Forum Klix.ba

Međunarodni dan zaštite životinja prvi put je obilježen 1931. godine tokom konvencije ekologa u Firenci, kada je upozoreno na težak položaj ugroženih vrsta. Od tada, svaki 4. oktobar prilika je za brojne organizacije i pojedince u svim dijelovima svijeta da ukažu na probleme sa kojima se životinje suočavaju i da ljude podstaknu na razmišljanje o odnosu prema životinjama i potrebi da se one zaštite.

O zaštiti životinja u BiH se posljednjih godina govori samo u svjetlu problema napuštenih pasa, odnosno „pasa lutalica“.

homega wrote:http://tacno.net/sarajevo/snezana-vidov ... -na-zivot/

Ko je odgovoran za stanje sa napuštenim životinjama na ulicama bh. gradova?


7 godina kontinuiranog ubijanja jedva smanjuje populaciju pasa na ulici za 32, 5 posto, dok pet godina primjene preventivnih mjera sterilizacije uz preventive nastanka nove generacije napuštenih životinja smanjuje populaciju za 95 posto. Računica je jasna, egzaktna i nedvosmislena.

homega wrote:

Međunarodni dan zaštite životinja prvi put je obilježen 1931. godine tokom konvencije ekologa u Firenci, kada je upozoreno na težak položaj ugroženih vrsta. Od tada, svaki 4. oktobar prilika je za brojne organizacije i pojedince u svim dijelovima svijeta da ukažu na probleme sa kojima se životinje suočavaju i da ljude podstaknu na razmišljanje o odnosu prema životinjama i potrebi da se one zaštite.

O zaštiti životinja u BiH se posljednjih godina govori samo u svjetlu problema napuštenih pasa, odnosno „pasa lutalica“.

Kako se brinuti o životinjama u zemlji u kojoj se ne poštuju ni elementarna ljudska prava?

http://www.dw.de/podi%C4%87i-svijest-o- ... 87-html-cb

„Vjerujte da od čopora poludivljih pasa ne smijem ujutro sama proći ulicom. Nedavno su u Švrakinom (selu – sarajevsko naselje) ti psi gotovo rastrgali jednu djevojku. Komšije su joj spasile život, ali će traume ostati. Izgrizli su joj ruke, noge,... Užasno je to. I ako se moram opredijeliti između sigurnosti naše djece i dobrobiti pasa lutalica, sigurno ću se opredijeliti za bezbjednost djece. Žao mi je pasa, ali su mi naša djeca draža“, kaže građanka Sarajeva.

drugi profil wrote:ko vjeruje u sterilizaciju kao metod nek prodje autom od Darive preko Moscanice do Vasinog Hana. Vidjece 5-6 grupica kucica, od kojih su neki velicine pacova, a najveci velicine macke. otprilike sve zajedno 20-tak na 4 lokacije.

Prebiru po smecu, prestraseni, mrsavi, vjerovatno i bolesni.
Danas sam vidio da je jednog vjerovatno udarilo auto i ubilo ga dok su se ostali braca i sestre skupili oko tijela i kao da ga cuvaju.
E sad nabijem ja ljubav cukoljubaca kad je ljubav samo palamudit ili se malo poigrat u parku. Ove zivotinje pate i to ne malo.
Bilo bi super sve ih udomiti, ali budimo realni...

Uspavljivanje je jedino sto bi njima donijelo mir i prekid patnje.

uglavnomja wrote:hebe vas ovo crveno. pascad nisu ugrozena vrsta.

uglavnomja wrote:.. Životinje uglavnom ugrožava čovjek....

homega wrote:

uglavnomja wrote:hebe vas ovo crveno. pascad nisu ugrozena vrsta.

Pa bona, zar je teško pročitati i zaključiti da je tekst napisan povodom svjetskog dana životinja, ne pasa

L u c i f e r wrote:Al jbg, ako prestanu sa jeftinom demagogijom sta im onda preostaje...?

Hajlac wrote:"Bianculli je kazala da je Dogs Trust potpisao memorandum o saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, odnosno to je verificirano od Vlade Kantona Sarajevo.

"Ideja je da se osnuje higijenski servis Kantona Sarajevo koji će se baviti upravljanjem populacijom pasa na cijelom Kantonu. Oni, za početak, imaju samo toliku infrastrukturu da se mogu baviti jednom hitnom mjerom, a to je mjera u slučaju da je pas agresivan da ga uklone, odnosno bolesne i zaražene pse. Naša podrška za vlasti u smislu implementacije Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine je od početka napominjana i mi ostajemo otvoreni sve dotle dok se sve radi u okviru zakona", kazala je Bianculli.

Dodala je da je njihov prvi doprinos obuka hvatača za humano hvatanje pasa kao i osiguravanje prvobitnoga seta opreme za humano hvatanje pasa. "
http://www.klix.ba/vijesti/bih/dogs-tru ... /141005046

O čijem trošku?

Dogs Trust obilježio prvu polovinu kampanje masovne sterilizacije pasa
Dogs Trust BiH je danas u Sarajevu obilježio prvu polovinu uspješne kampanje masovne sterilizacije pasa koja je počela 15. septembra i nastavlja se do 18. oktobra.
Dogs Trust obilježio prvu polovinu kampanje masovne sterilizacije pasa
Službenica za odnose sa javnošću Dogs Trusta Sanja Bianculli je kazala novinarima da je Dogs Trust prije ove kampanje obradio blizu šest hiljada pasa, a sada je, do petka 3. oktobra, obrađeno ukupno 1.569 pasa od čega su 1.174 psi lutalice, a 395 su vlasnički psi.

"Ovdje smo danas posebno da pozdravimo sve građane koji su ljubitelji pasa, vlasnike pasa i da napomenemo koliko je važno odgovorno vlasništvo pasa. Jer svi znamo da je korijen i uzrok problema kojeg imamo sa prevelikim brojem pasa lutalica zapravo neodgovorno vlasništvo", rekla je Bianculli.

Bianculli je kazala da se kampanja Dogs Trusta nastavlja i traje do 18. oktobra.

"Pozivam sve vlasnike pasa koji imaju neobrađene, nesterilizirane pse da iskoriste priliku, da posjete našu web stranicu ili facebook stranicu i da saznaju koje klinike učestvuju u našoj kampanji. Vlasnički psi dobijaju besplatnu sterilizaciju i mikro-čip i bit će ubačeni u našu bazu podataka koja će kasnije biti ustupljena nadležnim vlastima da na njoj zasnuju jedinstveni registar pasa", kazala je Bianculli.

Želimo, istaknula je ona, da zajednički dođemo do rješenja na dobrobit cijele zajednice "bez nepotrebnog stradanja nedužnih pasa“.

Bianculli je kazala da je Dogs Trust potpisao memorandum o saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, odnosno to je verificirano od Vlade Kantona Sarajevo.

"Ideja je da se osnuje higijenski servis Kantona Sarajevo koji će se baviti upravljanjem populacijom pasa na cijelom Kantonu. Oni, za početak, imaju samo toliku infrastrukturu da se mogu baviti jednom hitnom mjerom, a to je mjera u slučaju da je pas agresivan da ga uklone, odnosno bolesne i zaražene pse. Naša podrška za vlasti u smislu implementacije Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine je od početka napominjana i mi ostajemo otvoreni sve dotle dok se sve radi u okviru zakona", kazala je Bianculli.

Dodala je da je njihov prvi doprinos obuka hvatača za humano hvatanje pasa kao i osiguravanje prvobitnoga seta opreme za humano hvatanje pasa.

Iskreno se nadamo, navela je ona, da je ovo temelj iz kojeg će izrasti jedan odjel koji će se baviti svim pitanjima, ne samo uklanjanjem agresivnih pasa, nego i pitanjem napuštenih pasa, izgubljenih pasa, sankcioniranjem neodgovornog vlasništva...

"Iskreno se nadamo da će biti uspostavljena i takva vrsta azila koji će biti po standardima, odnosno po pravilniku propisanom u zakonu, te da će on služiti kao jedan tranzicioni azil za udomljavanje", kazala je Bianculli.

Zainteresirani građani danas su se ispred sarajevske Katedrale mogli slikati sa maskotama kampanje, a podjeljeni su im i promotivni materijali.

Obzirom da je Zakonom propisano, a u preporuci ombudsmana jasno podcrtno da je upravljanje populacijom napuštenih pasa u nadležnosti lokalne zajednice...prilikom iznošenja razloga za neprovedbu Zakona uvijek se ističe kao argument nedostatak novca za provedbu zakona u segmentu koji se tiče zbrinjavanja populacije napuštenih pasa. Što su u principu odnosi za osnivanja skloništa i što zapravo zahtjeva najveće izdatke.

Za provođenje preventivnih mjera kastracije/sterilizacije i vakcinacije napuštenih pasa, općine su u manjem ili većem iznosu predvidjele u budžetu taj novac. Dakle, ne možemo reći da se ne radi ništa, na neki način su se ipak osvijestili na preporuke ombudsmana BiH i počeli su provoditi zakon. Da je to tako i da su općine obavezne provoditi Zakon govori i veliki broj isplaćenih naknada za pretrpljenu štetu zbog ugriza pasa. Dakle, općine po sudskim presudama isplaćuju novac što je jasan pokazatelj njihove odgovornosti. Da je suprotno, sud ne bi presudio u korist tužitelja, odnosno ljudi koji su pretrpjeli štetu od ugriza. Općine su te činjenice vrlo dobro svjesne ali uporno se vrti ta priča kako nema novca.

Međutim, da se na vrijeme počelo sa provedbom Zakona i da su se sredstva pravovremeno budžetirala moglo je u konačnici rezultirati mnogo većim brojem skloništa za životinje koje ne trebaju biti kapacitirani za 500 životinja. Važno je istaći da su novčani iznosi potrebni za izgradnju skloništa koji se iznose u javnost uglavnom precijenjeni,kao uostalom i troškovi za boravak psa u azilu na dnevnoj bazi.


Po vašem stručnom mišljenu da li je kastracija i sterilizacija pasa dobro odrađena budući da je evidentno da se broj pasa lutalica u Sarajevu iz godine u godinu povećava?

Prema rezultatima brojanja koje već tri godine radi Dogs Trust u ovoj godini zabilježena je tendencija pada u četiri gradske općine gdje se radi brojanje. Međutim, činjenica je da se povećava broj u smislu da se psi u Sarajevo dovoze. Nemoguće je da imamo veliki broj odraslih pasa koji nisu obrađeni i koje se u pojedinim gradskim područjima najčešće pojavljuju pred programe sterilizacije.
Dakle, kad se oglasi program sterilizacije, mi u tom periodu imamo odrasle jedinke koje bi već nakon treće godine provođenja akcije sterilizacije i kastracije morale biti uključene u program i morale biti sterilizirane.
Međutim, evidentna je pojava čopora, po pet-šest velikih pasa, čije ponašanje i nesnalaženje u sredini u kojoj se nalaze, kao i njihovo opšte stanje jasno ukazuje da su ti psi dovezeni sa nekog drugog područja. Vrlo su prestrašeni, i ne znaju da se kreću u području u koje su dovezeni. Primjetna je i agresija čopora upravo zbog straha i nepoznate sredine. To su psi, barem ovi koje sam ja do sada uočila, u vrlo lošem stanju, slabo su uhranjeni, veliki broj sa kožnim promjenama kao posljedica nebrige, prije svega uplašeni. Dakle, to nisu psi koji su bili u gradskim područjima, o kojima se neko brine, i to se može vidjeti i po stanju u kojem se nalaze i po ponašanju koje ispoljavaju....
Inga Dujmović, Ured za veterinarstvo BiH

homega wrote:Intervju sa najviše pozicije nadležne za pse i ostale životinje:

Obzirom da je Zakonom propisano, a u preporuci ombudsmana jasno podcrtno da je upravljanje populacijom napuštenih pasa u nadležnosti lokalne zajednice...prilikom iznošenja razloga za neprovedbu Zakona uvijek se ističe kao argument nedostatak novca za provedbu zakona u segmentu koji se tiče zbrinjavanja populacije napuštenih pasa. Što su u principu odnosi za osnivanja skloništa i što zapravo zahtjeva najveće izdatke.

Za provođenje preventivnih mjera kastracije/sterilizacije i vakcinacije napuštenih pasa, općine su u manjem ili većem iznosu predvidjele u budžetu taj novac. Dakle, ne možemo reći da se ne radi ništa, na neki način su se ipak osvijestili na preporuke ombudsmana BiH i počeli su provoditi zakon. Da je to tako i da su općine obavezne provoditi Zakon govori i veliki broj isplaćenih naknada za pretrpljenu štetu zbog ugriza pasa. Dakle, općine po sudskim presudama isplaćuju novac što je jasan pokazatelj njihove odgovornosti. Da je suprotno, sud ne bi presudio u korist tužitelja, odnosno ljudi koji su pretrpjeli štetu od ugriza. Općine su te činjenice vrlo dobro svjesne ali uporno se vrti ta priča kako nema novca.

Međutim, da se na vrijeme počelo sa provedbom Zakona i da su se sredstva pravovremeno budžetirala moglo je u konačnici rezultirati mnogo većim brojem skloništa za životinje koje ne trebaju biti kapacitirani za 500 životinja. Važno je istaći da su novčani iznosi potrebni za izgradnju skloništa koji se iznose u javnost uglavnom precijenjeni,kao uostalom i troškovi za boravak psa u azilu na dnevnoj bazi.


Po vašem stručnom mišljenu da li je kastracija i sterilizacija pasa dobro odrađena budući da je evidentno da se broj pasa lutalica u Sarajevu iz godine u godinu povećava?

Prema rezultatima brojanja koje već tri godine radi Dogs Trust u ovoj godini zabilježena je tendencija pada u četiri gradske općine gdje se radi brojanje. Međutim, činjenica je da se povećava broj u smislu da se psi u Sarajevo dovoze. Nemoguće je da imamo veliki broj odraslih pasa koji nisu obrađeni i koje se u pojedinim gradskim područjima najčešće pojavljuju pred programe sterilizacije.
Dakle, kad se oglasi program sterilizacije, mi u tom periodu imamo odrasle jedinke koje bi već nakon treće godine provođenja akcije sterilizacije i kastracije morale biti uključene u program i morale biti sterilizirane.
Međutim, evidentna je pojava čopora, po pet-šest velikih pasa, čije ponašanje i nesnalaženje u sredini u kojoj se nalaze, kao i njihovo opšte stanje jasno ukazuje da su ti psi dovezeni sa nekog drugog područja. Vrlo su prestrašeni, i ne znaju da se kreću u području u koje su dovezeni. Primjetna je i agresija čopora upravo zbog straha i nepoznate sredine. To su psi, barem ovi koje sam ja do sada uočila, u vrlo lošem stanju, slabo su uhranjeni, veliki broj sa kožnim promjenama kao posljedica nebrige, prije svega uplašeni. Dakle, to nisu psi koji su bili u gradskim područjima, o kojima se neko brine, i to se može vidjeti i po stanju u kojem se nalaze i po ponašanju koje ispoljavaju....
Inga Dujmović, Ured za veterinarstvo BiH

http://tacno.net/prijatelji-zivotinja-2 ... ta-za-pse/

Hajlac wrote:

uglavnomja wrote:intervju sa ovom gore


i

fotografijama koje su mi bile dostupne iz novina ili internet portala stoji činjenica da su to zaista nehumani uvjeti. [/u]

za ovo boldirano treba da letis sa tog mjesta naglavacke. koji ces q ti kome i cemu sluzis? mozes komforno sa tasmanije da glumis nakog inspektora, imas veze sa psima k'o i sa pingvinima sa juznog pola. sjedis u kancelariji i gledas slike sa portala ... tito dragi. i jos to sama kaze u intervjuu.