Zeničani

[clio_dci120]

ma zajebajem se kontam sjebat raspravu jer pobjegose i ove nove djewojke sto su se logovale.
Ubiste losom pricom i prepucavanjima estagfirullah[/quote]
a tebi se gledaju koke s instagrama
onda izvini [/quote]

Zamisli dodje Ramajana ili Sandra da joj zube pravis? Bas bi bila dilema, valja gledati u zvalje, a dekolte sjeva...

[moet-perignon]

Nije Fudo instalirao palme, nego turska firma kojoj je dao pumpu pod zakup. By the Way bile su lijepe dok su bile nove, ali trebalo je to redovno održavati.
Ovi sto žive vani su smorili sa svojim kritičnim osvrtima. Izvini, ali si bas negativan u poredeđenju sa drugima koji žive ovdje..

da, bile su idilicne zimi kad padne snijeg. kao onda 2012.

[moet-perignon]

evo, kad Djewojka moze Ramayane i Azre, mogu i ja ovog naseg zenickog decka da predstavim:

http://www.6yka.com/novosti/ovdje-su-zi ... smz_83423I

ovako se preispituje pitanje identiteta, kulture i sto to nama stvarno znaci.

[kakavdanakneiskustvu]

Gdje nam je ona djewojka, sta ima novo u Carpe Diemu i Coolturi?

Evo uhvatila vremena za forum. Čujem u četvrtak u restoranu Carpe diem gostuje Koke, kao poklon gradu noć prije Dana oslobodjenja grada. Ili početak slavlja kako je Vrace najavio na svom profilu. Pa eto bujrum. Koliko dole uopste može stati duša.

Kakva je sudbina zgrade Doma armije? Čujem da je Grad zavrnuo pipu preporodu i hoće da ih presele u zgradu TV Zenica. Plan je da se od prostora onog do ceste napravi slastičarna ili kafic. Navodno za sad ce preporodu dati prvi sprat kompletno, a na gornji sprat TV Zenica. Fitnes se iseljava. Navodno je fitnes klub duzan kirije , ako je uopste plaćao. Nije ni struju plaćao, imao neku shemu .

gdje je zgrada tv zenice?

[clio_dci120]

evo, kad Djewojka moze Ramayane i Azre, mogu i ja ovog naseg zenickog decka da predstavim:

http://www.6yka.com/novosti/ovdje-su-zi ... smz_83423I

ovako se preispituje pitanje identiteta, kulture i sto to nama stvarno znaci.

Jeko Azra? Je li to neka nova koja nam je promakela?
Nabaci nam Instagram. Hvala!

[_BataZiv_0809]

gdje je zgrada tv zenice?

Preko puta autobuske stanice u nizu gdje je Nasa rijec, Kristal...

[kakavdanakneiskustvu]

gdje je zgrada tv zenice?

Preko puta autobuske stanice u nizu gdje je Nasa rijec, Kristal...

zar tv zenica nije u onom soliteru u centru grada,gdje je onaj displej?

[_BataZiv_0809]

zar tv zenica nije u onom soliteru u centru grada,gdje je onaj displej?

Zgradi Jugobanke? Mislim da im je tu neki studio, ali direkcija je dole kod stanice.

[kakavdanakneiskustvu]

ok,zar u toj zgradi ima mjesta za preporod,to sto ova @djevojka spominje?

[_BataZiv_0809]

ok,zar u toj zgradi ima mjesta za preporod,to sto ova @djevojka spominje?

Preporod ce dole na stanicu valjda....a sta znam koliko prostora treba jednom udruzenju gradjana Dom JNA ima odlican potencijal i treba ga komercijalizirati.

[kakavdanakneiskustvu]

a preporod ipak nije obicno udruzenje gradjana

[Atego]

[Nivelacija]

Opis Zenice iz časopisa “Bosanska vila” izdatog 1892. godine

Varoš Zenica se sa svojom okolinom ubraja među najznačajnije predjele “prave” ili “gornje” Bosne. Zdravim položajem, obilnom plodnošću, prirodnom krasotom i padinama nadmašuje mnoga mjesta Bosne i Hercegovine. Sva Zenica je na lijevoj obali rijeke Bosne u plodnoj ravnici, osim što se na desnoj strani rijeke Bosne, nakon prelaska drvene ćuprije, nalazi muslimanska mahala Bilmišće. Svuda oko varoši, po brdima, načičana su sela, ili prekrasne i uređene livade. Sa istočne strane Zenicu okružuje selo Klopče, brdo Klopačke stijene, Vragačke stijene i glasovito brdo Osječenik. Od istoka prema sjeveru prostiru se sela: Crkvica, Radakovo, Novo selo, Sviće, Ričice, Pečuj, Gračanica i brdo Vepar. Istoka ka jugu: Janjiči vrh, Drivuša, Gnuse, Raspotoče, Zvečaj, selo “Gornja Zeica”, brdo Vučijak, Uzunove stijene, Golubak, Staro groblje (srpsko) i Tromić. Sa zapada brdo Vaganj, selo Pobrže, Gradišće i planina Lisac. Kroz Zenicu teče rijeku Bosna, a osim Bosne natapa Zenicu i okolinu njezinu još nekoliko potoka i potočića, od kojih je najveća “Babinja rijeka”, a zatim “Kočeva”, na kojoj je starinska kamena ćuprija u sred varoši, na kojoj su se u vrijeme osmanske uprave nalazila vješala. U samoj varoši pijaće vode i vrela su veoma zdrava i studena.


Zenica obiluje zelenim voćem, baštama i bostanima, poljanama i livadama, njivama, brdima i dolinama, brežuljcima i pašnjacima. Jedan pisac veli: “Zenica je mala varošica, ali leži na vrhu lijepog i rodnog zeničkog polja, kroz koje krivuda tamo amo Bosna rijeka. Koliko ona čini ovo polje rodnim i ugodnim, toliko ga i ukrašava, jer posmatrati s brijega zeničkog polje i pored sunca sjajnu Bosnu, vijugajući se desno – lijevo pored onih rodnih njiva i livada, bašta i pašnjaka, doista je divno i umilno. Jamačno je s toga i dobila ime Zenica. Osobito je Zenica na glasu zbog dobre pšenice, bostana, šljiva i svakovrsna voća. Čak i u srpskoj narodnoj pjesmi znade se za Zenicu kako je na glasu radi voća i dobre pšenice. Tako se u jednoj pjesmi kaže kako je ‘oroz od Boga iskao da postane car, pa bi tada nametnuto namet na vilajet: ‘Na Sarajevo groše i dukate, na Visoko kože učinjene, na Tešanj plemeniti češalj, a na Zenicu voće i pšenicu…”.

Čuveni Franjevac, Ivan Jukić za Zenicu je rekao: “Kraj kuća izvan varoši na sve četiri strane zauzeli su bostani, razno zelje, krastavci, lubenice, dinje… veliki ovi bostani natapaju se kanalima, mislio bi čovjek, da je kod malog Nila – I zbilja – Zenica je zaista krasan predjel u Bosni. Svijet veli, da je nekad ‘brizemanile’ svu Zenicu i njezinu okolinu velika voda pokrivala. Još i sada kazuju, da imade u ‘Klopačkim stijenama’ – na istočnoj strani od Zenice – krnjatak od velike gvozdene alke, za koju je Noje u vrijeme potopa svoju lađu vezao. U narodu se vlašta čuti može. I najmanje seoce u ponskoj našoj Herceg – Bosni imade lijepih priča o svome postanku – o imenu svome, da se čovjek zbilja diviti mora. U tome ni naša Zenica nije ‘repa bez korijena’. – Tako u ovdašnjem narodu sačuvala se vrlo lijepa tradicija o postanku Zenice i imena njezina, što zbilja nije mnogo udaljeno od istine. Tako narod priča: kako je nekakva kraljica, bježala sa kraljem iz Bobovca, došla u današnje selo zeničko ‘Gornju Zenicu’ – sahat i po jugozapadno od varoši Zenice. – Taj se kralj i kraljica odmori, pa okrenuvši se podijeliše put prema Bobovcu uzdahne i reče: ‘Osta moja zenica’ – Narod veli, da je ta kraljica voljela Bobovac ko zenicu oka svoga. Od tada, kažu, da se to selo zazvalo Zenica, a kako se prije zvalo, to nijesam slušao. Dalje se priča, da se to selo Zenica preselilo u ravnicu oko rijeke Bosne, gdje danas varoš Zenica postoji. Odatle dakle ime i početak današnjoj varoši Zenici”.

Riječ je naravno o posljednjem bosanskom kralju i kraljici Stjepanu Tomaševiću i Katarini. Zenica se dakle spominje nakon pada bosanske samostalnosti. U narodu se priča da je Zenica nekada bila velika Varoš, daleko veća nego li je Travnik danas. I danas, kada se sa Travničanima porječkaju, Zeničanin će reći: “Šeher Zenica, kasaba Travnik”. U Zenici se nalazi i jedna vrlo stara i znamenita građevina – Sejmenska džamija. Za nju se priča da je napravljena od zidina crkvenog kamena iz sela Putovica. Vrijedno spomena je i staro muslimansko groblje, koga ovdašnji narod zove “Kaursko groblje”. Obzirom da se nalazilo u blizini zatvora u njemu su sahranjivani oni koji nisu ništa dobro donijeli. Postoji i druga verzija koja kaže da su tu sahranjeni osmanski vojnici koji su se sukobili sa Eugenom Savojskim 1697. godine, kada je on napao Zenicu. Priča se da ju je čitavu zapalio i da je samo tri kuće poštedio: jedna u današnjoj mahali Meokušnicama, druga na Jaliji, a treća na Bilinom polju. Narod na sav glas spominje i izvjesnu “Gromilice”, koje su od Zenice udaljene 10 minuta, nakon prelaska “drvene ćuprije” iz pravca Visokog. Pripovijeda da je ovdje bila velika varoš, a nakon što je nesrećom bila velika jagija sva varoš je izgorjela.

[clio_dci120]

Koliko ja znam kod autobuske stanice je Radio Zenica, a TV u zgradi sa satom.

Btw, tko finansira Nasu Rijec? Cisto sumnjam da sami sebe finansiraju ili...? Grad ili Kanton?

[moet-perignon]

a preporod ipak nije obicno udruzenje gradjana

bili su oni super cool kad su bili preko puta Salcina. imali antikvarnicu, knjiga i naslova kao u raju.
jednom za vrijeme Ramazana, neke davne 1996, k'o dijete tek iz skole i jedem neku kiflu, stojim pred izlogom i citam izlozene naslove.
odmah tik do mene se prisunja neko ljudsko bice, i demonstrativno zvucno izvukao slajm i pljunuo pred mene.
to su bili znakovi da dolaze neki cudni ljudi.

nemojte reci da je ovo negativna prica. ko je ovdje negativan: ja ili ovaj sto je stao da smeta?

[moet-perignon]

Opis Zenice iz časopisa “Bosanska vila” izdatog 1892. godine

Varoš Zenica se sa svojom okolinom ubraja među najznačajnije predjele “prave” ili “gornje” Bosne. Zdravim položajem, obilnom plodnošću, prirodnom krasotom i padinama nadmašuje mnoga mjesta Bosne i Hercegovine. Sva Zenica je na lijevoj obali rijeke Bosne u plodnoj ravnici, osim što se na desnoj strani rijeke Bosne, nakon prelaska drvene ćuprije, nalazi muslimanska mahala Bilmišće. Svuda oko varoši, po brdima, načičana su sela, ili prekrasne i uređene livade. Sa istočne strane Zenicu okružuje selo Klopče, brdo Klopačke stijene, Vragačke stijene i glasovito brdo Osječenik. Od istoka prema sjeveru prostiru se sela: Crkvica, Radakovo, Novo selo, Sviće, Ričice, Pečuj, Gračanica i brdo Vepar. Istoka ka jugu: Janjiči vrh, Drivuša, Gnuse, Raspotoče, Zvečaj, selo “Gornja Zeica”, brdo Vučijak, Uzunove stijene, Golubak, Staro groblje (srpsko) i Tromić. Sa zapada brdo Vaganj, selo Pobrže, Gradišće i planina Lisac. Kroz Zenicu teče rijeku Bosna, a osim Bosne natapa Zenicu i okolinu njezinu još nekoliko potoka i potočića, od kojih je najveća “Babinja rijeka”, a zatim “Kočeva”, na kojoj je starinska kamena ćuprija u sred varoši, na kojoj su se u vrijeme osmanske uprave nalazila vješala. U samoj varoši pijaće vode i vrela su veoma zdrava i studena.


Zenica obiluje zelenim voćem, baštama i bostanima, poljanama i livadama, njivama, brdima i dolinama, brežuljcima i pašnjacima. Jedan pisac veli: “Zenica je mala varošica, ali leži na vrhu lijepog i rodnog zeničkog polja, kroz koje krivuda tamo amo Bosna rijeka. Koliko ona čini ovo polje rodnim i ugodnim, toliko ga i ukrašava, jer posmatrati s brijega zeničkog polje i pored sunca sjajnu Bosnu, vijugajući se desno – lijevo pored onih rodnih njiva i livada, bašta i pašnjaka, doista je divno i umilno. Jamačno je s toga i dobila ime Zenica. Osobito je Zenica na glasu zbog dobre pšenice, bostana, šljiva i svakovrsna voća. Čak i u srpskoj narodnoj pjesmi znade se za Zenicu kako je na glasu radi voća i dobre pšenice. Tako se u jednoj pjesmi kaže kako je ‘oroz od Boga iskao da postane car, pa bi tada nametnuto namet na vilajet: ‘Na Sarajevo groše i dukate, na Visoko kože učinjene, na Tešanj plemeniti češalj, a na Zenicu voće i pšenicu…”.

Čuveni Franjevac, Ivan Jukić za Zenicu je rekao: “Kraj kuća izvan varoši na sve četiri strane zauzeli su bostani, razno zelje, krastavci, lubenice, dinje… veliki ovi bostani natapaju se kanalima, mislio bi čovjek, da je kod malog Nila – I zbilja – Zenica je zaista krasan predjel u Bosni. Svijet veli, da je nekad ‘brizemanile’ svu Zenicu i njezinu okolinu velika voda pokrivala. Još i sada kazuju, da imade u ‘Klopačkim stijenama’ – na istočnoj strani od Zenice – krnjatak od velike gvozdene alke, za koju je Noje u vrijeme potopa svoju lađu vezao. U narodu se vlašta čuti može. I najmanje seoce u ponskoj našoj Herceg – Bosni imade lijepih priča o svome postanku – o imenu svome, da se čovjek zbilja diviti mora. U tome ni naša Zenica nije ‘repa bez korijena’. – Tako u ovdašnjem narodu sačuvala se vrlo lijepa tradicija o postanku Zenice i imena njezina, što zbilja nije mnogo udaljeno od istine. Tako narod priča: kako je nekakva kraljica, bježala sa kraljem iz Bobovca, došla u današnje selo zeničko ‘Gornju Zenicu’ – sahat i po jugozapadno od varoši Zenice. – Taj se kralj i kraljica odmori, pa okrenuvši se podijeliše put prema Bobovcu uzdahne i reče: ‘Osta moja zenica’ – Narod veli, da je ta kraljica voljela Bobovac ko zenicu oka svoga. Od tada, kažu, da se to selo zazvalo Zenica, a kako se prije zvalo, to nijesam slušao. Dalje se priča, da se to selo Zenica preselilo u ravnicu oko rijeke Bosne, gdje danas varoš Zenica postoji. Odatle dakle ime i početak današnjoj varoši Zenici”.

Riječ je naravno o posljednjem bosanskom kralju i kraljici Stjepanu Tomaševiću i Katarini. Zenica se dakle spominje nakon pada bosanske samostalnosti. U narodu se priča da je Zenica nekada bila velika Varoš, daleko veća nego li je Travnik danas. I danas, kada se sa Travničanima porječkaju, Zeničanin će reći: “Šeher Zenica, kasaba Travnik”. U Zenici se nalazi i jedna vrlo stara i znamenita građevina – Sejmenska džamija. Za nju se priča da je napravljena od zidina crkvenog kamena iz sela Putovica. Vrijedno spomena je i staro muslimansko groblje, koga ovdašnji narod zove “Kaursko groblje”. Obzirom da se nalazilo u blizini zatvora u njemu su sahranjivani oni koji nisu ništa dobro donijeli. Postoji i druga verzija koja kaže da su tu sahranjeni osmanski vojnici koji su se sukobili sa Eugenom Savojskim 1697. godine, kada je on napao Zenicu. Priča se da ju je čitavu zapalio i da je samo tri kuće poštedio: jedna u današnjoj mahali Meokušnicama, druga na Jaliji, a treća na Bilinom polju. Narod na sav glas spominje i izvjesnu “Gromilice”, koje su od Zenice udaljene 10 minuta, nakon prelaska “drvene ćuprije” iz pravca Visokog. Pripovijeda da je ovdje bila velika varoš, a nakon što je nesrećom bila velika jagija sva varoš je izgorjela.

ovo je jedan lijep tekst.

[_BataZiv_0809]

Koliko ja znam kod autobuske stanice je Radio Zenica, a TV u zgradi sa satom.

Btw, tko finansira Nasu Rijec? Cisto sumnjam da sami sebe finansiraju ili...? Grad ili Kanton?

Ista je to firma.

Finansira ih pretplata svih budzetskih institucija. Jebo najrigidniji staljinizam kakav je to propagadni pamflet vladajuceg rezima.

[clio_dci120]

a preporod ipak nije obicno udruzenje gradjana

bili su oni super cool kad su bili preko puta Salcina. imali antikvarnicu, knjiga i naslova kao u raju.
jednom za vrijeme Ramazana, neke davne 1996, k'o dijete tek iz skole i jedem neku kiflu, stojim pred izlogom i citam izlozene naslove.
odmah tik do mene se prisunja neko ljudsko bice, i demonstrativno zvucno izvukao slajm i pljunuo pred mene.
to su bili znakovi da dolaze neki cudni ljudi.

nemojte reci da je ovo negativna prica. ko je ovdje negativan: ja ili ovaj sto je stao da smeta?

Ih ja kotnam ti neko u penziji, sublimirao minimlano 60 godina iskustva zivota, pa vazis o drustvenim vrijednostima i pravcima razvoja nasega drustva...

Znaci maksimalno ti je 40 godina, ma bolan idi u Cd, odradi Ramajanu, bit ce ti lakse u zivotu, izbaci tu gorcinu iz sebe.

[Djewojka]

U čijem je vlasništvu Dom armije, da li neko zna?
Sama zgrada ima veliki potencijal, ali joj je potrebna potpuna obnova. Ono unutra je potpuna strahota.
Sto se tiče preporoda imaju i sada veliku knjižnicu i vjerovatno bi sve to drugačije izgledalo u nekom pristojnijem , sredjenom objektu. treba im se to i obezbjediti. Stara čaršija oko Džamije mi se čini dobrom lokacijom za ovakvo udruženje. Druga tema je reforma samog udruženja, popularizacija Itd. Mislim da je zeničko nekako ostalo u nekom drugom vremenu..
Nova vlast u Zenici im je smanjila sredstva gotovo ukinula i sve čini da Preporod izadje iz zgrade. Nova vlast gura Bosnia Folk , koji po mom mišljenu nikad ne može zamjeniti Preporod.

[Djewojka]

Za ove koji su zainteresovani za hot teme i dotične dame, na podforumu Ljubav i sex, 18+ imate temu Prostitucija u Sarajrvu ili tako nešto, gdje ljudi traže konkretne kontakte Itd. R..... se spominje u vise navrata, znaci niste fulali

[Casual's]

Radio Zenit se isto preselio iz te zgrade

[moet-perignon]

a preporod ipak nije obicno udruzenje gradjana

bili su oni super cool kad su bili preko puta Salcina. imali antikvarnicu, knjiga i naslova kao u raju.
jednom za vrijeme Ramazana, neke davne 1996, k'o dijete tek iz skole i jedem neku kiflu, stojim pred izlogom i citam izlozene naslove.
odmah tik do mene se prisunja neko ljudsko bice, i demonstrativno zvucno izvukao slajm i pljunuo pred mene.
to su bili znakovi da dolaze neki cudni ljudi.

nemojte reci da je ovo negativna prica. ko je ovdje negativan: ja ili ovaj sto je stao da smeta?

Ih ja kotnam ti neko u penziji, sublimirao minimlano 60 godina iskustva zivota, pa vazis o drustvenim vrijednostima i pravcima razvoja nasega drustva...

Znaci maksimalno ti je 40 godina, ma bolan idi u Cd, odradi Ramajanu, bit ce ti lakse u zivotu, izbaci tu gorcinu iz sebe.

ni 40.
carpe diem is not my cup of tea. previse si izlozen kad seeds tamo. kao lutka u Varteksu.

[moet-perignon]

U čijem je vlasništvu Dom armije, da li neko zna?
Sama zgrada ima veliki potencijal, ali joj je potrebna potpuna obnova. Ono unutra je potpuna strahota.
Sto se tiče preporoda imaju i sada veliku knjižnicu i vjerovatno bi sve to drugačije izgledalo u nekom pristojnijem , sredjenom objektu. treba im se to i obezbjediti. Stara čaršija oko Džamije mi se čini dobrom lokacijom za ovakvo udruženje. Druga tema je reforma samog udruženja, popularizacija Itd. Mislim da je zeničko nekako ostalo u nekom drugom vremenu..
Nova vlast u Zenici im je smanjila sredstva gotovo ukinula i sve čini da Preporod izadje iz zgrade. Nova vlast gura Bosnia Folk , koji po mom mišljenu nikad ne može zamjeniti Preporod.

Preporod ima jos uvijek knjiznicu/biblioteku?
Meni se cinilo da se sve to rasturilo. Preporod je bio dobar, imao je dosta dobre sadrzaje i bio je cak za moj ukus prije politicki korektan, nego danas.
Sto je Bosnia Folk? Gdje su oni?

[moet-perignon]

[/quote] Ih ja kotnam ti neko u penziji, sublimirao minimlano 60 godina iskustva zivota, pa vazis o drustvenim vrijednostima i pravcima razvoja nasega drustva...

Znaci maksimalno ti je 40 godina, ma bolan idi u Cd, odradi Ramajanu, bit ce ti lakse u zivotu, izbaci tu gorcinu iz sebe.[/quote]


ni 40.
carpe diem is not my cup of tea. previse si izlozen kad sjedis tamo. kao lutka u Varteksu.

[Djewojka]

Da, imaju sve sačuvano, čak im je trenutni prostor Doma armije premal za sav inventar i knjižnicu koju posjeduju. sve je uskladišteno jer nemaju adekvatan prostor. Zbog toga je šteta sto su dovedeni na rub i grad im gotovo ukinuo sredstva. Sve to treba smjestiti u adekvatan prostor i nekako oživiti...


http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/ ... osnia-folk