Mu'min wrote:Eto u petak, krenulo sjeme slatkih i ljutih paprika u zemlju a dan kasnije i patlidžan pa šta Allah dadne.
Ostali?
Kada (nijjetite)?
Ja nisam jos nista ima vremenaKako u petak, zar nije bio neki drugi dan planirana sjetva?Mu'min wrote:Eto u petak, krenulo sjeme slatkih i ljutih paprika u zemlju a dan kasnije i patlidžan pa šta Allah dadne.
Ostali?
Kada (nijjetite)?
. Pročitao sam sve od početka ponešto sam i zapamtio, ponešto već i znao, a dosta toga novoga naučio i sviđa mi se ovaj forum. Moja hanuma i ja bavimo se poljoprivredom imamo dovoljno zemlje i vode, a i volje pa proizvedemo i više nego dovoljno za porodične potrebe. Narednih dana planiramo napravit jedan mali plastenik (6x3) za naše potrebe. Toliko za poćetak i ako Bog da nastavićemo druženje sa vama. Vidim da ste prava ekipa samo mi je žao što se neki dugo ne javljaju kao npr. drekalica, Toto i dr.Uh, super stvar!Banksy wrote:Sjetveni kalendar za 2013,
http://biodinamika-podravje.si/wp-conte ... 13_web.jpg
KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE
Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i stetnicima, umjestokemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom.Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard von Bingen.Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama odrazlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.Namocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospjesujeranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posvemladu biljku.
Priprema Kupke
Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koristeStolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koristese samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremukupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije trebapomijesati u jednakom omjeru.Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobnozaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih jenajbolje odmah ukloniti.Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse naupijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih jeposaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati,pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica.
Recepti biljnih kupki
Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta. Osimtoga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecavarast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.
Mjesovita kupka
1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom.Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme.
Kupka od odoljena
Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akododrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi soka iscijedenog iz cvijetovaodoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme.
Ja vodim računa šta sadim uz šta (dobre i loše komšije) i pazim na godišnje rotiranje biljaka.Mu'min wrote:Da li vi vodite kakvu evidenciju po pitanju bašče i koju?
Tipična je recimo datum sijanja. Da li ima još šta što bilježite kao korisno?
Hvala Muminu na sjemenima, a i Flag-u sto ih je preuzeo da nam proslijedi, ja nazalost jos nisam uspio preuzeti ta sjemena, posao, obaveze, fakultet, ispiti, i stvarno nisam mogao, javio sam se Flag-u, pa cu ovih dana to preuzeti.Mu'min wrote:Da flag, posebno moja posadi 9. FEB jer su naviknuta na taj datum.
Znači Oticon i Armin brzo Flagu ima muštuluk za vas.
Ma kakav problem. Ja sam svoje poslo.armin_jocker wrote:Mumine, nadam se da nije problem sto jos nisam preuzeo i posadio??
citao sam ove vase replike i komentare vezano za sijanje, vrijeme sijanja i ostalo, ja sam dosta mladji, ali eto, stariji su me ucili, posebno nana i dedo, da nista ne ide na njivu prije prvog maja, zbog mrazeva, hladnoce itd, bez obzira na uslove vani, preko noci se moze promjeniti vrijeme, ja to postujem i drzim se toga, proslu sezonu sam preorao njivu u jesen, isfrezao krajem aprila, i u maju posadio sve, krompir, luk, itd. Prosla godina je, bar sto se mene tice bila jako losa za krompir, bio je jako sitan, i slabo rodio, vjerovatno zbog onih silnih kisa, pa onda onih dugotrajnih susa, ja na njivi gdje sijem kropmir, luk i ostalo nemam vode, tako da slabo kad sta zalijem, jer mi nije ni blizu kuce, tako da je prosla godina bila jako losa sto se tice krompira. a recimo pretprosla je bila tako rodna hvala bogu, da sam imao blizu tonu krompira, dosta toga podijelio, nesto prodao ....Mu'min wrote:Ma kakav problem. Ja sam svoje poslo.armin_jocker wrote:Mumine, nadam se da nije problem sto jos nisam preuzeo i posadio??
A što se tiče sjemena i onako sam ti poslao paradajze tako da imaš ti još mjesec dana do sijanja.
Ja sijem oko 8.marta još imam puno topliju klimu od tvoje.
Samo hrabro naprijed.
armin_jocker wrote:Mumine, nadam se da nije problem sto jos nisam preuzeo i posadio??
Vrtalar...kad si sadio Matovilac (Valerijanu)...ako je danas bereš.Je li pod "zimska bašta" podrazumjevaš staklenik ,plastenik ili zimsku sjetvu?vrtlar wrote:
Vrtlaru, bas tako, imam plac u nahorevu, postavljao sam i slike negdje ovdje, na temi. Sto se tice vode, rahmetli dedo, kada je kupio ovaj plac, dogovorio je sa covjekom cija je bila zemlja, da sa njegovog izvora, dovedemo vodu na moj plac, a to je nekih 200 m razlike, od njegove vode, do mog placa. Ja sam jos prosle godine organizovao to, zajedno sa komsijom iznajmio bager, prokopao kanal, postavio crijevo od izvora pa do basce, i to je bio zahtjevan projekat, i finansijski, sad bi trebao na mjestu gdje je izvor vode iskopati dobar rezervoar, i kupiti neku pumpu, koja ce bi izbacivati vodu, jer od izvora vode, pa do mog placa nema pada, takav teren, i bez pumpe i dobrog rezervoara nema nista. U planu je to ako mognem ove godine zavrsiti, kao i neki mali objekat na placu, ako nista neka drvena brvnarica, u koju cu se moci skloniti, ostavi alat, da ga ne vozam svaki put sa sobom.vrtlar wrote:[quote="armin_jocker"armin_jocker wrote:Mumine, nadam se da nije problem sto jos nisam preuzeo i posadio??
Nasi stari su govorili da je najbolje poslije djurdjevdana sijati u basti.A sto se tice iskustva danas ga imas vise nego prosle godine.Samo polako naucices.Koliko se sjecam imas plac u Nahorevu imas li kakvu mogucnost bunar iskopati ili nesto slicno.Krompir je pozeljno minimum tri puta dok je u cvatu zaliti.Nesto moras skontati u vezi vode.
Oticon wrote:Vrtalar...kad si sadio Matovilac (Valerijanu)...ako je danas bereš.Je li pod "zimska bašta" podrazumjevaš staklenik ,plastenik ili zimsku sjetvu?vrtlar wrote:
