Evo još jednog dokaza da je naše Ime BOŠNJACI starije i od imena Srbi i od imena Hrvati
Dakle, dole lijepo piše BOŠNJACI
a s druge strane lijepo piše Serblji
odnosno Horvati, Slavonci i Dalmatini, koje je Ante Starčević hrvatizirao u 19 vijeku kao i Bošnjake katolike u Bosni uz pomoć katoličke crkve.
Smodlaka opisuje velikosrpsku Srbizaciju i velikohrvatsku Hrvatizaciju Bošnjaka katoličke i pravoslavne vjere u Bosni u 19 vijeku uz pomoć crkvi
Prema tome, kad se spominjalo i pisalo ime BOŠNJACI nije još bilo ni formirano današnje moderno ime Hrvati ili Srbi
I onda razni šovinisti i neznalice negiraju Bošnjake iako su se svi u Bosni tako nazivali do kraja 19 vijeka
zlonamjerno "podvaljujući" javnosti da je to ime doneseno "odlukom" 1993. godine
a Bošnjaštvo postojalo kad još nije bilo ni formirano ime Srbi ili Hrvati !! u svom modernom sadašnjem obliku
Dakle, prema izvoru sa zapadne strane,
tadašnje susjedne Hrvatske
( Ovo sve piše Hrvat Ljudevit Gaj u Danici Ilirske, 1835.godine ) u kojoj lijepo piše da "Bošnjaci živu izmedju Drine, Verbasa,
Save, Dalmacie i Hema, brojem 450.000
dijeleći se na islamski to jest turski i zatim na
rimski i gerčki vjerozakon"
Iste definicije i termini su i sa istočne strane,
tadašnje srpske kneževineDevetnaest godina prije velikosprskog programa Načertanija Ilije Garašanina (1825.g. u Ljetopisu matice srpske) :
"Bošnjaci žive izmeđ Drine, Verbasa,
Save, Dalmacie i Hema, čislom (brojem) 450.000;
ispovjedaju ili Islam; ili su rimokatolici, ili pravoslavni."
Pogledajte kada su se još Bošnjaci spominjali, i ko se sve smatrao Bošnjakom. Ovo nisu pisali muslimani, nego katolici i pravoslavci
"Bošnjakom su isti pradjedovi bili kao i Poljakom." Bosanski kralj Tvrtko ll Kotromanjić. 1440
"U Srbiji sve po starome a sultan Bošnjake pokori sam"
Vuk Karadžić
"PISMO JERINEJU KOPITARU"
Zemun 1832
"Čekaj malo, čekaj rode!
Dok i tebi zgoda dođe.
Bošnjak jednom
ustat mora
tomu pako sad je hora"
Gjuro Deželić
DRAGOLJUB 1867
"Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati"
Bosanski kralj Stjspan Tomašević
1461
"Od slavnijeh smo tebi Slava i od Bošnjaka mi poslani"
Dubrovački barokni pjesnik i dramatičar Junije Palmotić
PAVLIMIR 1632
"Isti Papa dopušta Bošnjakom na molbu kralja Stjepana Tomaševića, da mogu svetkovati dan sv. Grigorija, kog Bošnjaci za svog zaštitnika drže"
Ivan Kukulkević Sakcinski
"ARKIV ZA POVJESTNICU JUGOSLAVENSKU" 1851
"Bošnjaci žive između Drine, Vrbasa, Save, Dalmacie i Hema čislom 450 000.
Ispovedano ili islam, ili su rimokatolici ili pravoslavn."
Letopis matice srpske
1825.
"U staroj istorijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, žive Bošnjaci i to im je jedino odgovarajuće ime."
Dr. Darko Tanasković
"Jere svaki človik svoga grada govor i besidenje hvali.Hrvat, Dalmatin, Bošnjak, Dubrovčanin, Srbljin."
Bartol Kašić
RITUAL RIMSKI
1640
"Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi zbog kojih se i mi kao njihovi vjerni i zahvalni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjaci"
Fra Antun Kneževič 1834-1889)
"U Bosni postoji samo jedan narod a to su Bošnjaci"
Fra Ivan Franjo Jukić
1851.
"Mi Bošnjaci, nekad slavni narod.
Vrijeme je i da se probudimo"
Fra Ivan Franjo Jukić
1848
"Katolici ne znaju šta znači riječ Hrvat, a kamo li da se oni osjećaju pripadnicima hrvatskog naroda."
Fra Ivan Franjo Jukić
1851.
"Narodna istorija Bosne u kojoj se ne bi smela izostaviti slava i imena nekoj Muhamedanskoj veri prešavši Bošnjaka."
Ilija Garašanin
NAČERTANIJE 1844.
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak.
Ilija Garašanin
NAČERTANIJE 1844.
"Više predostrožnosti vnimanija na protiv toga iziskuje to da se katolički Bošnjaci zadobijedu".
Ilija Garašanin
"NAČERTANIJE"
1844
"Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva"
Ilija Garašanin
NAČERTANIJA
1844
"Boj su bili š njimi
Harvati
Bošnjaci
Garci ter Latini,
Sarbi ter Poljaci."
Marko Marulić 1493.
"Najveći dio stanovništva u Bosni sastavljen je od Bošnjaka koji su ili Muslimani ili Grko-Katolici."
"Vi ste Bošnjaci, ali ste zanemarili svoju predtursku istoriju. Ako vi nećete tu istoriju kao svoju, onda će Srbi i Hrvati reći da je njihova."
Pavle Ostović- Jugoslovenski odbor iz 1. Svj. rata
"Sa svojim srodnicima Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, Bugari čine porodicu koja je potpuno različita od Grka i Albanaca."
THE EDINBURG NEV PHILOSOPHICAL JOURNAL 1849.
"Jedna trećina Bošnjaka su Muhamedanci, dok su preostale dvije trećine podjednako raspoređene između Grčke i Latinske crkve."
THOMAS GORDON
History of the Greek revolucion
1832
"Kad si pjeva pjedme od junaka
Najveće si pjeva od Bošnjaka
I ostali bez broja junaci
Vitezivi starinom Bošnjaci"
Fra Andrija Kačić Miošić (1704-1760)
"Na konjijeh svi Bošnjaci
sjahu svjetlo odjeveni.
Zatočnici hrli i jaci,
konjanici sve hrabreni."
Ivan Gunculić (1589-1638)
"Znaš Bošnjače, nije davno bilo,
sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta,
kad u našoj Bosni ponositoj,
od Trebinja do Brodskijeh vrata,
nije bilo Srba ni Hrvata."
Safvet-beg Bašagić
"Pjesma Bošnjaku" (1891)
Bio je u pravu Fra Antun Knežević kojeg nisu tada poslušali oni koje je upozorava da se ne odrču svog Bošnjaštva. Sjetimo se njegove poruke: “Neke naše komšije vrlo se ljute!”
“Neke naše komšije vrlo se ljute, što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i običajima i što pod živu glavu nećemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas složne su naše komšije, koje ćemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi traži od nas nešto drugo, jer između sebe ne mogu – o živu glavu – da se slože. Prijatelj Jovo poručuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bošnjače, ti si moj i moraš prigrliti moje ime“.
Potegni tamo, potegni amo, a sve bez našega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svađe, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo već odavna tome priučili, mi bi se morali od čuda kameniti kao kulašinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitaćemo naše prijatelje, koji se bave perom i štampom: za što se tako svađate za nas, kad dobro znadete, da je Bošnjak od starine privikao dičiti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drži tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) naše mile domovine sjeća nas onih vremena, kada se je naša domaća vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajući se ponosnim i junačkim imenom Bošnjak. Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz proslih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak. Od toga nećemo niti smijemo otstupiti, toga ćemo se imena držati vijerno i stalno.“
Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata.
Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Dančić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail.
Ali čast i poštenje obodvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju.”
Fra Antun Knežević (1834-1889)
https://www.bosnasrebrena.ba/node/252