Forum Klix.ba

tandmand wrote: ↑09/10/2020 15:36 Neki takvu vrstu potrošnje, kafane, restorane, turizam, koncerte, industriju zabave oćenito, smatraju sa ekonomskog aspekta nečim bespotrebnim a upravo je to generator industrijske proizvodnje.

zubi wrote: ↑09/10/2020 18:16

tandmand wrote: ↑09/10/2020 15:36 Neki takvu vrstu potrošnje, kafane, restorane, turizam, koncerte, industriju zabave oćenito, smatraju sa ekonomskog aspekta nečim bespotrebnim a upravo je to generator industrijske proizvodnje.

aerodinamika wrote: ↑09/10/2020 17:06

kox wrote: ↑09/10/2020 12:49

Nivelacija wrote: ↑09/10/2020 12:34 NEGATIVAN TREND

Novo smanjenje broja zaposlenih u FBiH, za sedam dana pad za više od hiljadu.

Moram ovo iz prve ruke napisati, kao neko ko vodi knjige od par radnji, nema novca u opticaju. Ako se nesto ne desi hitno i pusti 2-3 milijarde medju narod slijedi nevidjena katastrofa.

Radnje i butici koji su velike profite ostvarivali vec ulaze u 2 mjesec teske krize i ne mogu ni troskove pokriti.

Maksimalno do masovnog otpustanja je ostalo 2 mjeseca. Pustite kredite i novac u opticaj, pustaj rezerve i sve niste svjesni trenutnog stanja trzista.

Sad očekuj da ti napišu kako su stradali samo kafići i nargila barovi, kako i inače nikad nije bilo para i sve je isto kao i prije

pretjerujese sa najavkatastrofe, izadi navece, raja normalno sjedi, hoda,

aerodinamika wrote: ↑09/10/2020 17:06

kox wrote: ↑09/10/2020 12:49

Nivelacija wrote: ↑09/10/2020 12:34 NEGATIVAN TREND

Novo smanjenje broja zaposlenih u FBiH, za sedam dana pad za više od hiljadu.

Moram ovo iz prve ruke napisati, kao neko ko vodi knjige od par radnji, nema novca u opticaju. Ako se nesto ne desi hitno i pusti 2-3 milijarde medju narod slijedi nevidjena katastrofa.

Radnje i butici koji su velike profite ostvarivali vec ulaze u 2 mjesec teske krize i ne mogu ni troskove pokriti.

Maksimalno do masovnog otpustanja je ostalo 2 mjeseca. Pustite kredite i novac u opticaj, pustaj rezerve i sve niste svjesni trenutnog stanja trzista.

Sad očekuj da ti napišu kako su stradali samo kafići i nargila barovi, kako i inače nikad nije bilo para i sve je isto kao i prije

pretjerujese sa najavkatastrofe, izadi navece, raja normalno sjedi, hoda,

... Pojednostavljeni ekonomski model nastanka ekonomske krize u vrijeme pandemije COVID-19 prikazan je na slici 2.. Inicijalni šok je zdravstveni šok koji inicira šok ponude jer se zbog poduzimanja zdravstvenih mjera zaštite prekidaju lokalni i globalni lanci proizvodnje i opskrbe. Pojačano se troše zalihe ali one su konačne pa dolazi do sloma ponude. Zbog velikog broja smrtnih
slučajeva pojavljuje se strah, panika i neizvjesnost koji dovode do pada potrošnje i prekida investicija. Pad potražnje uvjetuje pad novčanih tokova poduzeća što dovodi do straha od bankrota.
U početku se poduzeća od potencijalnog bankrota štite otpuštanjem zaposlenih što dovodi do rasta nezaposlenosti. To dovodi do pada prihoda kućanstava s nezaposlenim osobama te povećava opseg „loših kredita“ i nemogućnost otplate kredita. To, s jedne strane, dovodi u opasnost financijski sustav koji je izložen većem riziku i smanjuje kupovnu moć kućanstava pa dovodi do daljnjeg
pada potražnje. Ovo pak dodatno povećava neizvjesnost i strah pa ulazimo u novi dublji negativni krug petlje: dodatni pad potrošnje, pad proizvodnje i zaposlenosti, pad prihoda poduzeća i kućanstava i tako se negativna petlja multiplicira.

U prirodnim katastrofama i ratovima (Keynes, 1940:62) Vlada u pravilu odmah povećava javnu potrošnju i time vraća potražnju čak i iznad prethodnih razina radi prenamjene proizvodnje ili napora obnove. Budući da se proizvodnja u tim situacijama obnavlja sporije nego potražnja može se dogoditi pritisak na inflaciju. U slučaju COVID-19 krize to vjerojatno u prvoj fazi neće biti slučaj nego ćemo u početku imati problem s dubokim padom BDP-a i deflacijom (što pokazuje slika 2.) a tek u drugoj fazi kad se gospodarstva počnu oporavljati moguće je da se dogode lagani inflacijski pritisci (jer obnova ponude može imati drugačiji vremenski profil od obnove potražnje). Zbog potrebe brzog i opsežnog fiskalnog odgovora na krizu sasvim je izvjesno da će javni dug i proračunski deficit porasti značajno iznad uobičajenih razina i postavljenih limita bez početnih inflacijskih pritisaka ali dug koji će se stvoriti i dalje ostaje dug. Sve navedeno upućuje na očekivanje najgore moguće i do sada neviđene kombinacije, kriza s obilježjem stagdeflacije i visokog javnog duga.

KRIZA COVID-19 I KRUŽNI EKONOMSKI TOK
Precizne kvantifikacije učinaka krize još uvijek se nitko ne usuđuje iznositi jer, kao što je rečeno, postoji puno nepoznanica. Ali ono što je već sada poznato i što se s velikom sigurnošću može procijeniti jest da će BDP u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (i dijelom 2021.) pasti za više od 10% a neke procjene idu u prilog visokom padu s obilježjima duboke depresije od više od 20%. U svakom slučaju za troškove zdravstvene krize i eliminaciju ekonomske krize mora se unaprijed osigurati i uložiti iznos koji će biti ekvivalentan potencijalnom gubitku BDP-a a to je u nepovoljnijem scenariju iznos koji se lako može približiti brojci od 100 milijardi kuna.

Mnoga industrijska poduzeća i obrti su zbog zabrane kretanja u prva dva tjedna zaustavila proizvodnju ili je pad veći od 60%. Sektor usluga je gotovo u cjelini „zamrznut“ osim rijetkih izuzetaka. O uspješnoj turističkoj sezoni teško više može biti govora. Izvoz i uvoz roba je sveden na minimum funkcioniranja za potrebe zdravstvenog sustava i prehrane. Sve će se to odraziti na nagli rast stope nezaposlenosti koja bi u crnom scenariju mogla doći i na 20%. Vladine mjere o podržavanju minimalca su nedostatne da u većoj mjeri zadrže razinu zaposlenosti jer su poduzetnici u strahu dugoročnijeg pada prihoda. Zbog straha i neizvjesnosti, zbog niskog povjerenja u domaće institucije svi ovi događaji će dodatno potaknuti pad potrošnje koja je već svedena na osnovne artikle za preživljavanje. Izdaci na dobra dugotrajne potrošnje će biti odgođeni na dulje vrijeme kao i investicije. Izuzetak mogu biti samo neke investicije u zdravstveni sustav, eventualno u restrukturiranje
proizvodnje hrane i lijekova.

Prema uobičajenoj vremenskoj distribuciji kretanja makroekonomskih varijabli, investicije će se najsporije oporavljati jer smo suočeni s velikim šokom ponude i potražnje što znači da će i nakon završetka zdravstvene krize, poduzeća poslovati na niskoj razini kapaciteta. Obnova investicijske potrošnje se u „standardnim“ krizama zbiva otprilike šest do osam mjeseci iza oporavka osobne potrošnje.
Sve navedeno ukazuje na izvjesnost velikog pada proračunskih prihoda (poreznih i neporeznih). Njihov pad će biti veći što će adekvatne mjere potpore poduzećima i građanima biti manje a pogotovo ako se poduzmu sa zakašnjenjem.
Sve navedeno imati će veliki utjecaj na financijska tržišta, tržište vrijednosnica (obveznica i dionica) kao i na tržište deviza.
Sasvim je izvjesno da će posljedice zdravstvene krize u gospodarstvu biti velike a događaju se kompleksno i zahvaćaju cijeli gospodarski sustav.

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 21:23 Super su mi ove ekonomske predikcije. Jer bas ima logike postaviti neko nagadjanje iz kraja marta, a od tada prosla dva kvartala.
Kaze covjek sektor usluga u potpunosti zamrznut, a Hrvatska imala sezonu iznad svih ocekivanja.

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 21:23 Super su mi ove ekonomske predikcije. Jer bas ima logike postaviti neko nagadjanje sa kraja marta, a od tada prosla dva kvartala.
Kaze covjek sektor usluga u potpunosti zamrznut, a Hrvatska imala sezonu iznad svih ocekivanja.

EDIT: Ne stavljam znak pitanja vezano za kvalitet samog rada, ali autor jednostavno nije vidovit.
Kako bi mogao znati da ce se situacija primiriti i da ce Hrvatska profitirati od gradjana EU koji se inace odlucuju za egzoticnije destinacije na koje ove godine nisu mogli otici.

kox wrote: ↑09/10/2020 21:46

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 21:23 Super su mi ove ekonomske predikcije. Jer bas ima logike postaviti neko nagadjanje sa kraja marta, a od tada prosla dva kvartala.
Kaze covjek sektor usluga u potpunosti zamrznut, a Hrvatska imala sezonu iznad svih ocekivanja.

EDIT: Ne stavljam znak pitanja vezano za kvalitet samog rada, ali autor jednostavno nije vidovit.
Kako bi mogao znati da ce se situacija primiriti i da ce Hrvatska profitirati od gradjana EU koji se inace odlucuju za egzoticnije destinacije na koje ove godine nisu mogli otici.

Iznad svih očekivanja iz marta i aprila ove godine kada se mislilo da turističke sezone uopšte neće biti. Koliko mi je poznato za prvih 8 mjeseci su bili na manje od 60% prošlogodišnje sezone.

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 21:50

kox wrote: ↑09/10/2020 21:46

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 21:23 Super su mi ove ekonomske predikcije. Jer bas ima logike postaviti neko nagadjanje sa kraja marta, a od tada prosla dva kvartala.
Kaze covjek sektor usluga u potpunosti zamrznut, a Hrvatska imala sezonu iznad svih ocekivanja.

EDIT: Ne stavljam znak pitanja vezano za kvalitet samog rada, ali autor jednostavno nije vidovit.
Kako bi mogao znati da ce se situacija primiriti i da ce Hrvatska profitirati od gradjana EU koji se inace odlucuju za egzoticnije destinacije na koje ove godine nisu mogli otici.

Iznad svih očekivanja iz marta i aprila ove godine kada se mislilo da turističke sezone uopšte neće biti. Koliko mi je poznato za prvih 8 mjeseci su bili na manje od 60% prošlogodišnje sezone.

hvala sto si potvrdio moju poentu da nije relevantno postaviti rad iz marta. Autor je sigurno napisao kvalitetan rad na osnovu tada dostupnih, vrlo crnih scenarija. Covjek je vjerovatno odlican strucnjak, ali nije vidovit.

Da, Hrvatska je odlican primjer zasto nije dobro da ti skoro 20% GDP-a dolazi iz turizma. Ove godine su se popravili koliko-toliko.

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 22:05 Iz rada:
"Ali ono što je već sada poznato i što se s velikom sigurnošću može procijeniti jest da će BDP u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (i dijelom 2021.) pasti za više od 10% a neke procjene idu u prilog visokom padu s obilježjima duboke depresije od više od 20%. "

Podaci od prije 7 dana:

Preciznije, četiri glavna ekonomista hrvatskih banaka - Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisena, Alen Kovač iz Erstea, Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke i Ivana Jović iz PBZ-a, u prosjeku očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini potonuti 9,2 posto. Pritom najoptimističniji među njima očekuje pad hrvatskog BDP-a od 8,5 posto, dok najpesimističniji glavni ekonomist očekuje pad BDP-a od čak 9,6 posto, izvijestili su iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Svakako ta "sva jaja u jednoj korpi" strategija je nesto sto im se prije ili kasnije moralo obiti o glavu.

Mogy87 wrote: ↑09/10/2020 22:34 Forumas je napisao da je tercijarni sektor generator industrijske proizvodnje. I postavio ovaj rad koji je "dokaz". Koji dobro objasnjava kretanja, ali nikako ne dokazuje tu suludu ideju.

I nece drzave "pratiti" vec ce raditi parcijalne lockdowne samo ako budu morale.

Merkelica je fantasticno poentirala:

“These days and weeks will decide how Germany copes with the pandemic in the winter,” Merkel said.

She added that the experience of last spring, when Germany managed to flatten the curve of infections quickly, showed that “we are anything but powerless.”

“My top priority is to avoid, if at all possible, to power down economic and public life again the way we had to in spring,” she added.

Lockdown se radi ako se epidemija otme kontroli. Ja vjerujem da ce je Njemacka uspjeti obuzdati mjerama koje ne ukljucuju lockdown i svima nam uliti samopouzdanje da se moze.

https://apnews.com/article/virus-outbre ... ium=Clanak

kox wrote: ↑09/10/2020 23:34
Pa tercijarni sektor jeste značajan, i što je zemlja razvijenija to je značajniji. Takođe zapošljava najveći broj ljudi.
A po državama koje su imale lockdowne vidimo da se to 'morale' jako razlikuje od države do države. U Melburnu lockdown još uvijek traje
a nikada nisu bili ni blizu ciframa u npr. BiH. Novi Zeland takodje. Lockdown u BiH je uveden kada za tim nije bilo nikakve realne potrebe. U Britaniji se igraju političke igre, ciframa umrlih oko kojih se vodi rasprava da li su i koliko uvećane vrši se pritisak na vladu kojem se vrlo teško oduprijeti da pokaže da se nešto radi, a šta će to bolje pokazati od novog lockdowna. Helem, šta će dalje da se dešava ostaje da se vidi ali ima mnogo prostora da se ekonomija dodatno uruši.

Edin H. wrote: ↑09/10/2020 23:50

kox wrote: ↑09/10/2020 23:34
Pa tercijarni sektor jeste značajan, i što je zemlja razvijenija to je značajniji. Takođe zapošljava najveći broj ljudi.
A po državama koje su imale lockdowne vidimo da se to 'morale' jako razlikuje od države do države. U Melburnu lockdown još uvijek traje
a nikada nisu bili ni blizu ciframa u npr. BiH. Novi Zeland takodje. Lockdown u BiH je uveden kada za tim nije bilo nikakve realne potrebe. U Britaniji se igraju političke igre, ciframa umrlih oko kojih se vodi rasprava da li su i koliko uvećane vrši se pritisak na vladu kojem se vrlo teško oduprijeti da pokaže da se nešto radi, a šta će to bolje pokazati od novog lockdowna. Helem, šta će dalje da se dešava ostaje da se vidi ali ima mnogo prostora da se ekonomija dodatno uruši.

Kakve uvecane cifre u Britaniji?

Upravo suprotno, ozbiljni mediji izvjestavaju da su brojke preminulih od covida puno vece od zvanicnih 42,679, preko 60 hiljada.

kox wrote: ↑09/10/2020 23:54

Edin H. wrote: ↑09/10/2020 23:50

kox wrote: ↑09/10/2020 23:34
Pa tercijarni sektor jeste značajan, i što je zemlja razvijenija to je značajniji. Takođe zapošljava najveći broj ljudi.
A po državama koje su imale lockdowne vidimo da se to 'morale' jako razlikuje od države do države. U Melburnu lockdown još uvijek traje
a nikada nisu bili ni blizu ciframa u npr. BiH. Novi Zeland takodje. Lockdown u BiH je uveden kada za tim nije bilo nikakve realne potrebe. U Britaniji se igraju političke igre, ciframa umrlih oko kojih se vodi rasprava da li su i koliko uvećane vrši se pritisak na vladu kojem se vrlo teško oduprijeti da pokaže da se nešto radi, a šta će to bolje pokazati od novog lockdowna. Helem, šta će dalje da se dešava ostaje da se vidi ali ima mnogo prostora da se ekonomija dodatno uruši.

Kakve uvecane cifre u Britaniji?

Upravo suprotno, ozbiljni mediji izvjestavaju da su brojke preminulih od covida puno vece od zvanicnih 42,679, preko 60 hiljada.

https://www.ft.com/content/f51d161d-86c ... 72ab52b026
https://www.bbc.com/news/health-53722711

Edin H. wrote: ↑10/10/2020 00:07

kox wrote: ↑09/10/2020 23:54

Edin H. wrote: ↑09/10/2020 23:50

Kakve uvecane cifre u Britaniji?

Upravo suprotno, ozbiljni mediji izvjestavaju da su brojke preminulih od covida puno vece od zvanicnih 42,679, preko 60 hiljada.

https://www.ft.com/content/f51d161d-86c ... 72ab52b026
https://www.bbc.com/news/health-53722711

Pa da, o tome i govorim izmedju ostalog, posto smo najgori u Evropi, vlada odjednom umanjila cifru za 5 hiljada, za one koje nisu preminuli u roku od 28 dana nakom pozitivnog testa.
Medjutim ima mnogo neregistrovanih koji su preminuli u starackim domovima, svojim kucama, zato kazu da je prava cifra veca

https://www.theguardian.com/world/2020/ ... y-covid-19

The number of excess deaths registered in the UK during the Covid-19 outbreak has almost reached 60,000, as an international comparison showed the country has one of the world’s highest rates of coronavirus deaths per capita.

exess deaths je povecani broj preminulih u odnosu na prosjek

kox wrote: ↑10/10/2020 00:11

Edin H. wrote: ↑10/10/2020 00:07

kox wrote: ↑09/10/2020 23:54
https://www.ft.com/content/f51d161d-86c ... 72ab52b026
https://www.bbc.com/news/health-53722711

Pa da, o tome i govorim izmedju ostalog, posto smo najgori u Evropi, vlada odjednom umanjila cifru za 5 hiljada, za one koje nisu preminuli u roku od 28 dana nakom pozitivnog testa.
Medjutim ima mnogo neregistrovanih koji su preminuli u starackim domovima, svojim kucama, zato kazu da je prava cifra veca

https://www.theguardian.com/world/2020/ ... y-covid-19

The number of excess deaths registered in the UK during the Covid-19 outbreak has almost reached 60,000, as an international comparison showed the country has one of the world’s highest rates of coronavirus deaths per capita.

exess deaths je povecani broj preminulih u odnosu na prosjek

Bilo je već priče oko tih excess deaths i njihovim uzrocima na prethodnim stranama, ne mogu se sve automatski pripisati koroni. A evo i iz jednog od ovih linkovanih tekstova:

In England, there was no time limit. Someone who recovered from Covid-19 in March and died in a car crash in July would have been counted as a coronavirus death.

"As Covid deaths fall, the number of recovered patients, particularly the very old and those with severe underlying conditions, are now dying from these conditions and not Covid-19."

Prof Neal added: "These non-Covid deaths in survivors would become an ever increasing percentage of the England Covid deaths being reported. It had become essentially useless for epidemiological monitoring."

aerodinamika wrote: ↑10/10/2020 00:22

kox wrote: ↑10/10/2020 00:11

Edin H. wrote: ↑10/10/2020 00:07

Pa da, o tome i govorim izmedju ostalog, posto smo najgori u Evropi, vlada odjednom umanjila cifru za 5 hiljada, za one koje nisu preminuli u roku od 28 dana nakom pozitivnog testa.
Medjutim ima mnogo neregistrovanih koji su preminuli u starackim domovima, svojim kucama, zato kazu da je prava cifra veca

https://www.theguardian.com/world/2020/ ... y-covid-19

The number of excess deaths registered in the UK during the Covid-19 outbreak has almost reached 60,000, as an international comparison showed the country has one of the world’s highest rates of coronavirus deaths per capita.

exess deaths je povecani broj preminulih u odnosu na prosjek

Bilo je već priče oko tih excess deaths i njihovim uzrocima na prethodnim stranama, ne mogu se sve automatski pripisati koroni. A evo i iz jednog od ovih linkovanih tekstova:

In England, there was no time limit. Someone who recovered from Covid-19 in March and died in a car crash in July would have been counted as a coronavirus death.

"As Covid deaths fall, the number of recovered patients, particularly the very old and those with severe underlying conditions, are now dying from these conditions and not Covid-19."

Prof Neal added: "These non-Covid deaths in survivors would become an ever increasing percentage of the England Covid deaths being reported. It had become essentially useless for epidemiological monitoring."

nisu svi studirali u Londonu, iako yna engleski ne razumije sve svako,tema korona u bih, pisese o engleskoj

aerodinamika wrote: ↑10/10/2020 00:22
nisu svi studirali u Londonu, iako yna engleski ne razumije sve svako,tema korona u bih, pisese o engleskoj