REFORMA POLICIJE
Povratak na jednoumlje (II)
NEZAVISNA POLICIJA PO MJERI I ŽELJI SDP-OVOG MINISTRA MUHAMEDA BUDIMLIĆA
Na prošlotjednoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo ministar policije MUHAMED BUDIMLIĆ obznanio je Prijedlog zakona o unutarnjim poslovima, koji je mjesecima pripreman u strogoj tajnosti, bez znanja i odobrenja predstavnikaUprave policije; prema predloženim zakonskim izmjenama za koje lobiraju kantonalni ministri iz SDP-a, ukida se Nezavisni odbor za izbor i reviziju policijskog komesara, a sarajevska policija u operativnom, kadrovskom, tehničkom i logističkom segmentu stavlja pod izravnu političku kontrolu
Povratak u „zlatno doba“ Duška Zgonjanina
Prijedlog zakona o unutarnjim poslovima koji je Vladi Kantona Sarajevo prošlog tjedna dostavio ministar policije Muhamed Budimlić pripremljen je u najvećoj tajnosti, bez znanja čelnika Uprave policije, ali i drugih nadležnih institucija čije je mišljenje nadobudni ministar morao pribaviti prije nego što se dao u misiju stavljanja policije pod punu političku (SDP-ovsku) kontrolu! Premda su predložene izmjene suštinske naravi i odnose se na strukturu i organizaciju, nadležnosti i prava Uprave policije, u izradi novih zakonskih rješenja po mjeri i želji ministra Budimlića i njegovih partijskih šefova, nije sudjelovao niti jedan policijski dužnosnik MUP-a Sarajevskog kantona, pa čak ni predstavnici Sindikata policajaca.
No, osim što je taj nesuđeni oficir JNA (Budimlić je završio Srednju vojnu školu ratnog vazduhoplovstva i protuvazdušne odbrane u Rajlovcu kod Sarajeva), a danas doktor kriminalističkih nauka, prije nego što je Prijedlog zakona po hitnom postupku uputio ministrima u kantonalnoj Vladi, potpuno ignorirao mišljenje struke, ozbiljno je prekršio i Uredbu o postupku i načinu pripreme propisa. U silnoj je žurbi, naime, ministar Muhamed Budimlić „propustio“ tražiti mišljenje Ekonomsko-socijalnog vijeća za Kanton Sarajevo, kantonalnog Pravobraniteljstva, te Ministarstva financija, mada bi temeljiti preustroj Uprave policije značio i povećanje budžeta.
MINISTROV DODATAK NA PLAĆU
Budući da Prijedlog zakona o unutarnjim poslovima Kantona Sarajevo, ni poslije više službenih dopisa, ministar Budimlić nikada nije poslao kolegama iz Uprave policije (s kojima, inače, gotovo da i ne komunicira), policajci su do „tajnog dokumenta“ morali doći neslužbenim kanalima, što je, također, nezapamćen presedan. Kako god, nakon što su dobili Prijedlog zakona o unutarnjim poslovima, menadžment Uprave policije MUP-a Sarajevskog kantona je napravio detaljnu analizu predloženih zakonskih rješenja koja je, početkom tjedna, upućena predsjednici Kantonalne skupštine Mirjani Malić i njezinim zamjenicima, zastupničkim klubovima svih stranaka i nezavisnim zastupnicima, premijeru i ministrima u Vladi Kantona, ali i specijalnom predstavniku Europske unije u BiH Peteru Sorenssenu, OHR-u i Policijskoj misiji EU, s obzirom da predviđene promjene itekako odstupaju od proklamirane nezavisnosti policije.
Prema analizi „Budimlićevog zakona“, koju je načinio tim sastavljen od dugogodišnjih policijskih službenika MUP-a Kantona Sarajevo, zakonske izmjene se najvećim dijelom odnose na stavljanje policijskih struktura pod punu kontrolu ministra, kako u organizacijskom, tako i u operativnom smislu, i to kroz postupak izbora i smjene policijskog komesara. U prošlom broju „SB“ smo objavili kako je namjera ministra Muhameda Budimlića da ukine Nezavisni odbor za izbor i reviziju policijskog komesara (podsjetimo da je sadašnjim članovima Nezavisnog odbora mandat istekao prije osam mjeseci, ali njihovi nasljednici, iako je natječaj raspisan, još nisu izabrani), kako bi ubuduće prvog čovjeka sarajevske policije birala skupštinska komisija, a imenovao ministar. Osim što bi izravno, kao eksponent jedne političke stranke, postavljao navodno nezavisnog policijskog komesara, novim zakonskim rješenjima se predviđa i da komesar za svoj rad odgovara ministru, te da je obvezan izvještavati ga o svim aktivnostima policije.
U članu 15. Prijedloga zakona se propisuje da ministar, pod operativnim nadzorom policijskog komesara, uspostavlja sistem unutarnje kontrole kojim će nadzirati usklađenost postupanja svih pojedinaca, pratiti i usmjeravati aktivnosti analitike, planiranja i razvoja aktivnosti, osiguravati neometano vođenje operativnih policijskih aktivnosti... Kako, međutim, operativni angažman policije podrazumijeva i mjere i radnje koje, prema Zakonu o kaznenom postupku, nalaže nadležno tužiteljstvo, čini se kako „sveobuhvatni nadzor“ ministra nad policijom, neizravno, znači i kontrolu i nadzor nad tužiteljstvom.
Pored toga, ministar je sebi dao ovlasti i da odlučuje o nabavci i korištenju sredstava za rad, kao i o pravima, obvezama i odgovornostima policijskog komesara, državnih službenika i namještenika. Posebno je, međutim, znakovito da bi ministar policije, prema predloženim izmjenama zakona, uz nadzor nad radom policijskog komesara, utvrđivao politiku i prioritete po općim sigurnosnim pitanjima, ali i kontrolirao rasporede i premještaj policijskih službenika. U najkraćem, Uprava policije bi pored kadrovskih i operativnih pitanja izgubila i ovlašćenja u pogledu tehničke i logističke nadležnosti, jer bi cijeli sustav veze i informatike nadzirao ministar. Budući da je značajno proširio svoje ovlasti, ministar Muhamed Budimlić se postarao i da njegov povećani angažman bude adekvatno honoriran. U Prijedlogu zakona o unutarnjim poslovima se, naime, utvrđuje dodatak na ministrovu plaću, i to u iznosu od 30 posto osnovne plaće?!
SPECIJALNA POLICIJA - I GOLI I BOSI
I mada nema dvojbe da bi, ukoliko Skupština, odnosno Vlada Sarajevskog kantona, podrže Prijedlog zakona o unutarnjim poslovima, bili anulirani svi dosadašnji rezultati reforme policije koja se provodi deset godina, a sistem rukovođenja vraćen u vrijeme Duška Zgonjanina, nova bi zakonska rješenja uvela i potpuno novu organizaciju, što podrazumijava zapošljavanje većeg broja ljudi i izdvajanje značajnih financijskih sredstava.
U tom je smislu predviđeno formiranje uprave za podršku, inspektorata za zaštitu od požara i za nadzor nad radom zaštitarskih agencija. Istodobno su sektori uniformirane policije i kriminalističke policije, te Jedinica za saobraćaj i Jedinica za specijalističku podršku, bez kojih je nezamisliv rad Uprave policije, potpuno izostavljeni iz nakaradnog Prijedloga zakona, zbog čega je ostalo nejasno kako će uopće funkcionirati. No, sudeći prema dosadašnjem odnosu ministra Budimlića prema najvažnijim policijskim službama, posve je jasno da njega učinkovita i profesionalna policija najmanje zanima.
Prema informacija Slobodne Bosne, Specijalna policija MUP-a Kantona Sarajevo ima opremu za zaštitu kojoj je davno istekao rok trajanja. Tako sarajevski policijski specijalci koriste šljemove s vizirom, zaštitne prsluke (robokape), pancire, kemijske pištolje, puške i zaštitne maske koje su nabavljene prije četrnaest godina, odnosno, kada je formiran kantonalni MUP.
Ništa bolje stvari ne stoje ni kada su posrijedi uniforme i obuća, dok o skupljoj opremi, bez koje nema efikasne reakcije policije u slučajevima uličnih nereda, policajci mogu samo sanjati. Uprava policije MUP-a Sarajevskog kantona nema nijednog vodenog topa, bornih kola ili transportera, adekvatnih sredstava veze u kriznim situacijama, dok policajci u redovnim uniformama nemaju čak ni šljemove s vizirom i zaštitne maske koje bi koristili u slučajevima kada njihove kolege specijalci koriste suzavac. Dodajmo tome da su čak i ranije donirani službeni psi za otkrivanje narkotika, eksploziva i masovnih grobnica, u međuvremenu, ostarjeli, pa se i na njihovu pomoć više neće moći računati. Posljednja nabavka automobila i informatičke opreme izvršena je prošle godine, u vrijeme mandata ministra Željka Mijatovića. Uprava policije na čelu s komesarom Vahidom Ćosićem obiman elaborat o stanju i potrebama MUP-a Kantona Sarajevo ministru Muhamedu Budimliću uputila je prije nekoliko mjeseci, ali i pored više urgencija, do danas nisu dobili odgovora.
Sukob struke i politike
NEZAVISNI ODBOR PODRŽAO POLICIJSKOG KOMESARA VAHIDA ĆOSIĆA
Premda je SDP-ov namjesnik za policiju u Sarajevskom kantonu Muhamed Budimlić smjenu prvog čovjeka Uprave policije Vahida Ćosića zatražio početkom juna, navodno, zbog loših rezultata rada, zaključak članova Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara dijemetralno je suprotan ministrovom mišljenju.
U dokumentu koji su članovi Nezavisnog odbora 1. septembra uputili Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo navodi se njihova puna podrška komesaru Ćosiću. „Uvidom u pregled aktivnosti MUP-a Kantona Sarajevo za period januar-juni 2011. godine utvrđeno je da je u proteklom periodu Uprava policije u svom radu postigla zavidne rezultate, koji se između ostalog odnose na visok procenat rasvjetljenosti krivičnih djela (62 posto), zatim aktivnosti poduzete na suzbijanju i prekidanju mreže krađe motornih vozila, koji je rezultirao smanjenjem broja ukradenih vozila za 38,3 posto, te veoma uspješnim akcijama na suzbijanju krivičnih djela proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga“, zaključak je članova Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara u MUP-u Kantona Sarajevo, kojim predsjedava Borislav Petrović, dekan sarajevskog Pravnog fakulteta i prvi doktor kriminalističkih nauka u BiH.
OVLASTI MINISTRA POLICIJE PREMA PRIJEDLOGU ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA
•Pod operativnim nadzorom policijskog komesara uspostavlja sistem unutarnje kontrole;
•Odlučuje o nabavci i korištenju sredstava za rad;
•Odlučuje o pravima, obvezama i odgovornostima policijskog komesara, državnih službenika i namještenika;
•Vrši nadzor nad radom policijskog komesara;
•Utvrđuje politiku i prioritete po općim pitanjima sigurnosti;
•Daje suglasnost na rasporede policijskih službenika koji rukovode organizacijskim jedinicama Uprave policije;
•Predlaže kandidata za policijskog komesara;
•Daje godišnju ocjenu rada policijskog komesara;
•Pokreće postupak smjene policijskog komesara.
Slobodna Bosna
Napomena,
u printanom izdanju BH Dana, u okviru teme, objavljen je i vrlo zanimljiv razgovor s ministrom Budimlićem,
u njihovom elektronskom izdanju intervju je iz nekog razloga uklonjen.
Ukratko, ministar negira tvrdnju novinara da se najavljenom ''reformom'' policija stavlja pod kontrolu političkih stranaka, poriče druženja s Fahrudinom Radončićem i negira napise u S. Bosni.
Tema Dana: Šta donose novi prijedlozi zakona o unutrašnjim poslovima u Federaciji BiH
Policija na udaru politike
Iako najavljeni kao nastavak reforme, usklađivanje sa propisima Evropske unije te jačanje borbe protiv kriminala i korupcije, novi zakoni o unutrašnjim poslovima koji se najavljuju u svim kantonima, ali i na nivou Federacije BiH, po svemu upućuju na pokušaj da se policija vrati pod kontrolu politike. O tome za Dane govore Dragan Lukač, Predrag Kurteš, Muhamed Budimlić i Stefan Feller, a donosimo i stavove EUPM-a, OHR-a, Uprava policije Kantona Sarajevo i FMUP-a
Prošle sedmice, nakon sjednice Vlade FBiH, objavljeno je da su ministri jednoglasno podržali zaključak kojim se daje podrška naporima “FMUP-a na donošenju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima”. Povod saopćenju bilo je pismo federalnog ministra unutrašnjih poslova Predraga Kurteša koji se kolegama obratio povodom pisma koje je direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač uputio predstavnicima međunarodne zajednice, što je “Vlada ocijenila neprimjerenim”. Nakon sjednice, ministri su potvrdili jednoglasnu podršku kolegi Kurtešu, odnosno suglasili se s njegovom primjedbom da stvari treba rješavati unutar institucija prije nego se zatraži međunarodna pomoć, no bili su eksplicitni: o zakonu će se naknadno razgovarati.
Dani su u posjedu spornog pisma koje je upućeno visokom predstavniku, njegovom zamjeniku, specijalnom predstavniku EU i Američkoj ambasadi, a povod su “aktivnosti koje provodi ministar unutarnjih poslova FMUP-a u vezi sa donošenjem novog zakona o unutarnjim poslovima FBiH”. Direktor FUP-a Dragan Lukač navodi da je ministar pokrenuo aktivnosti na donošenju novog zakona na “potpuno netransparentan način, bez bilo kakvog uključivanja FUP-a, odnosno njenog direktora”. Dalje navodi da je, prema saznanjima kojima raspolaže, ministar u novi zakon ugradio “odredbe koje u suštinskim stvarima devastiraju postojeće zakonske odredbe, odnosno projekat uspostave profesionalne policije FBiH čiji je rad definiran na evropskim standardima.”
Pismo koje je naljutilo ministra U svom pismu Lukač navodi: “Ovo devastiranje postojećeg zakona u prijedlogu ministra osobito je izraženo u odredbama operativne samostalnosti policije, finansijske samostalnosti, rukovođenja i upravljanja policijom, izborom i smjenom direktora i zamjenika direktora FUP-a, odgovornost istih i policije u cjelini, kao i po pitanju civilnog nadzora nad radom policije, oblastima i nadležnostima ministra unutrašnjih poslova, tj. prijedlogom zakona o unutarnjim poslovima koje je ministar pripremio kao predlagač i stavljanje istog u proceduru donošenja, predstavlja u cijelosti stavljanje pod političku kontrolu rada policije, odnosno njenu politizaciju.”
Predloženi zakon, po Lukaču, “predstavlja od strane ministra potpuni vanjski utjecaj na policiju i cijeli sustav provedbe zakona što će u konačnici potpuno blokirati rad policije u provedbi zakona, borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, terorizma, teškog finansijskog kriminala, itd. Ministar ovim prijedlogom uvodi političko rukovođenje operativnog policijskog rada, ukida operativnu neovisnost, degradira demokratski sustav unutarnje sigurnosti u cjelini, ukida civilni nadzor na strateškoj razini za usmjeravanje policije, osobito u pogledu prilagođavanja rada ciklusu politike Evropske unije, slabi parlamentarni nadzor nad sustavom i onemogućava policiju da obavlja dužnost u skladu sa zakonom i bez političkog rukovođenja. Osobito je izražena namjera ministra da potkopava i podriva poziciju direktora FUP-a, tj. ove pozicije koja treba da osigura profesionalni, zakoniti, stručni i na demokratskim principima zasnovan rad policije.”
Sličan Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima pripremljen je i u Kantonu Sarajevo. Predlagač, ministar MUP-a KS-a Muhamed Budimlić, uputio je prošle sedmice zakon po hitnom postupku na Vladu KS-a, ali je na zahtjev Nedžada Ajnadžića, ministra iz SDA, skinut s dnevnog reda. Ajnadžić za Dane objašnjava: “Iako podržavam usvajanje zakona o unutrašnjim poslovima, smatram da nema razloga da ide u hitnu proceduru. Uostalom, to ni poslovnik ne dozvoljava. Po hitnoj proceduri se mogu usvajati samo izmjene i dopune nekog zakona, a ne cijeli zakon. Drugo, prijedlog mora ići u javnu raspravu i treba ga dati na ocjenjivanje onima kojih se najviše tiče – građanima i policiji. Treće, rekao sam da taj zakon prvo mora biti usvojen na federalnom nivou, a onda usklađivan na kantonalnom. Zakon o unutrašnjim poslovima nije samo stvar ministra policije. Indikativno je da se sad želi razgovarati o ukidanju nezavisnih odbora koji su projekat međunarodne zajednice, a svako drugo rješenje bila bi politizacija policije. Uostalom, mislim da je prioritetnije usvojiti zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika u KS-u.” Sjednici Vlade, iako to nije praksa, nakon što su obaviješteni da će se raspravljati o Zakonu o unutrašnjim poslovima, prisustvovali su i predstavnici OHR-a.
Odmah po zaustavljanju prijedloga zakona, svoje mišljenje o njemu dostavila je Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo premijeru, svim ministrima Vlade KS-a, ali i nadležnim predstavnicima međunarodne zajednice. Na početku se navodi da prijedlog zakona nije rađen u suradnji s Upravom policije i da nema njihovu podršku (a ni Sindikata policije KS-a) niti su oni uopće bili obaviješteni da će prijedlog ovog zakona biti dostavljen Vladi. Iako su u više navrata pismenim putem tražili od ministra da im dostavi taj prijedlog, on to nikad nije uradio. U svom dopisu Uprava navodi i sljedeće: “Iako bez ikakvog opravdanog razloga u proceduru po hitnom postupku upućuje se zakon o unutrašnjim poslovima, a resorni ministar kao ovlašteni predlagač odbija da po redovnoj proceduri uputi zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika u Kantonu Sarajevo”, iako je zakonski rok za to istekao još prije godinu dana. Iz Uprave navode da je po redovnoj proceduri već sačinjen zakon o unutrašnjim poslovima, usaglašen sa evropskim standardima u kojem su prihvaćeni osnovni principi i prijedlozi EUPM-a i Ureda visokog predstavnika te da je nacrt ovog zakona u dva navrata dostavljan ministru, ali je “isti umjesto u parlamentarnoj proceduri završio u njegovoj ladici i nikada nije dostavljen Vladi”.
Iz Uprave policije MUP-a KS-a smatraju: “Najveći dio teksta zakona posvećen je postupku izbora, kontrolisanja, sankcionisanja i smjene policijskog komesara (odredbe člana 15. do 40. Prijedloga zakona). U organizacionom smislu uvodi se potpuno nova organizacija, tj. nove uprave (Uprava za podršku i Inspektorat za zaštitu od požara i nadzor nad radom agencija za zaštitu ljudi i imovine i unutrašnje službe) koje kao takve nisu predviđene Zakonom o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS-a. Organizacija i rad policije ostavljaju se na volju ministru unutrašnjih poslova i Vladi KS-a. Sektori uniformirane policije, kriminalističke policije te jedinice za saobraćaj, specijalističku podršku te druge, bez kojih Uprava ne može obavljati poslove, izostavljene su iz zakona te ostaje nedefinirano koje će jedinice vršiti poslove borbe protiv organiziranog kriminala, suzbijati proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, kontrolirati bezbjednost saobraćaja, i sl. S druge strane kadrovski i operativno policija je pod punom kontrolom ministra kao organa izvršne vlasti i eksponenta političke partije, jer komesar nije ovlašten vršiti rasporede i premještaj policijskih službenika bez suglasnosti ministra...”
U dopisu se dalje navodi da se ovakvim zakonskim rješenjima proširuju ingerencije zakonske vlasti na nadzor nad tužiteljstvom, a ministar odlučuje o nabavci i korištenju sredstava za rad, o pravima, obavezama i odgovornosti komesara, vrši nadzor nad njegovim radom... Novim zakonom je predviđen dodatak od 30 posto na ministrovu plaću zbog “prirode posla”. Usvajanjem novog u potpunosti prestaje važiti stari zakon o unutrašnjim poslovima.
Inicijativa krenula iz Bihaća Neposredno nakon što je u kantonima i Federaciji imenovana nova vlast aktualizirana je priča o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima u kantonima pokrenuta još ranije i zaustavljena pred oktobarske izbore prošle godine. Najavljivane izmjene trebale su obezbijediti finansijsku samostalnost policija u svim kantonima, što je podržavao i EUPM. Urađene izmjene tada su usaglašene u svih deset kantona, no kako su se približili izbori, zakoni su usvojeni samo u Tuzlanskom i Goraždanskom kantonu. Nakon izbora, Goražde je započelo implementaciju ovog zakona dok je Tuzlanski kanton odustao. Ove informacije nam je potvrdio Dragan Lukač koji je učestvovao na tim sastancima.
Nova vlast je nastavila započeti proces zvanično govoreći o nastavku reforme policije kako bi se propisi usaglasili s onim u Evropskoj uniji i ojačala borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Uslijedila je serija sastanaka komesara, direktora i ministara policije. Na jednom od tih sastanaka komesar sarajevske policije Vahid Ćosić prokomentirao je da predložene izmjene zakona nisu vraćanje unazad pet-deset godina, već vraćanje na stanje iz 40-tih godina prošlog vijeka!?
Inicijativa nove vlasti za promjene policijskih zakona pokrenuta je na prvom sastanku federalnog policijskog rukovodstva u Bihaću. Kao jedan od problema tada je naveden i rad nezavisnih odbora koji imaju nadzor nad radom policije i komesara. Šefik Smlatić, kantonalni ministar policije USK-a, izjavio je tada da institucija nezavisnog odbora nema dovoljno kapaciteta da radi ovako osjetljiv posao. Nakon tog sastanka je rečeno da novim zakonom – a istaknuto je kako ga podržavaju i EUPM i međunarodna zajednica – odgovornost prelazi na zakonodavnu vlast, zatim da će se interesi policije zaštititi, a njena funkcionalnost poboljšati otklanjanjem problema koji koče unapređenje u sektoru sigurnosti i zapošljavanja. Smlatić je naglasio i da će se novim zakonom uvesti red u unutrašnju kontrolu te poboljšati funkcioniranje uprava policije i njihova vezanost s lokalnim samoupravama.
Kantonalni ministri su imenovali pravnike koji su dobili zadatak da usaglašene stavove pretoče u formu prednacrta zakona o unutrašnjim poslovima. Nakon sastanka održanog u Travniku saopćeno je da su usaglašeni stavovi oko ključnih elemenata budućeg i jedinstvenog zakona o unutrašnjim poslovima na nivou kantona. Sastanak je inicirao Smlatić, koji je nakon toga za medije ustvrdio da se od novog zakona očekuje “uspostavljanje pune civilne kontrole nad radom MUP-a”.
Smlatić je na dužnost ministra policije došao kao kadar stranke Radom za boljitak, tačnije kao njen predsjednik u USK-u. Kao načelnik Sektora državne bezbjednosti USK-a Smlatić je u septembru 1993. potpisao inicijativu za formiranje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Nakon toga je agitirao za Abdića u republičkom SDB-u tražeći od kolega da podrže autonomiju, čak praveći odmazde prema onima koji su to odbijali. Kad je informacija o njegovoj podršci autonomiji stigla u Sarajevo, smijenjen je i protiv njega je zbog toga podnešena krivična prijava.
Zagovaračima novih zakona o unutrašnjim poslovima kojima bi se smanjile ovlasti komesara svakako na ruku ide nedavna afera oko komesara u Tuzli Nedima Mutapčića, koji je godinama povezivan s kojekakvim nelegalnim radnjama, ali je smijenjen tek nakon što su se pojavili dokazi prema kojima je on primio mito od Sedineta Karića (osuđen na zatvorsku kaznu koju trenutno izdržava zbog utaje poreza) kako bi njegove prijatelje uposlio u MUP-u TK-a. No, da li su slučajevi komesara MUP-a TK, ili Rame Brkića, komesara MUP-a USK-a – koji je zajedno sa još nekoliko kolega uhapšen u spektakularnoj akciji združenih snaga MUP-a i SIPA-e, predvođenih tužiteljima Tužiteljstva BiH – dovoljan razlog da se policija vrati pod političku kontrolu i šta realno građani BiH time dobijaju? Veću sigurnost? Zaštitu? Manje kriminala? Korupcije? Teško, zato što su upravo nosioci najsofisticiranijeg kriminala u ovoj državi i dalje u vrhu politike. Ali, sve da se ide s pretpostavkom da nove vlasti imaju najbolje namjere, šta ukoliko na narednim izborima pobjede neke strukture kojima je policija potrebna samo kako bi prikrili svoj kriminal? Hoće li tada opet neko pokrenuti reformu policije kako bi je oslobodio “kontrole civilne vlasti”?
Predrag Kurteš, ministar policije FMUP-a
Policija ne shvata, ja ih podržavam
DANI: Gospodine Kurteš, da li najavljene izmjene zakona o unutrašnjim poslovima na kantonalnom nivou predstavljaju smanjenje ovlasti policijskih komesara i nezavisnih odbora? Da li se zakonodavna vlast, na ovaj način, pokušava staviti iznad policijskih komesara?
KURTEŠ: Organizacija, ustrojstvo i način djelovanje policijskih snaga u Federaciji su ustavna kategorija, na osnovu čega je u nadležnosti svakog od kantona da donese svoj zakon o unutrašnjim poslovima. Od strane kantonalnih ministara unutrašnjih poslova krenula je inicijativa s ciljem izmjene i, što smatram vrlo važnim, harmonizacije postojećih kantonalnih zakona o unutrašnjim poslovima. Ministri su održali više sastanaka na ovu temu, i o zaključcima redovno informisali javnost. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je učestvovalo u ovom procesu isključivo u skladu sa svojom ustavnom pozicijom, a ja sam, kao ministar, dao podršku ovoj inicijativi. Ona se bazira na uvjerenju da harmonizacija ovih, za rad policije, krucijalnih propisa jača ukupnu sigurnosnu strukturu ne samo u Federaciji nego i čitavoj BiH. To će direktno osnažiti front borbe protiv svih oblika kriminala. Također, ovaj potez kolega iz kantona tumačim kao njihovu opredijeljenost i odlučnost da preuzmu svoj dio odgovornosti u resorima kojima rukovode. To je podrška, a ne udar na policijske komesare, čija samostalnost u rukovođenju operativnim policijskim snagama neće i ne smije biti dovedena u pitanje.
DANI: U kojem će pravcu ići rješenja zakona o unutrašnjim poslovima koji pripremate? Kakva će biti uloga ministra, direktora Federalne uprave policije i Neovisnog odbora, a ko će kontrolirati finansije?
KURTEŠ: Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima FBiH je na osnovu Programa rada FMUP-a za 2009. pripreman i usaglašavan tokom te godine da bi 9. 12. 2009. bio dostavljen tadašnjoj Vladi FBiH na razmatranje. Zbog čega do danas nije razmatran i proslijeđen u parlamentarnu proceduru, pitanje je na koje bi trebalo potražiti odgovor od ljudi iz prethodnih policijskih i vladajućih struktura. Tačno je da imam namjeru zatražiti od Vlade Federacije da ažurirani Nacrt ovog zakona stavi na dnevni red jedne od narednih sjednica i da ga nakon razmatranja uputi u Parlamentarnu proceduru. Predviđeno je da donošenju zakona prethodi redovna procedura, što svakako podrazumijeva i javnu raspravu tokom koje će parlamentarci i najšira javnost dati svoj stav. Rješenja koja nudi ovaj zakon neće, na bilo koji način, ugroziti operativnu samostalnost direktora Federalne uprave policije, niti poziciju FUP-a kao samostalnog budžetskog korisnika. Istovremeno, zakonska rješenja će omogućiti ministru da svojim angažmanom u Vladi FBiH realizuje sve što je objektivno moguće da se FUP-u osiguraju svi preduslovi za profesionalan i efikasan rad, potpuno lišen svakog, posebno, političkog utjecaja. S druge strane, prava i obaveze su neodvojivi jedni od drugih. S tim u vezi, treba jasno reći da posljednji događaji, od onih na fudbalskim stadionima do napada na policijske specijalce i državne dužnosnike, jasno ukazuju na nedostatak odgovornosti unutar ukupne policijske strukture u Federaciji. To je neodrživo i mora se promijeniti. Osnovna funkcija Ministarstva kojim rukovodim je borba protiv najtežih oblika kriminala, a jedino mjerilo efikasnosti policije je konkretan i mjerljiv rezultat koji se postiže u toj borbi. To je princip na kojem ću insistirati, jer sam kao ministar unutrašnjih poslova odgovoran građanima i Vladi za stanje sigurnosti u Federaciji BiH.
Stefan Feller, komesar EUPM-a
Operativni rad policije je svetinja
DANI: Gospodine Feller, kako biste opisali sigurnosnu situaciju u BiH?
FELLER: Mi smo zadovoljni cjelokupnom sigurnosnom situacijom i načinom kako policija radi, ali to ne znači da smo zadovoljni i zbog pojave kriminala jer naša pomoć BiH se pruža i na oblast borbe protiv organizovanog i drugih oblika kriminala. Neki od tih oblika kriminala su manje vidljivi, ali oni utiču na građane svakodnevno. Što se tiče sigurnosne situacije i načina kako se krivično-pravni sistem i sistem provedbe zakona nosi sa njom, onda moram da se osvrnem i na politički razvoj događaja. Borba protiv organizovanog kriminala je borba protiv, bukvalno, umreženog kriminala i samo kroz zajednički napor se može boriti protiv tako nečega. Ono što želim da naglasim je da je borba protiv organizovanog, teškog i međunarodnog kriminala u BiH ustvari tek na svom početku. Postojanje dobrih policijskih agencija jeste dobra stvar, ali nije dovoljno dobra. Nekoliko zadnjih godina ove agencije su počele da rade zajednički. Bilo je uspješnih akcija proteklih godina i sada bismo mogli reći: fantastično, sve je odrađeno. Žao mi je, ali nije. Prije svega neophodno je da ova koordinacija policijskih agencija mora nastaviti svoj rad.
Ovdje dolazi moja prva molba: ministri i drugi političari moraju da podrže ovu koordinaciju i da ohrabre njen rad. Živimo u vremenu kada je politički dijalog jako težak i nekada ga uopće nema. Ali, pozivamo ministre da imaju u vidu da usprkos svih ovih teških izazova sa kojima se suočavamo moramo da imamo dijalog o zajedničkom obavljanju policijskih dužnosti. Jer, nije dovoljno dobro ukoliko je samo jedna policija dobra, moraju sve da budu dobre. Druga stvar je da BiH želi da nastavi svoj pristup Evropskoj uniji. Mi savjetujemo naše partnere ovdje, govorimo im i objašnjavamo šta to konkretno znači. Želimo da policijskim agencijama i kreatorima politike pomognemo u tome da i BiH dostigne taj nivo i da se ne gubi vrijeme jer se ovaj proces naravno neće desiti i završiti za par dana, to je proces koji ima svoje trajanje, a i sama EU ima svoju dinamiku i rapidno ide naprijed.
DANI: Prva etapa je završena. Zar ne bi sljedeća etapa trebala biti jedinstven sigurnosno-bezbjednosni sistem u BiH?
FELLER: Duboko sam ubijeđen da nema njemačkog ili francuskog ili bilo kog drugog rješenja za probleme ovdje u BiH, već će rješenje biti ono koje se pronađe ovdje u BiH. Ono što mi možemo je da pomažemo u ostvarenju tog cilja. Ja sam, naprimjer, direktore agencija vodio na studijska putovanja u Düsseldorf, Berlin, Varšavu i Haag. Kolegama iz BiH nikada nismo rekli kako oni treba da se organizuju, već smo im rekli: evo imate priliku da vidite kako drugi rade. Cijeli sistem EU ima dva nivoa: profesionalce – policija, granična policija i carine i ministre koji donose politike. Pošto su oni profesionalci, oni daju savjete ministrima. Ministri na nivou Vijeća EU razgovaraju o ovom stanju i dogovoraju prioritete kako bi se borilo protiv organizovanog kriminala.
DANI: Za razliku od EU koja ima planove u borbi protiv organizovanog kriminala, u BiH se odvija tzv. reforma kojom se policija pokušava vratiti pod kontrolu politike. Šta Vi mislite o tome?
FELLER: Mi pratimo reformu i dajemo savjete po pitanju ove reforme. Kao što odavde ima hiljade puteva kako doći do Rima, isto tako postoje brojni putevi kako taj zakon može da izgleda i kakvi ti odnosi između komesara i ministara trebaju biti. Imam duboko poštovanje prema kreatorima zakona u BiH i oni uživaju apsolutnu samostalnost u tome. Ja samo mogu da im dam savjete. Pozvali smo i ministre i policijske komesare da pričaju jedni s drugima, a ne jedni o drugima. Želim nešto da razjasnim, razlika između policajaca i političara je previše crno-bijela. Vidio sam mnogo policijskih komesara koji djeluju kao političari, ne samo kao policajci. Ministri nisu samo političari. Oni ne predstavljaju samo mišljenje jedne političke stranke, iz koje dolaze, već i stavove građana koji su glasali za njih. I to je nešto što se mora postići u ovoj zemlji. U mojoj zemlji, moj ministar je moj šef i moj ministar će dati doprinos u onome šta građani žele kako da se policija bavi pitanjima sigurnosti. I policija će provoditi tu politiku. Ali ukoliko policija obavlja neku akciju, ili u nekim vanrednim situacijama, kad je riječ o, recimo, demonstracijama, otmici, ministar se drži dalje od toga.
DANI: To znači da ministri nemaju operativnu nadležnost?
FELLER: Da. I ne bi je smjeli imati. Ali, ako je to rješenje za BiH ja neću govoriti protiv takvog rješenja. Osim toga, nema nijednog načela u EU koje kaže da to ne može tako. Ono što ne treba je miješanje u operativni rad policije, jer je to sveto.
DANI: A šta sa finansijama? Ko kontrolira novac, kontrolira sve.
FELLER: Univerzalni princip modernih sistema je da se odredi jedan dio budžeta i da se da policiji. A onda je policija odgovorna za korištenje tog budžeta. I treba da postoji mehanizam odgovornosti koji će ocijeniti da li je policija iskoristila novac na odgovoran način. Zato ste potpuno u pravu, možete kontrolisati policiju ako kontrolišete novac.
DANI: Kome treba prepustiti izbor komesara, Nezavisnim odborima ili vlastima?
FELLER: Moj pravi prijatelj u BiH je vladavina prava. Duboko ne vjerujem sistemu koji ne može da provodi uravnoteženu kontrolu i nije transparentan i odgovoran prema građanima. U procesu izbora policijskog komesara, taj proces mora biti strukturiran i može biti urađen na nekoliko načina: na osnovu kvalifikacija i iskustva i taj proces selekcije treba da bude transparentan bez utjecaja sa strane. Kako će se ovaj mehanizam provoditi, putem Nezavisnog odbora ili Odbora za reviziju ili nekog drugog mehanizma, nas to ne zanima. Mi nemamo nikakvu ulogu u donošenju odluka, ali ono što možemo to je da kažemo kakva očekivanja ima EU i kakve zahtjeve morate ispuniti da bi se BiH približi EU.
Dragan Lukač, direktor federalne uprave policije
Bez vraćanja unazad
Najavljene izmjene zakona o unutrašnjim poslovima Dragan Lukač za Dane ovako komentira: “Određeni pokazatelji u vezi s tom inicijativom upućuju na namjere da se izuzmu finansijska, a samim tim i operativna nadležnost upravama policija. IPTF je još 1999. godine započeo proces profesionalizacije policije u BiH. Zakon o unutrašnjim poslovima FBiH usvojen je 2005. i s ciljem depolitizacije policije dopunjavan je nekoliko puta. Nakon toga je EUPM pokrenuo aktivnosti oko izmjena kantonalnih zakona da bi se osigurala finansijska samostalnost i za njih. Usaglašeni su zakoni u deset kantona, ali je ovaj zakon usvojen i implementiran samo u Goraždanskom kantonu. Namjera je i da se smanje ovlasti nezavisnim odborima koji bi samo predlagali, a ministri birali komesare i direktora. Nema nikakvog razloga da se dostignuti nivo uspostave profesionalne i depolitizirane policije u FBiH vraća unazad, odnosno potrebno je dostignuti nivo zadržati ako se već ne može unaprijediti.”
BH Dani
tim rezonom kad krenem na posao i natocim gorivo... to je haman usluga, a ne roba.... 
