putokaz1 wrote:ja1986 wrote:Molim vas, da li mi mozete odgovoriti, koja je uloga nosioca liste na ovim lokalnim izborima za opcinske vijecnike? Da li nosilac liste ima neke prednosti u odnosu na ostale kandidate sa liste ili kandidat sa najvecim brojem glasova unutar jedne stranke postaje vijecnik ukoliko stranka osvoji mandat. Hvala.
Uloga je da privuče glasače
ali broj glasova unutar stranačke liste je glavni ko dobije više(ili mu se dopise nakon 19,00) ide u vijeće
Jedino nisam siguran pri istom broju glasova ond aide onaj bolje pozicionirani na listi?
Osim uloge da privuče glasače (obično se radi o kandidatu ili kandidatkinji za koje stranka procijeni da su najkvalitetniji u lokalnoj zajednici), svakako da ima ogromnu prednost prilikom raspodjele glasova. Radi se o poziciji sa koje je maltene sigurno da će se upasti u vijeće.
Zašto? Ti možeš glasati: za listu (zaokružiš stranku), za jednog ili više pojedinačnih kandidata sa liste (tzv. preferencijalni glasovi) i za listu i pojedinačnog/e kandidata/e. Svaki put kada neko zaokruži listu (stranku), to je glas za nosioca liste. U principu to ide: ti glasovi se raspoređuju nosiocu sve dok mu u procentu ne bude dovoljno da uđe u vijeće i pri tom ima najviše glasova u odnosu na ostale, ostali glasovi liste potom (višak koji ostane) se dalje dodijeljuju sljedećem na listi i sve tako.
Ipak, ljudi često vode jake individualne kampanje pa se često desi da neko sa pete, šeste, desete pozicije "izbaci" nekog sa druge naprimjer. Pri tom taj mora zadovoljiti cenzus koji je propisan Izbornim zakonom da bi ušao u opticaj za raspodjelu mandata, novim on iznosi 10% na lokali, 20% na općim, prije je na svim nivoima bio 5%.
Šta to znači? Kada stranka zadovolji cenzus od 3% i pređe izborni prag, ona ulazi u raspodjelu mandata sa ostalim strankama koje su isto uspjele. Tada se ukupni glasovi tih stranaka (i glasovi za stranku i preferencijalni; dakle, svaki listić koji je u vezi s tom strankom/nekim njenim kandidatom je jedan glas koji ulazi u ukupne) dijele sa brojevima 1,3,5,7... i dobivaju se tzv. količnici. Ti dobiveni brojevi se potom redaju po veličini po pozicijama od 1 do onoliko koliko ima mjesta u općinskom vijeću (ili za šta se već bira). Na osnovu toga koji od tih količnika (podijeljenih brojeva glasova), koji se nađu na toj listi od 1-n, pripada kojoj stranci, vidi se koliko joj pripada mandata (mjesta u općinskom vijeću). Kada se to utvrdi onda se ti mandati dodijeljuju ljudima s njihove liste.
Prvi od mandata obično pripadne nosiocu, jer da bi neko od ostalih izbio nosioca s vrhe mora osvojiti preferencijalnih glasova više nego sama stranka (lista), dakle mora više ljudi njega zaokružiti posebno, nego stranku. Što je u teoriji moguće, ali se u praksi gotovo nikako ne dešava (barem ja ne znam da se ikad desilo, moguće da griješim, ali u svakom slučaju je to jako teško). Ostali mandati se raspodjeljuju na sljedeći način: ukoliko kandidati s liste žele da uđu u opticaj za raspodjelu, moraju oni sami osvojiti svojih glasova 10% od gore pomenutih ukupnih glasova stranke, tako da se ti mandati raspoređuju po broju glasova kandidata koji su ovaj uslov zadovoljili. Naprimjer, ukoliko je stranka osvojila samo dva mjesta (mandata), prvi obično ide nosiocu, a drugi onom koji je imao najviše svojih glasova. Ukoliko niko nije osvojio min.10%, onda drugi mandat ide sljedećem na listi, u ovom slučaju drugom na listi, bez obzira što je neki drugi kandidat možda imao više glasova od tog sa pozicije broj dva, ako nije zadovoljio uslov od 10%, to mu se ne pika. Dakle, nije samo bitno imati više, nego imati min 10% od ukupnih glasova koje stranka osvoji i onda imati više od drugih koji su isto ispunili taj uslov.
Eto, iz tog razloga je pozicija na listi bitna. Na lokalnim izborima je to još uvijek otvorena stvar, jer i prije, dok je cenzus bio 5%, većina koja je izbijala ove s vrha osvajala je oko 10% i više. Na općim su nam ovim cenzusom od 20% unutar lista maltene novim zakonom uveli zatvorene liste na mala vrata, jer malo ko može osvojiti tu količinu pojedinačnih glasova, tako da stranka odlučuje sama ko će joj ući u koju strukturu redanjem podobnih u prvih pet.
Nadam se da je jasno ovo. U slučaju da nekom nije, može pitati, ili ako nije jasna ova matematika, može izabrati bilo koju općinu pa ću ja na osnovu rezultata iz 2012. to pojasniti na konkretnom primjeru, da bude jasnije. Nije mi mrsko, jer smatram da je ovo jako komplikovano, da raja ne zna, a trebala bi znati šta im se dešava s glasovima, a plus bolujem kući, tako da imam vremena na pretek
)) Dakle, radi se o jakim likovima, popularnim, očito, među vakufskom rajom. Jednostavno od ovih glasova ukupnih za SBB samo je 10-ak% zaokružilo SBB ko SBB, dok je većina zaokruživala ova njhova imena, i tako su ova četvroica upala u odnosu na nosioca.
