#326 Re: RUSIJA
Posted: 09/01/2013 17:55
Velika ekonomska kriza je uzrok Prvog Svjetskog Rata?Klavikula wrote:Velika ekonomska kriza.jeza u ledja wrote:Objasni.Klavikula wrote:
zrtve WWI i WWII su zrtve kapitalizma .
Velika ekonomska kriza je uzrok Prvog Svjetskog Rata?Klavikula wrote:Velika ekonomska kriza.jeza u ledja wrote:Objasni.Klavikula wrote:
zrtve WWI i WWII su zrtve kapitalizma .
Mislis da ce masoni to dopustiti?nosara wrote:To je simptom, kao i 9/11, oklahoma itd, itd...Ja Sam Odavle wrote: U kojoj ti dimenziji zivis? SAD propada zbog Gvantanama?
Visa matematika...
Ne slazem se...breuer wrote: zavisi koji kulturni identitet poimamo, ako je u pitanju kulturno siledzijstvo u vidu holivuda i popa, tu su neprikosnoveni, a priznat ćeš da mnogo više ljudi na cijelom svijetu, ne samo zapadu, naginje tome, nego sad umjetničkim fantazijama poniklim na evropskom tlu.
Ja mislim da si ovo pogrešno formulisao jer: Ko cemu naginje moze se suditi samo po kolicini onih koji to zele konzumirati. Jeste grubo i gubi se na kvalitetu, ali cifre su hladan pokazatelj nažalost.nosara wrote:Ne slazem se...breuer wrote: zavisi koji kulturni identitet poimamo, ako je u pitanju kulturno siledzijstvo u vidu holivuda i popa, tu su neprikosnoveni, a priznat ćeš da mnogo više ljudi na cijelom svijetu, ne samo zapadu, naginje tome, nego sad umjetničkim fantazijama poniklim na evropskom tlu.
Ko cemu naginje ne mozemo sudit po kolicini konzumenata, vec po kvalitetu onog sto se nudi...
Pa sta ostaje, Krstarica Potemkin ili umri muski osmi dio...? Mocart ili lejdi gaga...?breuer wrote:Ja mislim da si ovo pogrešno formulisao jer: Ko cemu naginje moze se suditi samo po kolicini onih koji to zele konzumirati. Jeste grubo i gubi se na kvalitetu, ali cifre su hladan pokazatelj nažalost.nosara wrote:Ne slazem se...breuer wrote: zavisi koji kulturni identitet poimamo, ako je u pitanju kulturno siledzijstvo u vidu holivuda i popa, tu su neprikosnoveni, a priznat ćeš da mnogo više ljudi na cijelom svijetu, ne samo zapadu, naginje tome, nego sad umjetničkim fantazijama poniklim na evropskom tlu.
Ko cemu naginje ne mozemo sudit po kolicini konzumenata, vec po kvalitetu onog sto se nudi...
Potpuno si u pravu, ali kako kultura ne jebe kvantitet, tako i većina ljudi danas ne jebe tu kulturu, već se poistivjećuju sa svojim kulturnim identitetima, a ko šta pamti i šta ostaje, njih u ovom kratkom prolaznom svijetu puno i ne zanimanosara wrote:Pa sta ostaje, Krstarica Potemkin ili umri muski osmi dio...? Mocart ili lejdi gaga...?
Kultura ne jebe kvantitet... Ili si konstanta 1000 godina ili si od jucer do sutra...
Svijet se kulturoloski ne formira po obrascu "boks ofisa"... Na srecu... Zasad jos...
Zabranio...? Prejaka rijec...breuer wrote:Potpuno si u pravu, ali kako kultura ne jebe kvantitet, tako i većina ljudi danas ne jebe tu kulturu, već se poistivjećuju sa svojim kulturnim identitetima, a ko šta pamti i šta ostaje, njih u ovom kratkom prolaznom svijetu puno i ne zanimanosara wrote:Pa sta ostaje, Krstarica Potemkin ili umri muski osmi dio...? Mocart ili lejdi gaga...?
Kultura ne jebe kvantitet... Ili si konstanta 1000 godina ili si od jucer do sutra...
Svijet se kulturoloski ne formira po obrascu "boks ofisa"... Na srecu... Zasad jos...to je njihova kultura, a da se ne lažemo, u mnogo čemu i naša.
p.s. a što se tiče ozbiljne kulture, šta misliš ko je zabranio najkreativniji umjetnički pokret u svijetu na početku 20. vijeka - Konstruktivizam, koji je nastao u SSSR-u ili Rusiji?! Samo vodstvo SSSR-a i Staljin lično.
Ja sam mislio da se konstruktivizam mirno "pretopio" u soc-realizam... malo isforsirano ali ne i prisilno...breuer wrote:Vjerovao, ne vjerovao bukvalno zabranio. NIkada vise nakon tog cina nije postojalo nista vezano za taj pokret. Govoreci za SSSR.
Cak je i Tito na neki nacin shvatio bit te borbe, pa je nakon sudbonosnog Ne u Sa. zapoceta gradnja naselja na Dzidzikovcu u stilu Bauhausa, odnosno evropske tradicije, kao direktan odgovor na arhitekturu SSSR.
Mada kod nas ljudi to sve zovu komunistička arhitektura
Ni slučajnonosara wrote:Ja sam mislio da se konstruktivizam mirno "pretopio" u soc-realizam... malo isforsirano ali ne i prisilno...breuer wrote:Vjerovao, ne vjerovao bukvalno zabranio. NIkada vise nakon tog cina nije postojalo nista vezano za taj pokret. Govoreci za SSSR.
Cak je i Tito na neki nacin shvatio bit te borbe, pa je nakon sudbonosnog Ne u Sa. zapoceta gradnja naselja na Dzidzikovcu u stilu Bauhausa, odnosno evropske tradicije, kao direktan odgovor na arhitekturu SSSR.
Mada kod nas ljudi to sve zovu komunistička arhitektura
Vidio... Kako li je mislio tamo smjestit dvorane...?breuer wrote:Ni slučajnonosara wrote:Ja sam mislio da se konstruktivizam mirno "pretopio" u soc-realizam... malo isforsirano ali ne i prisilno...breuer wrote:Vjerovao, ne vjerovao bukvalno zabranio. NIkada vise nakon tog cina nije postojalo nista vezano za taj pokret. Govoreci za SSSR.
Cak je i Tito na neki nacin shvatio bit te borbe, pa je nakon sudbonosnog Ne u Sa. zapoceta gradnja naselja na Dzidzikovcu u stilu Bauhausa, odnosno evropske tradicije, kao direktan odgovor na arhitekturu SSSR.
Mada kod nas ljudi to sve zovu komunistička arhitekturasoc-realizam je u stvari klasični stil i šta će toliko mocan lider poput Staljina više i poželjeti nego to. To su ti one poznate moskovske sestre, 7 ih ima, neki postmodernisti kao Aldo Rossi ih gotive, neki ne, ali konstruktivizam teško da može ići s njima jer je on bio radikalno avangardan.
Pogledaj zamišljeni spomenik Treće internacionale dizajniran 1919 godine, nikad izgrađen, mislim da će se tebi svidjeti, fkt remek djelo, ali s druge strane tehnički neostvarivoto su ludi Rusi, kreativni do muda, ali uvijek negdje zapinje jbg...i obavezno uporedi sa Ajfelovim tornjem - komparacija ta dva primjera ti je na neki način i komparacija istoka i zapada
Izvedba je kompromitovala ideju... OK...?breuer wrote:Tačno, od skeleta se ne vidi da su predvidjene jos 4 gradjevine koje bi se rotiraleunutar istog. Tada potpuno nemoguce, danas bih dao seicima 1 posto sanse, al njih ne fura taj fazon
kao sto nije furalo ni rukovodstvo partije pa je i na tom konkursu pobijedio klasicni monument
sa Lenjinom na vrhu ciji ispruzen kaziprst bi bio dug 4 metra. Nažalost uvijek ponovljena mantra idealizacije i mitomanizacije istinskih revolucionara.
Tatlinov monument svjedoci koliko je komunisticka ideja bila progresivna na pocetku, no sudbina cijelog pokreta takodjer svjedoci koliko je ta ista ideja brzo postala suprotna samoj sebi.
Niče vezeoccupylove wrote:tacno je da su staljinisti ugusili ali ne do kraja Ruski kontsruktivizam , imamo poslije i Kazimira Maljevica i Suprematizam i Kandinskoga i Shagala i itd
pokret Ruskih umjetnika 1920 je bio daleko , daleko, ispred svoga vremena ( cijelu generaciju )
a mnogi ga na 'zapadu ' brutalno kopiraju i danas , zbog profita , ali posto mi je to struka ?
provalim ih u sekundi sa njihovim "Andi Vorhol" laznjacima i post modernizam za saku dolara i eura![]()
ovo je dizajn stvoren jedno stoljece prije , kontate ?

Imam impresiju da je Tatlin u predloženom rješenju idejno bio oslonjen na Vavilonsku kulu. Ne nužno Brojgelovu. Griješim li? Zna li se šta po tom pitanju?breuer wrote:Pogledaj zamišljeni spomenik Treće internacionale dizajniran 1919 godine
Challenger__ wrote:Imam impresiju da je Tatlin u predloženom rješenju idejno bio oslonjen na Vavilonsku kulu. Ne nužno Brojgelovu. Griješim li? Zna li se šta po tom pitanju?breuer wrote:Pogledaj zamišljeni spomenik Treće internacionale dizajniran 1919 godine
Kula Vladimira Tatljina
16. kolovoz 2008 12:42
Stvari su povezane, ne vremenom, već unutrašnjom vezom, unutrašnjim međuodnosom, i vreme ne može razdvojiti one stvari koje su iznutra bliske, koje proizilaze jedne iz drugih. Neka druga svojstva tih stvari primoravaju nas na mišljenje da da su one razdvojene okeanom vremena. Ali mi znamo da u stvarnosti taj okean ne postoji i počinjemo da shvatamo kako i zašto događaji jednog milenijuma mogu direktno uticati na događaje drugog. Pjotr Uspenski, Tertium organum
Pogled na čovečanstvo jeste pogled na pojavu koja se prostire kako u vremenu, tako i u prostoru, ali koja je vidljiva samo u tom preseku zvanom sadašnjost.Tako su svi ti veliki ljudi koji stoje kao džinovi u istoriji čovečanstva, kao što su Buda – Sidharta i Isus u sferi duhovnog, ili Aleksandar Makedonski ili Napoleon u sferi fizičkih osvajanja, bili samo odslikani likovi ljudskih tipova koji su živeli deset hiljada godina ranije, reprodukovani tajanstvenim silama koje upravljaju sudbinama našeg sveta.
Vreme može biti opisano prostorno i savitljivo kao parče papira.Ako je na jednom uglu napisana 1812., a na suprotnom 1912., ti uglovi mogu da se dodirnu. Ako je godina na jednom od tih uglova napisana mastilom, a mastilo se nije osušilo, tada brojke mogu da se preštampaju na drugom uglu.
Ono što odvaja fantaziju od utopijske špekulacije jeste stepen do koga ona uključuje predstavu sistema koji je organizovan i kontrolisan do savršenstva i kome je dat društveni i politički izraz. Tatljin u svom delu sjedinjava kosmološku i utopijsku predstavu reda i napretka, poistovećavajući ustrojstvo društvenog identiteta čovečanstva sa pravilnim, beskrajnim kretanjem nebeskih tela, lišenim svakog napora. Krećući se između ideja T.Kampanele i K.E.Ciolkovskog, njegova fantazija može biti i odašiljač za kosmos i Vavilonska kula i kinetičko – dinamička vrteška i spomenik. Kula Tatljina je saživotno biće svih utopijskih namera i htenja, na rubu fizičke izvodljivosti postavljena i misaono opravdana. Njen izraz, iako na prvi pogled neprikosnoveno jedinstven, otelotvoruje zamisli hiljada učenjaka, umetnika, kosmologa.
Kula Vladimira Tatljina nastaje iz neposrednje težnje za gradom sunca. Svi mi koji iole delimo ovaj san, dali smo doprinos Tatljinovom poduhvatu.
Cuj Jane Austen?breuer wrote:Kako god, govoreći o talentu Rusa za likovne umjetnosti uvijek možemo naći mnogo jače zapadne uzore, ali u književnosti, u književnosti im ne može niko ni prismrditi...
mislim, vamo Harry Pottery, Jane Austen-ke, Paulo Coelhi, Frankenštajni, Hobiti, Gospodari prstenova i ostale pi... materine, a na drugoj strani Gogolj sa malom dramicom Šinjel svima održao lekciju pisanja