratila u Italiju, ali on više nije želio kući, već k njoj. Legalno to nije mogao učiniti, jer ne može dobiti vizu. Drugi način je bio uhvatiti se dobro utabane migrantske rute. Doletio je u Tursku, odande je stigao u Grčku.

Dveri pokrenule peticiju protiv migrantske politike u Srbiji

Posle Vučićeve izjave iz Atine da će Srbija preuzeti deo migranata iz Grčke jasno je da kreće ostvarenje ranije najave da će prazna srpska sela naseliti migranti, rekao je danas predsednik Dveri Boško Obradović povodom pokretanja peticije protiv migrantske politike republičkih i lokalnih vlasti.


Boško Obradović Foto: FoNet Nenad Đorđević

Obradović je na konferenciji za medije u Čačku podsetio na izjavu bivšeg austrijskog ministra unutrašnjih poslova Herberta Kickla da je u njegovo vreme sklopljen ugovor sa Vladom Srbije da migranti kojima Austrija odbije zahtev za azil, a koji ne mogu da se vrate u zemlju porekla, budu vraćeni u Srbiju.

“To je očito nova međunarodna obaveza koju je republička vlast na čelu sa Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem i Anom Brnabić preuzela na Srbiju mimo volje naroda”, istakao je Obradović.

Obradović je naveo je i da Srbija sada ima dvostruki problem.

”Mladi ubrzano napuštaju Srbiju, što će se posebno pojačati nakon što Nemačka za nekoliko meseci potpuno otvori svoje granice za nove radnike iz zemalja van EU, dok Srbija dobija nazad migrante koje zapadnoevropske zemlje ne žele da prime”, kazao je on danas u Čačku.

“Ovo je direktan udar na bezbednost naših porodica”, istakao je.

Iz tog razloga Gradska organizacija Srpskog pokreta Dveri unapred zauzima stav da se protivi izgradnji migrantskog centra u Čačku i naseljavanju migranata u ovom gradu, navodi se u saopštenju Dveri.

“Posebno zabrinjava odluka skupštine grada Čačka sa sednice održane 26. marta 2018. godine kada je donet ‘Lokalni akcioni plan za unapređenje položaja migranata u potrebi bez utvrđenog statusa i tražilaca azila na teritoriji grada Čačka za period od 2018-2021. godine’ , o kome su diskutovali i glasali protiv njegovog donošenja odbornici Dveri u skupštini grada”, smatra lider Dveri.

Kako dodaje, na taj način lokalna vlast SNS i SPS stvorila je uslove za naseljavanje migranata i pravljenje migrantskih centara u Čačku.

To je dovelo do pokretanja peticije od strane Gradske organizacije Dveri u Čačku a protiv ovakve migrantske politike republičkih i lokalnih vlasti i izgradnje migrantskog centra u pomenutom gradu.

U peticiji se zahteva poništavanje pomenutog lokalnog akcionog plana o unapređenju položaja migranata u našem gradu.

“Očekujemo veliku podršku naših sugrađana kako bismo sprečili probleme sa kojima se suočavaju građani u drugim mestima u Srbiji gde su migranti već smešteni”, kazao je Obradović.

Peticija se može potpisati kod aktivista Dveri na štandovima koji će biti organizovani na više lokacija u gradu i po selima, kao i u kancelariji Dveri na gradskom šetalištu svakoga radnog dana od 9-16 časova u Čačku, naveo je predsednik tog pokreta.

„Mi smo narod sa najvećim brojem izbeglica u Evropi. Znamo šta je izbeglička bol i patnja. Zato smo spremni da pomognemo svakome ko se našao u sličnoj situaciji usled ratnih stradanja u svojoj zemlji. Mi smo gostoprimljiv narod i treba da pomognemo ljudima u nevolji. Međutim, mi još uvek nismo rešili probleme svojih izbeglica i nemamo kapacitet da rešavamo probleme migranata koje nismo mi izazvali”, mišljenja je Obradović.

On je dodao da Srbija ima obavezu da brine o bezbednosti svojih građana.

“Među migrantima koji su prošli kroz Srbiju bilo je i kasnijih učesnika u terorističkim aktima širom Evrope. Ne radi se ovde o ženama i deci, već o vojno sposobnim muškarcima od 16-30 godina”, istakao je Obradović.

Prema njegovim rečima, pljačke, pokušaji silovanja, nasilje i druga krivična dela već se dešavaju svuda gde su ovi migranti smešteni u Srbiji, ali se o tome ćuti u medijima.

“Naša vlast nas nije pitala da li želimo migrante u našoj sredini. To nije bila tema ni izbora ni narodnog referenduma. Ko je onda sebi dozvolio za pravo da mimo volje naroda potpiše ugovor o tome da svi migranti koji ne mogu da dobiju azil u zapadno-evropskim zemljama da budu vraćeni u Srbiju i ovde trajno naseljeni? Mi se sa tim ne slažemo i nećemo naseljavanje migranata u našim gradovima i selima“, zaključio je Boško Obradović.

Nakon obraćanja, lider Dveri je prvi potpisao peticiju, a nakon njega to su učinili i prisutni odbornici Dveri u Skupštini grada Čačka.

DOSTA JE BILO VIŠE: BiH poziva EU i zemlje regiona na zajedničko rješavanje migrantskog pitanja, evo šta im je napisao ministar Mektić...

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, povodom 18. decembra, Međunarodnog dana migranata, pozvalo je Evropsku uniju (EU) i zemlje regiona na zajedničku odgovornost i aktivnosti na rješavanju migrantskog pitanja, prenosi Anadolu (AA)


Foto: Pixsell

"Pozivamo tijela EU i zemalja regiona na zajedničku odgovornost i aktivnosti na rješavanju pitanja migracija, suzbijanja krijumčarenja migranata i trgovine ljudima kako bi se poboljšala situacija za migrante kao i lokalne zajednice izložene povećanom migracijskom pritisku", navodi se u saopštenju Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz Ministarstva su uputili zahvalu svim vladinim i nevladinim organizacijama kao i međunarodnim organizacijama u BiH na dosadašnjoj saradnji i pomoći u osiguranju zaštite migranata i upravljanju migracijskim tokovima.

Podsjetili su da se prioriteti BiH za postizanje boljeg upravljanja migracijama predstavljeni kroz pet prioriteta koji se odnose na bolju kontrolu granice, efikasniju borbu protiv nezakonitih migracija na teritoriji BiH i jačanje readmisijskih kapaciteta.

"Također, prioriteti Bosne i Hercegovine pokazuju opredijeljenost za primjenu međunarodnog prava na polju ljudskih prava i međunarodnog izbjegličkog prava kao i sprječavanja krijumčarenja migranata. U situaciji migrantske krize, prepoznata je potreba za bliskom saradnjom s lokalnim zajednicama koje su izložene povećanom migracijskom pritisku kao i potreba jačanja državnog tijela za upravljanje migacijama u BiH. Istovremeno, štiteći prava osoba u kretanju, BiH ima obvezu zaštiti vlastite građane kao i uspostavljeni sustav koji reguliše pitanja migracija", poručili su iz državnog ministarstva sigurnosti.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine proglasila je 18. decembar Međunarodnim danom migranata. Na taj dan je 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica.

"Migracije su postale globalni fenomen i prema posljednjim objavljenim podacima Ujedinjenih nacija međunarodni migranti čine 3,5 posto globalne populacije. I Bosna i Hercegovina se kao dio evropskog kontinenta našla na karti globalnih kretanja. Prvenstveno kao zemlja porijekla migranata koji su našli svoj novi dom u drugim zemljama širom svijeta i koji svojim sposobnostima doprinose finansijskom, socijalnom i kulturološkom razvoju kako zemlje prijema tako i našeg društva", podsjetilo je Ministarstvo sigurnosti.

PRAVE LI EU I NJEMAČKA MIGRANTSKI “HOTSPOT” OD BOSNE I HERCEGOVINE
20.12.2019.

Vijest da Njemačka finansira osposobljavanje prihvatnog centra Blažuj, i to sa 660.000 eura, na prvi pogled može izgledati pozitivna i pohvalna. Može, ali nije, i to zbog nekoliko činjenica.



Prva i osnovna jeste ta da migranti koje se namjerava smjestiti u Blažuj ne žele da borave, a kamoli da trajno prebivaju u Bosni i Hercegovini, već za cilj imaju odlazak u Njemačku ili neku od drugih država članica Evropske unije. Samim tim, bilo kakvo ulaganje u prihvatne centre ne treba promatrati u kontekstu nekakvog humanitarizma, već namjere da se stvore dovoljno dobri uvjeti kako bi se moglo opravdati odbijanje prihvata tih migranata te njihov pushback u Bosnu i Hercegovinu. Ovim se žele “ojačati kapaciteti” Bosne i Hercegovine kao posljednje evropske stanice za migrante, a sve kako bi se izbjegle mučne i nehumane scene poput onih iz divljeg kampa Vučjak, scene koje bude simpatije evropske javnosti i povećavaju pritisak za otvaranjem granica Evropske unije.

Pokušava se istovremeno spriječiti ulazak migranata, ali i umiriti savjest Evropljana koji ne mogu podnijeti da gledaju ljude koji se smrzavaju po šumama i livadama. Idealno je rješenje ne dopustiti dolazak migranata u Evropsku uniju, ali ih pritom udobno smjestiti negdje drugdje – recimo, u Bosnu i Hercegovinu.

Drugo, izuzetno je licemjerno da Njemačka, država koja potiče iseljavanje naših građana, i to kao po pravilu mlade radne snage, istovremeno pokušava da u Bosni i Hercegovini stvori uvjete za što lakše zadržavanje državljana trećih zemalja čije prisustvo ne želi unutar svojih vlastitih granica. Ne smije se zaboraviti da se gomilanje migranata na prostorima “zapadnog Balkana”, a prije svega Bosne i Hercegovine, dešava u situaciju u kojoj migranti ulaze iz jedne zemlje članice Evropske unije – Grčke, prelaze prostor nekoliko država, da bi ih zatim druge države članice, poput Hrvatske i Mađarske, silom vraćale nazad, ali, naravno, ne u Grčku. Bosna i Hercegovina pritom je u vjerovatno najtežoj situaciji zbog načina na koji je ustrojena pa nije u stanju zaštititi i ojačati svoje istočne granice prema Srbiji, kao što je to danas učinila Crna Gora, koja je odlučila poslati vojsku na svoje granice. Fenomen gotovo širom otvorene istočne granice prije svega jeste krivica Milorada Dodika, koji sprečavanjem angažiranja OSBiH i odbijanjem ispomoći FUP-a na istočnoj granici Bosne i Hercegovine pomaže Srbiji da se riješi migranata na svom prostoru tako što će im olakšati ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

U suštini, od početka do kraja, i od vrha pa do dna, riječ je o problemu Evropske unije koji ona želi riješiti preko leđa drugih zemalja. To najbolje zna Turska, koja već godinama sama zbrinjava milione što stvarnih izbjeglica, što migranata, i koja još nije vidjela niti pola od onih šest milijardi eura koje joj je svojevremeno obećala Evropska unija. To dovoljno svjedoči o tome koliko se može pouzdati u kojekakva briselska ili berlinska obećanja na dugu štapu, te pokazuje da se mora aktivno suprotstaviti namjeri da se od Bosne i Hercegovine napravi svojevrstan karantin, evropski “cordon sanitaire” i prostor smještanja za Evropu nepoželjnih masa.

KCUS za migrante: Za samo šest dana prikupili 11.125 KM, ponuđen i angažman ljekara
Objavljeno: 27.12.2019. u 16:08



Prof. dr. Izetbegović ponudila je da lično izvrši ginekološke preglede za sve žene u kampu, kojima je to potrebno. Preglede će uraditi besplatno u svoje slobodno vrijeme. Istakla je i da postoji mogućnost formiranja mobilnih timova ljekara i medicinskog osoblja

Uposlenici i menadžment Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prikupili su 11.125KM pomoći za migrante smještene u Kampu Blažuj. Prikupljenim sredstvima, u akciji koja je trajala samo šest dana, kupljeno je 100 komada jakni, 150 pari cipela različitih veličina, 200 komada termo čarapa, 100 komada kapa, 100 komada rukavica i 50 komada dukserica.

Osim novca uposlenici su donirali i odjeću i obuću koja je također uručena u sklopu današnje donacije. Donaciju su uručile generalna direktorica KCUS prof. dr. Sebija Izetbegović i predsjednica Sindikata KCUS-a Dženana Hrustemović. Tom prilikom razgovarano je i o nastavku pomoći, te je naredna aktivnost KCUS pregled i zdravstvena pomoć migrantima u kampu.

Predstavnici IOM- a izrazili su zahvalnost KCUS na dosadašnjoj pomoći kada je u pitanju liječenje i zbrinjavanje bolesnih i povrijeđenih migranata.

- KCUS je pokazao svoju humanost na djelu. Koristimo priliku javno Vam se zahvaliti za nesebičnu pomoć u liječenju svih migranata, a posebno mladića koji je izbjegao amputaciju noge zahvaljujući brzoj intervenciji i stručnosti Vaših ljekara.

Zahvaljujemo se i na današnjoj donaciji, koja je od velikog značaja za korisnike kampa. Kamp je još uvijek u izgradnji, ali je najbitnije da svi korisnici imaju toplu i čistu posteljinu. U narednom periodu gradićemo i vešeraj, kuhinju i restoran za podjelu obroka, info pult za registraciju novih korisnika kampa i objakat za administraciju – istakli su predstavnici IOM-a.

Generalna direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović istakla je zadovoljstvo odzivom svih uposlenika KCUS u ovoj humanoj akciji, koji su za samo šest dana prikupili značajan iznos sredstava, odjeće i obuće.

- Kao i mnogo puta do sada i ovaj put smo pritekli u pomoć, shodno našim mogućnostima. Nastojat ćemo i u narednom periodu prikupiti sredstva za kupovinu potrebnih odjevnih predmeta i higijenskih potrepština. Raduje me da smo pokazali da smo zemlja sa izrazitim senzibilitetom za pružanje pomoći ljudima u stanju potrebe. Nadam se da će naš primjer slijediti i druge ustanove i kompanije, jer samo zajedničkim akcijama možemo uraditi velike stvari - izjavila je prof. dr.Izetbegović.

Prof. dr. Izetbegović ponudila je da lično izvrši ginekološke preglede za sve žene u kampu, kojima je to potrebno. Preglede će uraditi besplatno u svoje slobodno vrijeme. Istakla je i da postoji mogućnost formiranja mobilnih timova ljekara i medicinskog osoblja, koji će vršiti besplatne preglede korisnicima kampa kojima je potrebna ljekarska pomoć.

Izvor:
Faktor

Gdje se ukopavaju migranti koji umru u BiH?
Objavljeno: 29.12.2019. u 07:56
Autor: B. P.

Imali smo jedan slučaj u Mostaru, gdje je umrla žena iz Afganistana. Kolegica je željela da pomogne njenoj porodici, da se tijelo žene vrati u Afganistan, ali to nažalost nije bilo moguće, kazali su iz IOM-a



Od početka migrantske krize u Bosni i Hercegovini bilo je 30-ak smrtnih slučajeva migranata, a kako su nam potvrdili iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u samo jednom se radilo o smrti osobe unutar centra u kojem borave.

Najčešće su to tragični slučajevi, a do sada je bilo nekoliko primjera da je smrt nastupila usljed utapanja, udara voza, pada sa visine, požara ili se radilo o ubistvu.

Prema riječima Edite Selimbegović iz IOM-a, u slučaju smrti najbitnije je da se utvrdi identitet osobe kako bi se mogla kontaktirati njena porodica, a nakon toga se poduzimaju sljedeći koraci.

- Naše je da informišemo Službu za poslove sa strancima o smrti migranta. Nakon što se utvrdi identitet, kontaktira se zemlja porijekla te osobe, odnosno ambasada, radi stupanja u kontakt sa porodicom. Naši uposlenici se vežu za migrante, pa smo tako imali jedan slučaj u Mostaru, gdje je umrla žena iz Afganistana. Kolegica je željela da pomogne njenoj porodici, da se tijelo žene vrati u Afganistan. Međutim, to nažalost nije bilo moguće, pa su u Mostar došli njeni sinovi i kćerka i tu su je i ukopali – kazala je.

Selimbegović je naglasila da smrtnih slučajeva u centrima nije bilo, osim jednog gdje je čovjek preminuo usljed zatajenja srca.

- Imali smo slučaj mladića koji se utopio dok se kupao u rijeci u Cazinu. Mladić je boravio u našem centru, ali se nesreća dogodila izvan njega. To je zaista bila jedna velika tragedija i ljudi koji su boravili sa njim u centru, ali i naši uposlenici, veoma su teško podnijeli smrt tog mladića – istaknula je.

Prema riječima Mensura ef. Ćehića, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Bihać, do sada je bilo nekoliko slučajeva u kojima je bilo potrebno klanjati dženazu migrantu.

- Mi ispred medžlisa odredimo imama koji to uradi na volonterskoj bazi, bez ikakvih uvjetovanja, i napravi taj posljednji ispraćaj na način da se klanja dženaza i uradi sve ono što sljeduje u sklopu dženaze – kazao je.

Odgovarajući na pitanje da li klanjanje dženaze migrantu iziskuje troškove, ef. Ćehić je negirao, dodavši kako se svi vjerski obredi u ovim situacijama obavljaju besplatno.

- Ukopno mjesto se osigura na gradskom mezarju. Prije nekoliko mjeseci bio je jedan zaista tragičan slučaj, gdje su u požaru izgorjela tijela trojice migranata. Mi smo u sklopu jednog našeg džemata, na mjesnom mezarju osigurali tri mjesta da se oni ukopaju. Jednostavno smo procijenili da je to nešto što trebamo učiniti. Hvala Bogu, nisu česti slučajevi sa takvim ishodom – zaključio je.

Izvor:Faktor

Erdogan: Prema Turskoj se kreće 200 do 250 hiljada izbjeglica


Recep Tayyip Erdogan / Vijesti.ba

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako se blizu 250.000 izbjeglica kreće prema turskoj granici, da njegova zemlja pokušava to spriječiti određenim mjerama, no ističe da je teško jer su to ipak ljudi.
Erdogan je u Ankari govorio na simpozijumu pod nazivom "Grad i sigurnost", a tom prilikom se osvrnuo i na aktuelna dešavanja, konkretnije na novi val izbjeglica koje se kreću iz Idliba prema turskoj granici.

"Od 200 do 250 hiljada izbjeglica se kreće prema našoj granici. Pokušavamo to spriječiti određenim mjerama. Vrlo je teško jer su to ipak ljudi", rekao je Erdogan.

Podsjetio je kako je Turska na svom teritoriju dosad primila oko pet miliona izbjeglica.

"Svaki turski grad je otvorio svoja vrata izbjeglicama i u Turskoj smo primili ukupno pet miliona ljudi, među kojima četiri miliona samo sirijskih izbjeglica. Dok mi to radimo, osjetljivost onih koji u svojim gradovima ne žele strance nije nimalo uvjerljiva."

(Vijesti.ba / AA)

TEGELTIJA U PANICI: Ako EU pokuša napravti čekaonicu za migrante, BiH to ne može izdržati

Mjerilo uspjeha Saveta ministara biće da li bolje živimo, da li smo bogatiji, uspješniji i da li smo bezbjedniji. I poslanicima sam rekao da će nas građani 2022. mjeriti po tome šta smo uradili, a ne šta smo govorili.



To u intervjuu za Srpskainfo kaže predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, govoreći na osnovu kojih kriterijuma će ocjenjivati uspjeh Savjeta ministara na kraju mandata.

Govoreći o migrantskoj krizi, tegeltija kaže da BiH prvo treba da kontriloše ulazak na svoju teritoriju.

- To je definitivno ključno pitanje. Šta je sve potrebno, definisaćemo zajedno sa svim agencijama koje se bave bezbjednošću u BiH. Nesporno je da je neophodno podići kapacitete granične policije u smislu operativnog broja ljudi koji to rade, a sa druge strane prerasporediti ljude unutar policijskih agencija. Razumijem da se taj proces ne može zaustaviti, zatvoriti, ali za one koji ulaze u BiH možemo da znamo sa kim imamo posla, da znamo bar neku njihovu istoriju. Da bi se to desilo, prvo mora da postoji dobra saradnja sa susjedima. Ukoliko imate situaciju da je ministar bezbjednosti stalno u sukobu sa bezbjednosnim agencijama iz našeg okruženja, onda ne možete računati na bilo kakvu saradnju, kaže Tegeltija i dodaje:

- Drugo, ovaj broj migranata neprihvatljiv je za BiH. Zemlje od 10 miliona stanovnika u EU kažu da im je problem da pihvate 500 izbjeglica, a nama kažu da imamo 5.000, dok ambasade koje prate taj proces tvrde da imamo više od 8.500 ljudi. Po meni, ključan je odnos EU prema ovom pitanju. Ako EU pokuša da napravi čekaonicu za migrante, BiH to ne može izdržati.

On je govorio i o zamjerkama EU što migranti nisu smješteni na teritoriji Repuiblike Srpske, te odgovorio na pitanje - hoće li se tu nešto promijeniti?

- Gdje će biti migranti i da li će ih biti na teritoriji Republike Srpske odlučiće njene institucije. Kada su se pojavili migranti i kada su nam migrante predstavljali kao da idu na neki marš, kao da idu na izlet, samo šetaju kroz BiH, tada niko nije govorio Republici Srpskoj da treba da smiješta migrante. I tada je iz Republike Srpske upozoravano na broj migranata i na to ko se sve nalazi u tim grupama. Mislim da Srpska ima za sada jasan stav, rekao je Tegeltija.

I ONI SU IZNENAĐENI, ALI I NEINFORMISANI: Da li će Pakistan vratiti gotovo 4.000 svojih državljana iz BiH?

U parlamentu Pakistana će se ove sedmice održati dvije sjednice na kojima će se raspravljati o 4.000 Pakistanaca koji se, prema podacima ministarstva vanjskih poslova te zemlje, nalaze u Bosni i Hercegovini, gdje čekaju priliku za daljnji put ka zapadnoj Evropi


Foto: Hayat.ba/AA

Članovi Stalnog odbora Senata za Pakistance u inozemstvu su, kako pišu tamošnji mediji, iznenađeni činjenicom da ilegalni pakistanski migranti radije biraju ostati “zarobljeni” u BiH, čekajući priliku za odlazak u zemlje članice Evropske unije (EU).

Iz ministarstva vanjskih poslova su obavijestili članove Stalnog odbora da je većina Pakistanaca koji se nalaze u BiH uništila svoje dokumente te da se suočavaju s “velikim poteškoćama u zatvorima”, ali da odbijaju bilo kakvu pomoć pakistanskih institucija.

Procjenjuju da se u BiH nalazi gotovo 4.000 pakistanskih državljana, koji se, kako navode, nalaze u migrantskom kampu Vučjak, udaljenom oko 400 kilometara od Ambasade Pakistana u BiH, što, podsjetit ćemo, nije tačna informacija, s obzirom na to da su migranti, uključujući i one koji dolaze iz Pakistana, premješteni iz Vučjaka u okolinu Sarajeva.

Članovi ovog odbora su, kako se navodi, iznenađeni informacijom da bh. vlasti nemaju dovoljno resursa za brigu o migrantima te da ne postoje tačne informacije o broju pakistanskih državljana u našoj zemlji, prenosi Avaz.

"Oni su Pakistanci i dužnost je vlade da vodi brigu o njima te da ih vrati kući", kazao je predsjednik odbora Hilalur Rehman.

Odbor bi također trebao posvetiti pažnju problemu trgovine ljudima, koja je u porastu i koja, smatraju, sramoti tu zemlju.

Tamošnje vlasti smatraju i da postoji osnov za vjerovanje da i turističke agencije učestvuju u trgovini ljudima.

Procjenjuje se da gotovo 50.000 Pakistanaca, koji se trenutno nalaze u Turskoj, čeka povratak u zemlju, a između 50.000 i 60.000 državljana te zemlje čeka na povratak iz Saudijske Arabije.