Forum Klix.ba

ovih dana oba zavoda su presla na novi nacin obracuna gdp- a esa 2010, do sada je bio esa 95.

Evropa (eurostat) je na ovaj novi obracun presla cini mi se 2014 jer je 95-cu vrijeme pregazilo a ameri su cini malo ranije uveli novu metodologiju.

razlika je inace u drugacijjem obracunu istrazivanja i nauke tako da su korekcije zanemarljive, cak i u evropi, a kod nas pogotovo.

uglavnom, oba zavoda su retroaktivno 10-ak godina unazad izbacile obracune gdp-a i po starom i po novom obracunu.



tabela federalnog zavoda je malo veca pa sam je morao srezat, ali jasno je - prvi red je po novom, a donji po starom.

puno vaznija stvar sa staististickog aspekta je sto je zavod rs-a konacno prihvatio podatke sa popisa pa cemo ubuduce imati mjerodavnije podatke "per capita" jer su vec 20 godina koristili neke projekcije un-a (koje su godisnje korigovali samo po onovu prirodnog prirastaja i migracija) pa su sve dijelili sa nepostojecih preko 1,4 miliona stanovnika. Po novom, zavod rs ce racunat sa 1,15 miliona stanovnika tako da ce doci do bitnih korekcija svih podataka po glavi stanovnika.

to naravno nece promjeniti cinjenicu da smo u totlanom kurcu i dalje.

izvoz rs u prva 4 mjeseca ove godine 1,05 milijarde, a fbih 2,25.

srbija danas izbacila podatke o 15 najvecih izvoznika u prva 4 mjeseca ove godine, a odmah sam primjetio jednu zanimljivost

Fiat i dalje suvereno drži prvo mesto sa ostvarenim izvozom u posmatranom periodu od 382,2 miliona evra, prati ga železara Hesteel sa 183,2 miliona evra, a na trećem mestu je Tigar tyres sa vrednošću izvoza od 119,9 miliona evra.

dvije (donedavano propale) fabrike, fiat (koji vec 5 godina pravi jedan jeidni model) i zeljezara smederevo su u prva cetiri mjeseca izvezli vise od cijelog rs-a u istom periodu

kada je region u pitanju, apsolutni hit godine su slovenci koji su u prvom kvartalu imali rast bdp-a od nevjerovatnih 5,3% u odnosu na prvi kvartal prosle godine

vivaldi wrote:kada je region u pitanju, apsolutni hit godine su slovenci koji su u prvom kvartalu imali rast bdp-a od nevjerovatnih 5,3% u odnosu na prvi kvartal prosle godine

Ionako velike razlike između njih i nas postaju još veće. Ljudi dovode pametne i obrazovane mlade iz okolnih banana balkanskih država. A mi ih šaljemo jer smo nesposobni...

- kopirano sa teme reforma zdravstvenog sistema

Gojeni H wrote:

vivaldi wrote: ...
nije uopste potrebna tvoja literatura, niti ima potrebe za dokazivanjem dugorocne/srednjorocne neodrzivosti jer sam vec napisao da i sam znam da je neodrzivo.

ali u onom tvom dokumentu npr pise da je za 30 i kusur hiljada zaposlenih na bruto plate i naknade otislo oko 700 miliona maraka.

otprilike toliko, tacnije oko 670 miliona svake godine pojede samo kroz plate i naknade 23 hiljade uposlenih u drzavnim institucijama. Da li je to odrzivo?

da li su odrzive zeljeznice? da li odrzive vlade mikor kantona? opstine tipa istocni drvar, istocni ovaj ili onaj? ...

@vivaldi

Sve u redu. Sta predlazes?
Da udjemo u fazu hibernacije dok se neko ne sjeti da investira u Bosnu?

Sve je u redu, i da je veceg pritiska na vlast, do vecih investicija bi moralo doci. Ali, od necega moramo krenuti.
Ja dijelim misljenje nekoliko kolega na temi da je zdravtsvo - to. Zato sto nas sve "boli".

ni u jednoj svetoj knjizi ne pise da narod u bosni ili bilo kojoj drugoj zemlji narod treba/mora da zivi dobro/pristojno. kako cemo zivjeti zavisi ponajvise od nas.

u bosni para nema niti ih je kada bilo, a po svemu sudeci nece ih biti jos zadugo.



jedini, iskljucivi, i nijedan drugi nacin osim stranih investicija nas nece povesti prema zelenoj grani.

ko god drugaciji kaze - laze, da li iz neznanja ili nekog interesa poptuno je nebitno.

u ekonomskom smislu, u bosni nema dobrih vijesti. nijedne dobre vijesti! imas samo obmane, obmane i obmane i djelimicno lazi u generalnoj igri malih brojeva.

te obmana su konstanta ko coca coline reklame. ubijanje u mali mozak, ali da bi me bolje razumio ja cu to po obicaju pojednostaviti najbolje sto znam.

u zadnje vrijeme imas 2 udarne price na kojima pociva nas imaginarni napredak. prva je "rekordan izvoz" iz mjeseca u mjesec i to je ono cime nam filuju mozak. obmana je u tome sto imamo jos rekordniji uvoz, a to presucuju, pa je tako npr vanjskotrgovinski minus u prvih 5 mjeseci godine veci 130 miliona maraka nego u prvih mjeseci prosle godine, ali to naravno ne spominju. zakljucak bi bio - boga vam ne obarajte vise rekorde.

druga prica je aposlutno nobelovska a nagradu ce podjeliti zajedno fadil i zeljka. prica je naravno o ogromnom porastu radnih mjesta i nenormalnom rastu prihoda od direktnih poreza, a obje entitetske porezne uprave vec 2 godine imaju rapidan rast prihoda.

ali u tome nema nista dobro jer to nije realno. u pitanju je samo strasna kandzija gdje su relani sektor pritisli maksimalno inspekcijama i kaznama i intezivno utjeruju sivu zonu u bijelu. ali ja stalno pisem da privreda to ne moze podnjeti. siva zona kod nas nije mjesto extra profita vec gole nuzde. radnici se ne prijavljuju ne zato sto gazda na tome dodatno zaradjuje vec sto nema odakle da im plati.

Porezna uprava Federacije BiH u 2015. godini naplatila je ukupno 4.102.045.474 KM javnih prihoda, što je za 8,08% ili za 306.804.155 KM više u odnosu na 2014. godinu. Ovo je do sada najveći ostvareni rezultat u naplati javnih prihoda.

ali to nije nikakav uspjeh. to je samo uzeto od nase buducnosti i razvoja.

evo tabele domacih investicija



tih 300 miliona je uzeto od nase buducnosti a ne nekakve sive ekonomije jer privreda to jednostavno ne moze da podnese

ista je situacija i u rs



ali jebes i porez, ove tabele su vaznije zato sto slikovito dokumnetuju moju tezu da u bsoni nema para jer kao sto vidis domace investicije punih 10 godina stagniraju sto je katastrofalno za zemlju u razvoju i to na ovako niskom stepenu razvoja.

u isto vrijeme padaju i onako niske strane investicije zadnje dvije godine (zato sam i rekao da ce fadil i zeljka podjeliti nobela jer se nikada u istoriji nije desilo da oboris rekord po broju zaposlenih u isto vrijeme dok obaras rekorde u smanjenju domacih i ino investicija )

ali domaca privreda je evidnetno tanka i sa i bez poreznika na grbaci, ali strane investicije su, teoretski naravno, potencijalno neogranicene za razliku od domacih koje su evidnetno limitirane.

zakljucak: bez stranih investicija nama nema nove dodane vrijednosti i sredstava, a bez toga nema ni vise para, a bez para nema nkakvih ni reformi, pa tako ni zdravstvene reforme jer je sve to presipanje iz supljeg u prazno. otprilike ko kad imas 10 djece a 5 boba.

o tome kako bih pokusao privuci strane investicije sam pisao opsirno nekoliko puta, ali trazilica na klix je tesko sranje, a vala nemam entuzijazma ni vremena da opet o tome naprdjujem. a i forumski puk to slabo zanima. ako chmoljo banuje hafisa ovaj pdf ce s ugasiti ko svijeca za par dana

ps. kopiracu cijeli ovaj post na temu "politicka ekonomija" zbog ovih tabela ako ikada budu zatrebale, jer zbog shitty trazilice vjerovatno se ne bih sjetio da sam ih nekada stavio bas na ovu temu.

http://www.politika.rs/sr/clanak/384488 ... iz-budzeta

Kompanija „Fijat Krajsler automobili Srbija”, čiji radnici već deset dana štrajkuju zbog niskih plata, za zarade zaposlenima potroši mnogo manje novca, nego što dobije iz državnog budžeta na ime raznih premija, subvencija, dotacija i donacija.

Kako može da se vidi iz finansijskog izveštaja za 2016. naša država je kao suosnivač ove kompanije, u kojoj ima 33,33 odsto udela, uplatila na račun ove firme 3,78 milijardi dinara.

Izdaci za zarade, sa druge strane, bili su za čak milijardu dinara manji i iznosili su svega 2,78 milijardi.

Pri tome, u skladu sa Podsticajnim planom, „Fijat” ima pravo na nadoknadu doprinosa od republike za sve zaposlene. To, praktično znači da kompanija uopšte ne plaća poreze i doprinose državi.

Na sve to, država plaća obuku zaposlenih u ovoj kompaniji. Po tom osnovu iz budžeta je prošle godine izdvojeno 12 miliona dinara. O trošku države idu kapitalne investicije i tekući troškovi FAS trening akademije.

Takođe, na račun srpskih poreskih obveznika firma plaća i komunalne usluge, zamenu krova, otklanjanje posledica zagađenja životne sredine.

U finansijskom izveštaju detaljno se navode i ostala davanja države. Tako može da se vidi da je na specijalan račun kompanije uplaćeno 674 miliona dinara, dok je gotovinsko državno davanje iznosilo 628 miliona dinara. Iz državne kase plaćaju se i nadoknade za takozvani park dobavljača. Iz budžeta je po tom osnovu i prošle i pretprošle godine isplaćeno po 20 miliona dinara. Na ime plana restrukturiranja imovine „Fijat” je prihodovao više od 405 miliona dinara. Takođe, kompanija se zaduživala uz garanciju države pa je tako kod Evropske investicione banke dobila nižu kamatnu stopu. Po tom osnovu kragujevački „Fijat” je prošle godine uštedeo 782 miliona dinara.

Kako se navodi u izveštaju, zaduženje „Fijata” kod EIB-a smatra se kao „aktivnost investicione podrške”, jer je Republika Srbija bila garant za taj kredit. To što je ova firma zbog toga dobila niže kamate od tržišne smatra se kao davanje države.

I to nije sve, jer je prema ugovoru, Vlada Republike Srbije „Fijatu” prošle godine uplatila i dodatnih 1,26 milijardi dinara.

Prošle godine, ova firma državi nije platila ni porez na dobit u iznosu od 17,3 miliona dinara, jer je to, takođe, deo podsticajnog plana.

U finansijskom izveštaju se navodi da je „Fijat” na dan 31. decembra prošle godine imao poreske kredite po osnovu ulaganja u osnovna sredstva u iznosu od 35,57 milijardi dinara, a koji potiču iz ranijih godina. Reč je, naravno o poreskim olakšicama. U finansijskom izveštaju vidi se i to da Vlada Republike Srbije, na sve to duguje „Fijatu” 103 miliona dinara. Kako se objašnjava, ta potraživanja odnose se na podsticaje odobrene društvu u skladu sa odredbama Dopunjenog i izmenjenog Ugovora o zajedničkom ulaganju.

Prema pisanju medija ovaj strani investitor, osim poreza na zarade, ne plaća ni PDV na alate za dobavljače, porez na dobit, porez na imovinu, sprovođenje urbanističkog plana i porez za isticanje zaštitnog znaka.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je juče da je tačno da je Srbija dala kompaniji „Fijat” 3,8 milijardi dinara, ali je naglasio da je to bilo ispunjavanje ugovornih obaveza, koje je potpisala vlada na čelu sa Mirkom Cvetkovićem. „Srbija nije ništa poklonila, već ispunjavala svoje ugovorne obaveze, koje je potpisala prethodna vlada, Tadićeva i Cvetkovićeva.”

„Čudim se kada kažu da je Srbija isplatila 2016. Jeste, ali na osnovu ugovora od ranije, a ne novih”, rekao je Vučić i podvukao da njega i sada vladu premijerke Ane Brnabić obavezuju potpisi i Borisa Tadića i Mirka Cvetkovića.

On je dodao da postoji još obaveza iz ranijeg perioda koje nisu izvršene, ali da je 96 do 97 odsto ispunjeno.

„Tako se ponaša odgovorna vlada”, rekao je predsednik a prenosi Tanjug.

Uz sve to, proizvodnja u ovoj kompaniji je obustavljena, što će se sasvim sigurno odraziti na kretanje industrijske proizvodnje u letnjim mesecima. Jer, prema oceni autora biltena „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT), učešće „Fijata” u prerađivačkoj industriji iznosi 2,5 do tri odsto. Kako je u poslednjem broju MAT-a napisao Stojan Stamenković, koordinator biltena, proizvodnja motornih vozila i prikolica u prvih pet meseci ima najveći izvoz među oblastima, ali je njen doprinos porastu vrednosti ukupnog izvoza negativan i opada.

Ivan Nikolić, urednik MAT-a ističe da je u prvih pet meseci izvoz „Fijata” iznosio 460 miliona evra. Prošle godine iz ove kompanije izvezeno je robe u vrednosti od 1,1 milijardu evra.

– Problem je međutim, što je neto efekat tog posla veoma mali i iznosi oko trideset odsto – kaže Nikolić.

To praktično znači da je dve trećine „Fijatovih” delova iz uvoza, dok samo jednu trećinu čine domaće komponente.

Za dve godine otpušteno 600 radnika

Kompanija „Fijat” je takođe bila i korisnik subvencija u iznosu od 10.000 evra po novootvorenom radnom mestu. Trenutno, u ovoj firmi radi 2.833 radnika. Prethodne godine bilo ih je znatno više 3.338, pokazuju podaci iz finansijskog izveštaja. Da „Fijat” kontinuirano smanjuje broj zaposlenih pokazuje i podatak da je na kraju 2014. godine u ovoj firmi radilo 3.437 ljudi. To znači da je za dve godine ovaj strani investitor broj zaposlenih smanjio za 604 radnika.

Šefica Kancelarije Svjetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova ističe da bi BiH mogla ostvariti veći ekonomski rast od tri posto, koliko iznosi projekcija za ovu godinu, samo ako se promijeni strukturalna osnova ekonomije zemlje.

Ona je dodala da je ova promjena i suština strategije Banke.

"Ako pretpostavimo da će se ovaj rast od tri posto ne samo ostvariti već i održati, iako je njegova održivost pod znakom pitanja, to nije dovoljno da bi se BiH ikad približila EU. U BiH bi 25 godina morao biti rast šest posto, da bi dostigla nivo Unije", istakla je Proskurjakova.

Ona je navela da neke azijske ili evropske zemlje godišnje "rastu" sedam posto, čak i više te ocijenila da je zaista moguće da BiH ostvari puno brži ekonomski rast.

Prema njenim riječima, prvi problem u BiH je taj što je javni sektor prevelik i neefikasan i kao takav guši privatni sektor, drugi što je rast vođen potrošnjom, a ne investicijama, a treći što se radna mjesta ne otvaraju u realnom privatnom sektoru.

no investments no future

"Ako pretpostavimo da će se ovaj rast od tri posto ne samo ostvariti već i održati, iako je njegova održivost pod znakom pitanja, to nije dovoljno da bi se BiH ikad približila EU. U BiH bi 25 godina morao biti rast šest posto, da bi dostigla nivo Unije", istakla je Proskurjakova.

GDP Federacije u 2016, podaci od petka (sutra podaci za rs)

Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama (prvi rezultati) u Federaciji BiH za 2016. godinu iznosi 19.537.092 hiljade KM. Stopa realnog rasta BDP-a u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu iznosi 2,9%.

danasnji nivo eu stizemo za 50-60 godina

Po ovoj Proskurjakovoj i Guskovoj, bolje da se ubijemo. Nikada EU vidjeti necemo. Necemo ne zato sto to ona kaze nego iz drugih razloga.

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Pr ... rme/434619

a svi znamo rezultate tih reformi.

Maraschino wrote:Nikada EU vidjeti necemo

ko god misli svojom glavom, za ovaj zakljucak mu ne trebaju pomenute dvije gospodje i to vec godinama unazad.

Maraschino wrote:a svi znamo rezultate tih reformi.

rezultata nema jer nema ni reforme, osim u naslovu koji nema veze s onim sto je gospoja rekla (ako si procitao tekst) , jer u njemu ona nekoliko puta spominje "politicku volju" za reformu koja tek treba da se desi i koja bi trajala 4-5 godina. bogu hvala, kod nas politicke volje ne fali vec 20 godina

mile najavljuje povecanje penzija od 5% sto ce na godisnjem nivou napravit dodatnu obavezu od 50 miliona maraka i opet pumpat deficit. predizborna obecanja za postizborni kokuzluk s reformama hrabro u buducnost

jedini ko je pokazao muda za reforme u regionu je vucic, jer ono sto je on u ekonomskom smislu uradio u protekle dvije godine nije niko u zadnjih 20 godina ne racunajuci sloveniju, ali ce se rezultati vidjeti tek za 10 godina pod uslovom da i ova brnabicka nastavi istim putem

danasnji podaci za gdp rs u 2016 - 9,63 milijardi (+3,5%)

izasle prve procjene BDP za I kvartal

FBiH

I kvartal - (+3%)

RS

I kvartal - (+2,2%)

Srbija izbacila prvu procjenu vec i za drugi kvartal

II kvartal - (+1,3%),
I kvartal (+1,2)


Hrvatska

I kvartal - (+2,5%)

srbija je prakticno u recesiji ako ostane taj trend.

vivaldi wrote:izasle prve procjene BDP za I kvartal

FBiH

I kvartal - (+3%)

RS

I kvartal - (+2,2%)

Srbija izbacila prvu procjenu vec i za drugi kvartal

II kvartal - (+1,3%),
I kvartal (+1,2)


Hrvatska

I kvartal - (+2,5%)

Prema svin podacima mogla bi Hrvatska II kvartal lako prebacit 4% rasta.

Obilino Kasino wrote:

vivaldi wrote:izasle prve procjene BDP za I kvartal

FBiH

I kvartal - (+3%)

RS

I kvartal - (+2,2%)

Srbija izbacila prvu procjenu vec i za drugi kvartal

II kvartal - (+1,3%),
I kvartal (+1,2)


Hrvatska

I kvartal - (+2,5%)

Prema svin podacima mogla bi Hrvatska II kvartal lako prebacit 4% rasta.

Hrvatska je imala odlican prvi kvartal, a drugi ce biti i bolji. Treci kvartal bi mogao biti bolji od oba, jer ima dosta rasta u turizmu, plus je vracen 25% PDV na turisticke djelatnosti (mislim da je bio 10 ili 13% prosle sezone)

Alfons Kauders wrote:

Obilino Kasino wrote:

vivaldi wrote:izasle prve procjene BDP za I kvartal

FBiH

I kvartal - (+3%)

RS

I kvartal - (+2,2%)

Srbija izbacila prvu procjenu vec i za drugi kvartal

II kvartal - (+1,3%),
I kvartal (+1,2)


Hrvatska

I kvartal - (+2,5%)

Prema svin podacima mogla bi Hrvatska II kvartal lako prebacit 4% rasta.

Hrvatska je imala odlican prvi kvartal, a drugi ce biti i bolji. Treci kvartal bi mogao biti bolji od oba, jer ima dosta rasta u turizmu, plus je vracen 25% PDV na turisticke djelatnosti (mislim da je bio 10 ili 13% prosle sezone)

Mislim da je lipanj y/y u dolascima i nocenjima imao rast od 22%, potrosnja je porasla 7%, industrijska proizvodnja i izvoz solidno rastu takoder.

The 51st State wrote:srbija je prakticno u recesiji ako ostane taj trend.

razlog zasto sve strane finansisjke insititucije hvale ekonomsku politiku srbije zadnje 2 godine nije zbog visine rasta bdp-a (kao najvaznijeg pojedinacnog makro faktora) vec zbog nacina i okolnosti do kojih do njega dolazi, a to bi i drugima, pogotovo nama, trebao biti primjer.

u principu malo je duza prica, ali probacu skratit kolko mogu i znam:

- najvazniji generator rasta bdp-a je potrosnja. vucic je prije godine krenuo sa fiskalnom konsolidacijom koja je prijeko potrebna i neminovna svima u regionu, sto prije to bolje, ali ona jako boli pa niko nece da je dubinski ni pokusa provoditi jer donosi strasan pad popularnosti i vjerovatni gubitak izbora.

konkretno to znaci sljedece: u protekle dvije godine u srbiji je otkaz dobio oko 35 hiljada drzavnih parazita, a i ove godine je plan jos 5-10 hiljada da nogiraju. smanjene su plate budzetlijama i smanjene su penzije koje su 2008 nerealno povecane i generisale 400 miliona eura godisnjeg minusa koji se pokrivao iz budzeta. prosle godine smanjeni su i kapitalne investicije. kais je prilicno zategnut jer se to moralo uraditi prije ili kasnije a masovna otpustanja i smanjenja plata i penzija su logicno nokautirali kupovnu moc i potrosnju.

ali rezultat svega toga je to da je za samo 6 mjeseci ove godine skinuto okruglo milijardu eura javnog duga (u procentima 7,5% sto je strasan rezultat) , a u isto vrijeme imaju budzetski suficit od 350-400 miliona eura sto je druga velika stvar. naravno boli narod kurac za javnim dugom i zanima ga samo vlastiti novcanik tako da ce vjerovatno zarad politickog rejtinga uskoro malo popustit kais i povecat plate i penzije, kumulativno bar u visini ovog suficita. ali cak i da izdrze u reformama (jer je sad neminovna reforma javnih preduzeca), narod ce osjetniji napredak osjetiti tek za 10-ak godina pod uslovom da se reforma nastavi. u suprotnom uvijek se moze u rikverc.

tu onda dolazimo do stranih investicija o kojima ja stalno pricam jer su upravo one i samo one, ne samo neutralisale sve negativne efekte fiskalne kosoldiacije vec je tako jebena reforma zavrsena sa kakvim takvim rastom gdp-a. za razliku od drugih zemalja u okruzenju, rast u srbiji je rezultat investicija koje su temelj dugorocne odrzivosti, a kod drugih rezultat potrosnje koja srednorocno/dugorocno nije odrziva, pogotovo u nasem slucaju. nas rast izrazen u procentu sam po sebi nekome moze zvucati malo ili puno, ali u poptunosti gubi smisao kada pogledas podatak o strasnom rastu privatnog duga iz kojeg se vidi da je nas rast bdp dobrim dijelom zapravo posudjen iz banaka.

mi ne da nemamo ekoomsku politiku vec se najvaljuju nove dugorocne kataklizme poput povecanja penzija u rs-u, a i federacija se prihvata novih finanasijskih izdataka koje nemaju pokrica i samo dodatno cementiraju stagnaciju jer dok izmiris nerelano visoke plate i penzije i soc davanja ne ostane nista ni za razvoj ni za neke elemntarne stvari pa propada sport, kultura, nema vode, nema se cime gasiti pozar, nema skladista gasa...

cak i hrvatska vec decenijama nema vladu s mudima koja bi pokrenula industrijalizaciju bez koje hrvatskoj nema ozbiljnijeg iskoraka. javni dug je veliki kamen oko nogu zbog kojeg naravno nece propast ali ozbiljno sputava veci rast jer u prosjeku godisnje samo po osnovu kamate hrvatska izdvaja oko 1,5 milijardu eura.

ali hrvatima je bog dao nevjerovatnu obalu koja im daju ogormnu startnu prednost u odnosu na ostalu balkansku sirotinju, a sad su usli i u eu pa i odatle kapa pomalo. ali posao vlade je da stvari cine boljim jer su zato placeni, a ne da se desavaju po inerciji

naravno nista od ovog neces cuti ni na rtrs ni u slobodnoj bosni, a cak ni u srbiji jer tesko da to obican covjek ima strpljenja i da slusa, a pogotovo razumije. on samo pita dje su pare?

Obilino Kasino wrote:Mislim da je lipanj y/y u dolascima i nocenjima imao rast od 22%, potrosnja je porasla 7%, industrijska proizvodnja i izvoz solidno rastu takoder.

potrosnja ce sigurno uticat na rast, ali je ovako narvano nemgouce reci koliko. Izvoz nece uticati jer se u gdp racuna neto izvoz (razlika izmedju uvoza i izovza) koja je u svim ovim zemljama uvijek negativna pa neto izvoz zapravo tradicionalno samo smanjuje gdp. dobra je vijest da ce u ovoj godini, tj u ovoj polovini godine imati neutralni efekat jer je u nominalnom iznosu zadrzat isti minus ko i u prvoj polovini prosle godine.

a sto se tice rasta u junu, nisam taj podatak nigdje prije procitao mada mi 22% zvuci malo previse jer hrvatska ima dosta razvijen turizam pa takav rast za samo godinu dana u jednom od udranih mjeseci je malo cudan. da je tamo negdje 97 ili 98 godina pa hajde, ali danas..ako jeste onda je to bas strasan rezultat. bas cu to imat na umu da mi ne promakne kad objave zvanicno.

uglavnom, vi ostatku bivse juge osi slovenije bjezite bar 15-ak godina, ali bez dizanja industrije i vama je slovenija zapad. imate srece sto je turizam laka i slatka para, ali previse zavisite od njega pa jedno kisno ljeto ili neko drugo neocekivano sranje moze jako zabolit.

vivaldi wrote: a sto se tice rasta u junu, nisam taj podatak nigdje prije procitao mada mi 22% zvuci malo previse jer hrvatska ima dosta razvijen turizam pa takav rast za samo godinu dana u jednom od udranih mjeseci je malo cudan. da je tamo negdje 97 ili 98 godina pa hajde, ali danas..ako jeste onda je to bas strasan rezultat. bas cu to imat na umu da mi ne promakne kad objave zvanicno.

Tu igra ulogu i novi rezim na granici, kao i pojacana kontrola i digitalizacija sistema. Drugim rijecima, broj nocenja nije presudan, jer se zadnje dvije godine desava nesto slicno - svake godine ima manje neprijavljenih turista. Rasta u broju nocenja ima, ali nije dvocifren, osim na papirima.

Promet i prihodi su dosta vazniji, narocito ove godine, radi vracanja PDV-a na 25% u turizmu. Cak i da nema nikakvog rasta u broju turista, da sve bude kao prosle godine, samo radi PDV-a ce se obrnuti 15% vise para no prosle godine, i isto toliko ce se sliti budzet.

S obzirom na rast broja turista, jasno je da ce ove godine Hrvatska na turizmu imati jos vise prihoda, 20 do cak 25% vise u odnosu na proslu godinu. To su super vijesti za Zagreb, mada jug nije presretan.

Naime, svaki vlasnik kafica na obali ove godine mora zaraditi 15-20% vise u odnosu na proslu godinu samo da bude na nuli. Mora dizati cijenu radi PDV-a, a nuditi istu uslugu, ili ostaviti cijenu od prosle godine, a promijeniti ponudu. Dodatni prihod ne moze reinvestirati i od njega nema neke koristi (ima budzet, ali ne poduzetnik).

To je lose za konkurentnost, kao i za domace goste i ostale goste slabije platezne moci. Ukoliko se progura i porez na nekretnine, dogodine ce opet imati vece prihode, ali opet po osnovu poreza - i to poreza koji ce sjebati masu obicnih ljudi koji imaju apartmane i kuce za najam. Moraju dizati cijenu smjestaja kako bi platili porez, a ponuda opet ostaje ista (samo nekonkurentnija). To bi takodjer moglo oboriti cijene nekretnina, sto je dodatni problem.

Puna stopa PDV-a i novi nameti na nekretnine ne izgledaju tako strasno, ali imajuci u vidu da sezona traje dva mjeseca, jasno je da ce se npr. porez na nekretnine za svih 12 mjeseci prenijeti na goste koji tu borave 2 mjeseca. To bi mogao biti ogroman dugorocni problem. Ako su ti klopa i pice 20% skuplji radi PDV-a jedne godine, ne vjerujem da je mudro ici na novo poskupljenje smjestaja od 10-20% vec iduce godine.

Zagreb po obicaju boli kurac jer Dalmatince vidi kao stoku za punjenje budzeta, ali Dalmatinci bi za koju godinu mogli biti u situaciji da su primorani zaraditi 25-30% vise po sezoni, samo kako bi ostali na nuli. Oni vide problem, a oni koji ga ne vide ce ga primjetiti vrlo brzo.

http://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-t ... eku-sezone

Tu se moze preuzeti pdf i pogledati rezultate, nazalost neman ih vrimena sad analizirat pa me ispravite ako sam dao netocne podatke.

Inace koliko mi je poznato RH ima suficit platne bilance i ubrzano se razduzuje prema inozemstvu.

Obilino Kasino wrote:http://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-t ... eku-sezone

Tu se moze preuzeti pdf i pogledati rezultate, nazalost neman ih vrimena sad analizirat pa me ispravite ako sam dao netocne podatke.

Inace koliko mi je poznato RH ima suficit platne bilance i ubrzano se razduzuje prema inozemstvu.

Ne da se ni meni, ali nema ni potrebe da gledam - vec je prije dva mjeseca bilo jasno da ce ovo biti najuspjesnija sezona od 1990.

Potencijalni problem je dugorocan, jer ce konkurentnost postati upitna ako se krene i na nekretnine. Ova i iduca godina ce biti super, ali jebiga ako za 3 godine Dalmacija bude 30% skuplja destinacija uz isti kvalitet ponude, to nece biti dobro za dugorocni razvoj, jer ce postati preskupa za paradajz turiste, a onih drugih nema dovoljno.

Plus, ogromna vecina kapaciteta je upravo namijenjena takvim turistima, ne "elitnim". Sad se tjera vlasnike takvih lokala i smestaja da dizu cijene, 15-20% ove godine i dogodine cca. 10% ako se uvede porez na nekretnine. Primorava ih se da istu stvar nude za 15-25% vise, a nemaju love da gostu opravdaju nove cijene nekim novima ulaganjima. Razlika ide drzavi, ne reinvestira se.

Alfons Kauders wrote:

Obilino Kasino wrote:http://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-t ... eku-sezone

Tu se moze preuzeti pdf i pogledati rezultate, nazalost neman ih vrimena sad analizirat pa me ispravite ako sam dao netocne podatke.

Inace koliko mi je poznato RH ima suficit platne bilance i ubrzano se razduzuje prema inozemstvu.

Ne da se ni meni, ali nema ni potrebe da gledam - vec je prije dva mjeseca bilo jasno da ce ovo biti najuspjesnija sezona od 1990.

Potencijalni problem je dugorocan, jer ce konkurentnost postati upitna ako se krene i na nekretnine. Ova i iduca godina ce biti super, ali jebiga ako za 3 godine Dalmacija bude 30% skuplja destinacija uz isti kvalitet ponude, to nece biti dobro za dugorocni razvoj, jer ce postati preskupa za paradajz turiste, a onih drugih nema dovoljno.

Plus, ogromna vecina kapaciteta je upravo namijenjena takvim turistima, ne "elitnim". Sad se tjera vlasnike takvih lokala i smestaja da dizu cijene, 15-20% ove godine i dogodine cca. 10% ako se uvede porez na nekretnine. Primorava ih se da istu stvar nude za 15-25% vise, a nemaju love da gostu opravdaju nove cijene nekim novima ulaganjima. Razlika ide drzavi, ne reinvestira se.

Istina je da drzava cijedi sve s porezima, ali meni je drago jer ocito je potrebna jedna sok terapija u vidu par losijih sezona i rasprodaja djedovine za placanje uhljeba. Ocito jedini nacin za skidanje domoljub-socijalista s vlasti dok ove starije generacije ne presele.

Obilino Kasino wrote: Istina je da drzava cijedi sve s porezima, ali meni je drago jer ocito je potrebna jedna sok terapija u vidu par losijih sezona i rasprodaja djedovine za placanje uhljeba. Ocito jedini nacin za skidanje domoljub-socijalista s vlasti dok ove starije generacije ne presele.

Problem je sto su zadnje sezone sok terapija, ali pozitivna. Hrvatska se prije 6-7 godina morala nositi s destinacijama koje su bile jeftinije, a sad nisu nimalo privlacne, poput Tunisa, Sinaja, Turske itd.

Da nije bilo pizdarija kod njih i Grka, sumnjam da bi Hrvatska danas imala prostora da cijedi turisticke djelatnike. Sad se postavlja pitanje kako ce stvari izgledati za pet godina, ako se npr. Albanija nametne kao jeftinija a opet atraktivna destinacija, a Turska se rijesi one budaletine i opet krene punom parom. Hrvatskoj obali najvise u prilog ide geografija i relativna blizina gostima koji putuju automobilom (dakle gosti nize platezne moci koji ionako relativno malo trose).

Zagreb turizam vidi kao zlatnu koku koja uvijek daje, nikad ne iznevjeri, a pri tom ne iziskuje bitne investicije. To je opasnost - da ce cijediti i cijediti dok ne ucine turizam nekonkurentnim.

Alfons Kauders wrote:

Obilino Kasino wrote: Istina je da drzava cijedi sve s porezima, ali meni je drago jer ocito je potrebna jedna sok terapija u vidu par losijih sezona i rasprodaja djedovine za placanje uhljeba. Ocito jedini nacin za skidanje domoljub-socijalista s vlasti dok ove starije generacije ne presele.

Problem je sto su zadnje sezone sok terapija, ali pozitivna. Hrvatska se prije 6-7 godina morala nositi s destinacijama koje su bile jeftinije, a sad nisu nimalo privlacne, poput Tunisa, Sinaja, Turske itd.

Da nije bilo pizdarija kod njih i Grka, sumnjam da bi Hrvatska danas imala prostora da cijedi turisticke djelatnike. Sad se postavlja pitanje kako ce stvari izgledati za pet godina, ako se npr. Albanija nametne kao jeftinija a opet atraktivna destinacija, a Turska se rijesi one budaletine i opet krene punom parom. Hrvatskoj obali najvise u prilog ide geografija i relativna blizina gostima koji putuju automobilom (dakle gosti nize platezne moci koji ionako relativno malo trose).

Zagreb turizam vidi kao zlatnu koku koja uvijek daje, nikad ne iznevjeri, a pri tom ne iziskuje bitne investicije. To je opasnost - da ce cijediti i cijediti dok ne ucine turizam nekonkurentnim.

Treba uzeti jos jedan faktor koji nas cini privlacnima, a to je sigurnost. Opcenito je kriminal puno nizi nego vanka i dosta stranaca se ne moze nacuditi kako u nas roditelji pustaju djecu da tumaraju sama nakon provoda.

U apsolutnom smislu mislim da nece doci do pada jer niko koga znam nije zbog istog u minusu, vec ce doc do zasicenja zbog ubrzanog rasta ponude. Prije par godina stanovi u Splitu su za Ultru iznajmljivani po suho zlato, dok je ove godine par tisuca ostalo kratkih rukava. Moj dojam je da se dosta ljudi polakomilo i krenulo u investicije koje se nece isplatit i uvalit ce se probleme.

Obilino Kasino wrote:
Treba uzeti jos jedan faktor koji nas cini privlacnima, a to je sigurnost. Opcenito je kriminal puno nizi nego vanka i dosta stranaca se ne moze nacuditi kako u nas roditelji pustaju djecu da tumaraju sama nakon provoda.

U apsolutnom smislu mislim da nece doci do pada jer niko koga znam nije zbog istog u minusu, vec ce doc do zasicenja zbog ubrzanog rasta ponude. Prije par godina stanovi u Splitu su za Ultru iznajmljivani po suho zlato, dok je ove godine par tisuca ostalo kratkih rukava. Moj dojam je da se dosta ljudi polakomilo i krenulo u investicije koje se nece isplatit i uvalit ce se probleme.

Sigurnost je dobar adut, narocito porodicnim ljudima. Ja u Dalmaciji ne kljucam auto, a na plazi u ruksaku redovno ostavljam gutu para i vrijednih stvari.

To za kapacitet i mene brine. Prije dvije godine se nalazio s nekom ekipom u Dubrovniku i uzmemo solidan AirBnB za stotinjak eura (predsezona). Vlasnik super lik, i sjednemo tako pricati o poslu... Kaze da se u Dubrovniku i okolici gradilo 250-400 apartmana godisnje, vec koju godinu zaredom.

U manjim mjestima slicni problemi, sto ostavlja posljedice i na kvalitet ponude, kao i infrastrukturu (voda postaje problem, a i struja u nekim krajevima, jer mreza nije projektovana za toliko ljudi i klima uredjaja).

I ja se bojim da ce se mnogi koji su krenuli u apartmane zajebati. Ne mislim da ce izgubiti pare, ali ne vjerujem da ce ih zaraditi tako lako kako su mislili, jer vec ima viska kapaciteta.

Kad bi danas imao love da ulazem u turizam na hrvatskoj obali, ulozio bih u seoska imanja, najdalje sat od aerodroma i 10-15 minuta od nekog sela ili gradica na obali. Bazen, privatnost, pogled, aerodrom. Zidanje trospratnica s deset apartmana i deset parking mjesta je prevazidjen koncept, ali hajde ti to objasni nasem blentavom narodu koji se prvo zaleti, pa tek onda pocne racunati u sta se zaletio.

Alfons Kauders wrote:

Obilino Kasino wrote:
Treba uzeti jos jedan faktor koji nas cini privlacnima, a to je sigurnost. Opcenito je kriminal puno nizi nego vanka i dosta stranaca se ne moze nacuditi kako u nas roditelji pustaju djecu da tumaraju sama nakon provoda.

U apsolutnom smislu mislim da nece doci do pada jer niko koga znam nije zbog istog u minusu, vec ce doc do zasicenja zbog ubrzanog rasta ponude. Prije par godina stanovi u Splitu su za Ultru iznajmljivani po suho zlato, dok je ove godine par tisuca ostalo kratkih rukava. Moj dojam je da se dosta ljudi polakomilo i krenulo u investicije koje se nece isplatit i uvalit ce se probleme.

Sigurnost je dobar adut, narocito porodicnim ljudima. Ja u Dalmaciji ne kljucam auto, a na plazi u ruksaku redovno ostavljam gutu para i vrijednih stvari.

To za kapacitet i mene brine. Prije dvije godine se nalazio s nekom ekipom u Dubrovniku i uzmemo solidan AirBnB za stotinjak eura (predsezona). Vlasnik super lik, i sjednemo tako pricati o poslu... Kaze da se u Dubrovniku i okolici gradilo 250-400 apartmana godisnje, vec koju godinu zaredom.

U manjim mjestima slicni problemi, sto ostavlja posljedice i na kvalitet ponude, kao i infrastrukturu (voda postaje problem, a i struja u nekim krajevima, jer mreza nije projektovana za toliko ljudi i klima uredjaja).

I ja se bojim da ce se mnogi koji su krenuli u apartmane zajebati. Ne mislim da ce izgubiti pare, ali ne vjerujem da ce ih zaraditi tako lako kako su mislili, jer vec ima viska kapaciteta.

Kad bi danas imao love da ulazem u turizam na hrvatskoj obali, ulozio bih u seoska imanja, najdalje sat od aerodroma i 10-15 minuta od nekog sela ili gradica na obali. Bazen, privatnost, pogled, aerodrom. Zidanje trospratnica s deset apartmana i deset parking mjesta je prevazidjen koncept, ali hajde ti to objasni nasem blentavom narodu koji se prvo zaleti, pa tek onda pocne racunati u sta se zaletio.

Slazem se potpuno, nadodao bih da bi ulagao oko Imotskog, relativno jeftina zemlja, drzava sufinancira bazen s oko 50%. Otkad je napravljen tunel sv.Ilija Makarska je na 20min voznje.

Obilino Kasino wrote: Slazem se potpuno, nadodao bih da bi ulagao oko Imotskog, relativno jeftina zemlja, drzava sufinancira bazen s oko 50%. Otkad je napravljen tunel sv.Ilija Makarska je na 20min voznje.

Imotski je trenutno apsolutni hit, sto je i jasno radi cijena, ali ja bih ipak nesto blize obali, s pogledom na more, gdje je najam malcice bolji.

Ima i takvih pozicija, samo nema ih bas blizu aerodroma (oko Splita barem). Na sjeveru preskupo i dobrim dijelom vec razgrabljeno. Medjutim, oko Dubrovnika ima potencijala, a tu je i Peljesac - ne zaboravi da se uz Peljeski most radi i ostatak ceste ka Dubrovniku. Divljina, a opet na obali.

Problem je i sto je DU aerodrom ko mudo, tj. sto je dosta skuplji od Splita.

Alfons Kauders wrote:

Obilino Kasino wrote: Slazem se potpuno, nadodao bih da bi ulagao oko Imotskog, relativno jeftina zemlja, drzava sufinancira bazen s oko 50%. Otkad je napravljen tunel sv.Ilija Makarska je na 20min voznje.

Imotski je trenutno apsolutni hit, sto je i jasno radi cijena, ali ja bih ipak nesto blize obali, s pogledom na more, gdje je najam malcice bolji.

Ima i takvih pozicija, samo nema ih bas blizu aerodroma (oko Splita barem). Na sjeveru preskupo i dobrim dijelom vec razgrabljeno. Medjutim, oko Dubrovnika ima potencijala, a tu je i Peljesac - ne zaboravi da se uz Peljeski most radi i ostatak ceste ka Dubrovniku. Divljina, a opet na obali.

Problem je i sto je DU aerodrom ko mudo, tj. sto je dosta skuplji od Splita.

O ukusu se ne raspravlja

Da, sad kad je rjeseno financiranje mosta i taj kraj ce zivnit. Valjda nece ovi vasi iz Pomorskog instituta zajebavat za most.