Forum Klix.ba

HAVANA wrote: Komsija,znamo li se mi? U ratu se sve tu negdje vrtili,sad trpanj,a ja dole 40 godina...

Sunca Sin wrote:

HAVANA wrote: Komsija,znamo li se mi? U ratu se sve tu negdje vrtili,sad trpanj,a ja dole 40 godina...

Kod Jadranke ili vila miolin

HAVANA wrote:A most.Jebe mi se nek prave.Eto vas ce bas neko poslusat.Suplje price.

Sunca Sin wrote:

HAVANA wrote:A most.Jebe mi se nek prave.Eto vas ce bas neko poslusat.Suplje price.

halid i muharem malkom će to sredit sve, biće džemat

Streptokok wrote:

Sunca Sin wrote:

HAVANA wrote:A most.Jebe mi se nek prave.Eto vas ce bas neko poslusat.Suplje price.

halid i muharem malkom će to sredit sve, biće džemat

To je prva faza. U drugoj ide sunecenje neumljans i u finalnoj trecoj ide turcenje.

Streptokok wrote:To je peta faza. Uparkirati ga u neum i ispuscati fekalije.

Boletus edulis wrote:

Streptokok wrote:To je peta faza. Uparkirati ga u neum i ispuscati fekalije.

Da ne pišeš svakojake gluposti čovjek bi mislio da si možda i pametan.Svakim javljanjem odagnaš sve sumnje.

Sunca Sin wrote:

Boletus edulis wrote:

Streptokok wrote:To je peta faza. Uparkirati ga u neum i ispuscati fekalije.

Da ne pišeš svakojake gluposti čovjek bi mislio da si možda i pametan.Svakim javljanjem odagnaš sve sumnje.

DaysleepeR wrote: Za 50 godina i dalje neće se gdje moći graditi luka jer je sva zemlja u Neumu privatna 1/100. Tu su eksproprijacije nemoguće.
Pogotovo jer su vlasnici zemlje strani državljani. Dalje, luka Ploče i dalje nema direktan servis, što znači da brodovi matice ne dolaze direktno, već teret dolazi feeder servisom iz luke Taranto iz Italije. Ako u tako veliku luku ne dolaze veliki brodovi, u Neum neće ni za 200 godina, ako oduzmemo 50 dok se luka ne napravi. Tako da most opet neće smetati.

Mažu vam oči.

Hafis wrote:Sada nastupa treći nastavak ciklusa Gospodara prstenova i novi unaprijed izgubljen slučaj. Ako do sad niste povukli školu, nećete nikada.

Maraschino wrote:

zg1911 wrote:


Što bi gradili tunel ako nam se gradi most? Radi se o hr teritoriju, pa nećemo valjda vodit se željama susjeda, već svojima.

Prolaz za neometanu plovidbu vam se ostavilo i to je to.

A to što vama sad prodaju priču koju želite čuti - pa bi li eu odobrila 300 milijuna eura za sporan projekt?

Međunarodne vode su daleko od bih. Radi se o prolazu DO međunarodnih voda kroz hrvatsko more.

A da ne idemo u civilizirano razgraničenje s vama. Sa slovenijom je trebalo 20+ godina, a slovenija ima jednog predsjednika, jednog premijera, jednu stranu. Dok se vi međusobno dogovorite most će već biti trošan i oronuo.

Razumijem vas gospodine iz HR ali ne razumijem ovu vasu dijasporu ovdje u BiH koja se zalaze protiv drzave u kojoj zive.

DaysleepeR wrote:

Vizionar 1985 wrote: Za 50 godina i dalje neće se gdje moći graditi luka jer je sva zemlja u Neumu privatna 1/100. Tu su eksproprijacije nemoguće.
Pogotovo jer su vlasnici zemlje strani državljani. Dalje, luka Ploče i dalje nema direktan servis, što znači da brodovi matice ne dolaze direktno, već teret dolazi feeder servisom iz luke Taranto iz Italije. Ako u tako veliku luku ne dolaze veliki brodovi, u Neum neće ni za 200 godina, ako oduzmemo 50 dok se luka ne napravi. Tako da most opet neće smetati.

Mažu vam oči.

Cekaj kako ne moze. Bosna i Hercegovina izlazi na 25 km obale a Neum se prostire na maksimalno par kilometara obale. Kako moze Neumljanima biti u cilju da se ne gradi luka i da imaju u Neumu tokom godine stalno par hiljada mornara koji bi trosili dio plata u Neumu i da imaju minimalno par stotina zaposlenih Neumljana u luci. Jos ne znam kako ide raspodjela prihoda i poreza u vezi luka, da li bi nesto od poreza i prihoda luke islo Neumu.

cikcak1 wrote:

Sunca Sin wrote:

Boletus edulis wrote:
Da ne pišeš svakojake gluposti čovjek bi mislio da si možda i pametan.Svakim javljanjem odagnaš sve sumnje.

PM72 wrote:Uzmi i ti kartu pa pogledaj.Da se ne provaljuješ.Slovenci su arbitražom dobili pravo izlaza na otvoreno more iz PIRANSKOG zaliva a ne iz slovenačkog primorja.Iznad piranskog zaliva su Portorož,Izola,Kopar sa lukama koje imaju regularan prilaz otvorenom moru.

DaysleepeR wrote: kakvi ba mornari? ko vam te bajke priča? otiđi u Rijeku u koju dolaze međunarodni brodovi pa nađi ijednog mornara...

kakve stotine radnika u luci? pa ne istovaraju se brodovi ručno?

e svašta ću čuti u PM

DaysleepeR wrote:

Maraschino wrote:

DaysleepeR wrote: Za 50 godina i dalje neće se gdje moći graditi luka jer je sva zemlja u Neumu privatna 1/100. Tu su eksproprijacije nemoguće.
Pogotovo jer su vlasnici zemlje strani državljani. Dalje, luka Ploče i dalje nema direktan servis, što znači da brodovi matice ne dolaze direktno, već teret dolazi feeder servisom iz luke Taranto iz Italije. Ako u tako veliku luku ne dolaze veliki brodovi, u Neum neće ni za 200 godina, ako oduzmemo 50 dok se luka ne napravi. Tako da most opet neće smetati.

Mažu vam oči.

zasto ne bi mogli graditi da je bio ratifikovan sporazum fanjo-aljo????

ma lupa ko maksim po diviziji

http://www.politikaplus.com/novost/6135 ... zetbegovic

A Neum je danas izlaz na more jedne države koja bi se barem htjela smatrati suverenom. I prirodno je da se ne želi odreći mogućnosti koje takav morski izlaz pruža, pa makar te mogućnosti bile i sasvim teoretske, kao što je gradnja velike teretne luke. Jasno je da takve ambicije prvenstveno gaje bošnjački političari u Sarajevu, dok u Banjoj Luci imaju drugačije prioritete. U Mostaru su pak sasvim zadovoljni Pločama.

Nama takva ideja može biti smiješna, no ako bolje izmjerimo akvatorij umeđu Pelješca i Kleka, vidimo da tu teoretski mogu ući i manevrirati i najveći brodovi. Ako gigantske putničke krstarice duljine blizu 300m mogu bez problema manevrirati u manje od 300m širine dubrovačke luke u Gružu, onda je jasno da mogu i na bosanskohercegovačkoj polovici Malostonskog zaljeva, koji je tu širok gotovo cijelu nautičku milju. Čak i neke od najvećih svjetskih luka imaju višestruko uži ulaz.



Kad bi Hrvatska zadržala kontrolu nad dva sporna škoja i vrhom Kleka, čak i tada bi bilo dovoljno prostora za uplovljavanje velikih brodova, samo što bi oni djelomice manevrirali u hrvatskim teritorijalnim vodama, kroz koje ionako moraju uplovljavati u Pelješki kanal i Kanal Malog Stona. Dubina mora uz obalu je pristojnih 16 do 19 metara, najmanje dvostruko više nego u Pločama.

Ono što priču o luci čini nerealnom nije uski akvatorij - već nedostatak bilo kakvog prirodnog prostora za lučki terminal na kopnu te astronomska cijena kojoj BiH nije dorasla i koja bi takav poduhvat učinila isključivo političkim projektom bez ikakvog gospodarskog smisla. Kao što su isključivo političkog obilježja bila sidrenja američkih i turskih ratnih brodova pred plaže u hrvatskom Kleku i hercegovačkom Neumu. Dodatni razlog protiv je što bi BiH itekako trebala hrvatsku dozvolu za gradnju luke na ulazu u duboki, zatvoreni i biološki tako osjetljivi i dragocjeni Malostonski zaljev, u kojem bi svaka havarija predstavljala ekološku katastrofu. U tom smislu, ozbiljan rizik predstavlja već i sam Pelješki most.

Sunca Sin wrote:Čim bokir uzme tal prestaće priča o mostu, bokir se u neumu pita nataša kampuš u podrumu, neum je jedan gradić koji propada i nema nikakve perspektive.

RIJEKA Ovoga rujna navršit će se punih godinu dana otkako je očišćeno podmorje uz rub obale kontejnerskog terminala na Brajdici, te je dubina mora povećana na 11,6 metara, a da još uvijek službeno nije povećan i maksimalni dozvoljeni gaz brodova koji dolaze na terminal. Matice Maerska i CMA CGM-a svakog tjedna dolaze u sjeverni Jadran, te upravo zbog malog dozvoljenog gaza Brajdice, dva puta odlaze u Trst. U talijanskoj luci prvo iskrcavaju teret kako bi što lakši stigli u Rijeku odakle se ponovo moraju vraćati na ukrcaj izvoznog tereta u Trst. Njima je svaki centimetar dozvoljenog gaza Brajdice doslovno dragocjen.

Rajko Jurman iz Lučke uprave Rijeka pak demantira tvrdnje direktora Adriatic Gatea Antonia Passara, koji je još prošle godine na konferenciji za novinare kazao kako dubina obale terminala sada iznosi čak 12 metara.

– Ništa se bitno nije izmijenilo u novoj procjeni dubine na Brajdici i mi jednostavno nemamo prostora za povećanje maksimalnog gaza brodova. Nakon čišćenja podmorja eventualno bi se za 10-tak centimetara mogao povećati maksimalni gaz, ne više. Nama je prije svega namjera sačuvati sigurnost plovidbe, a običaj jest u lukama dopustiti razmak između broda i dna mora na razini od 10 posto ukupne dubine obale. U slučaju Brajdice taj razmak iznosi otprilike jedan metar, ističe Jurman.

Hidrografski institut iz Splita, jedina institucija, koja može dati valjanu i obvezujuću procjenu o dubini mora, svoj je posao odradila prije gotovo godinu dana i dao potvrdu da je dubina mora sada na razini oko 11,6 metara, što je oko pola metra više nego ranije. Procjenu Instituta naručila je Uprava tvrtke Adriatic Gate nakon što je provedeno čišćenje podmorja, te je iz dna mora izvađeno više od nekoliko tona raznog, uglavnom metalnog otpada. Na temelju tog stručnog mišljenja Hidrografskog instituta bilo je neophodno odrediti maksimalni dozvoljeni gaz (saffety arrival draft), koji je obično 40 do 50 centimetara manji od dubine mora, što znači da bi prema iskustvima u svijetu oko pola metra trebao biti razmak između trupa broda i morskog dna.