Inicijativa roditelja djece iz sarajevskih vrtića

[valterbranisarajevo]

KEBINI ZAPISI - MULTIKULTURNO SARAJEVO: Laž, mit, istina, ili...

Autor ozren kebo

Ponedjeljak, 10 Siječanj 2011 15:20

Šta ovo sad bi? Prošlo je punih 48 sati a da se niko od javnih djelatnika i intelektualaca iz Bosne i Hercegovine nije otresao o Sarajevo. Nema grada podlije napadanog, ni sistematičnije demoniziranog (uzrok i početak ukupnog zla u regionu), ali, isto tako ni ispraznije slavljenog (uzor zajedništva i multietničke kulture), kao što je to slučaj sa slavnim šeherom. Tako je to, vikendom ne radi čak ni uvijek raspoloženi Rajko Vasić.

SVINJETINA I DJEDA MRAZ

Sarajevo je već dugo izloženo tim opozitnim nekritičkim rafalima, koji ga ili slave ili demoniziraju. Njegov istinski karakter razorenog grada, koji pokušava da izgradi novi identitet, ostaje negdje između dva ekstremna pokušaja.
Zanimljiv fenomen: civilizacijska, kulturna i politička vrijednost Sarajeva nekako je (u stvari – jedva) preživjela brutalne metode Radovana Karadžića, Ratka Mladića i njihovog vojno-polijcijsko-artiljerijsko-snajperskog aparata. Ali čini se da neće preživjeti suptilne metode Karaždićevih i Mladićevih žrtava. Ono što Srbi nisu uspjeli granatama i snajperima, Bošnjaci, a pogotovo njihova dva najvitalnija segmenta, religijski i tajkunski, imaju šansu da unište najefikasnijim sredstvom razaranja – politikom. Od afere svinjetine, 1995. i 1996. godine, do afere vjerskog obrazovanja i zabrane Djeda Mraza u vrtićima, 2008. godine, napravljen je puni krug. Unutar tog kruga možemo pratiti koherentan niz političkih poteza koji su sistemski urušavale multietničku prirodu jednog grada. On postaje sve grdniji otkako je etnički i religiozno sve homogeniji. To naravno nije sarajevski specifikum na ovim prostorima, naprotiv, čini se da je riječ o općem mjestu, ali to jeste nepopravljiva šteta za Sarajevo.

SAVRŠEN KRUG

Uništiti tu civilizacijsku raznolikost mogla je samo kratovidna politika, lišena osnovnog osjećaja za život. Kulminacija tog procesa bio je nesuđeni queer festival, odnosno dobro smišljena i organizirana teroristička akcija koja ga je onemogućila. Vlast je zakazala, policija loše procijenila i još lošije odreagirala, u zapadnoj Hercegovini smišljali su deseteračke rugalice na račun pretučenih novinara, a grad se, po starom dobrom običaju, podijelio. Najglasnija je - u svojoj šutnji - bila nijema većina, solidarna ako ne baš s nasiljem, onda s vrijednostima koje zagovaraju akteri nasilja.

Sarajevo je u protekle dvije decenije prošlo višestruku, ponekad užasno bolnu tranziciju: iz samoupravljanja u demokratiju, iz demokratije direktno u trogodišnju opsadu, iz opsade u postratnu konfuziju, mješavinu neutemeljenog prosperiteta i političke retrogradnosti, iz postratne konfuzije u privid normalnog grada, a odatle u globalnu ekonomsku krizu. Previše transformacija za jedan relativno mali grad. Sarajevo je polis koji traži sebe, posustaje, propada i diže se, mjesto koje je u neprestanom vrenju, u nastojanju da opravda sopstvenu sliku iz mita o „neponovljivom gradu u kojem se susreću Istok i Zapad“ i koji se u tom susretu ponekad malo zaboravi, usvajajući najgore s Istoka i još gore sa Zapada.

GODINA EVROPSKOG PREISPITIVANJA MULTIKULTURALIZMA

Gradovi etnički strukturirani poput Sarajeva nikada nemaju jednostavnu povijest. Multietničnost je fenomen koji uglavnom zbunjuje, podložan je najrazličitijim tumačenjima. Prošle godine njemačka kancelarka Angela Merkel uznemirila je duhove izjavom da je u Njemačkoj multikulturalizam propao i da treba razmišljati o drugim modelima (su)života. Većina promatrača ovu je izjavu prihvatila zdravo za gotovo, iako bi se njemačka situacija mogla protumačiti i radikalno drukčije nego što je to uradila uvažena kancelarka: multikulturalizam je u potpunosti zaživio, jer Turci i druge „opasne manjine“ nisu pristali na asimilaciju, nego su ostali da žive u Njemačkoj, zadržavši svoju izvornu kulturu. I tad, s tim zaživjelim multikulturalizmom izbio je problem jer ga se smatra izvorištem terorizma i drugih zala. Merkelova je stoga svim nenijemcima u Njemačkoj zaprijetila oštrijom politikom i intenzivnijom asimilacijom, kao preduslovima suživota. A i u ostatku Evrope je slično, to najbolje znaju Romi deportirani iz Francuske. Izgleda da je 2010. bila godina evropskog preispitivanja multikulturalizma.

PRO ET CONTRA

Kakve su operativne mogućnosti, a šta strateške posljedice takve politike, svjedočit ćemo narednih godina. Kakve probleme u Sarajevu stvara pokušaj gušenja tog multikulturnog ozračja vidjelo se na primjeru Djeda Mraza. Ta benigna dječija zabava ovdje je izrasla u provrazredni politički problem. Uoči Nove godine u Graciji smo htjeli da u rubrici Pro et contra sučelimo dva opozitna mišljenja. Polazeći od stava da je dijalog nezamjenjiva forma rješavanja problema, imali smo ideju da o fenomenu Djeda Mraza govore Mladen Jeličić Troka, odjeven u svoju tradicionalnu novogodišnju crveno-bijelu uniformu, i Arzija Mahmutović, osoba koja je Djeda Mrazu osporila ideološki legitimitet. Bila bi to izvrsna prilika da se ukrste argumenti i da svaka strana iznese razloge zbog kojih misli da je Djeda Mraz (ne)važan. Troka je odmah pristao, a gospođa Mahmutović nam je, nakon dvodnevnog razmišljanja, rekla: „Naš menadžment je odlučio da nećemo učestvovati u vašoj rubrici.“

Tako menadžment. Poziv na raspravu odbijen je bez objašnjenja, jer raspava bi vjerovatno do kraja razotkrila mračnu pozadinu slučaja. Ovaj grad morao bi ići u drugom smjeru. Možda je moguće drugačije Sarajevo, prototip političke, medijske i kulturne strategije koja će biti biti nešto sasvim novo u odnosu na arhaične modele što ih baštine sve dominantne politike u Bosni i Hercegovini.

BOLJI DIO BIH

Sarajevo je neuporedivo bolji grad od onog monstruma kakvim ga predstavljaju ostrašćeni banjalučki i zapadnohercegovački ideolozi. Istovremeno, neuporedivo je lošiji od slatkaste vizije posvećenog multietničkog čeda, kakvim ga oslikavaju lokalni političari i patriotski intelekualci, ali i neinventivni mediji i novinari, slijepi i gluhi za nedaće drugog, drugačijeg i svega što je različito. Sarajevo bi se danas, na početku 2011. godine, najlakše moglo opisati kao grad rekonvalescent. Ima odgovornost koju još teško prepoznaje. Prva odlika te odgovornosti je tolerancija kao politički, medijski i civilizacijski metod, a ne kao politikantska fraza... A tolerancija je danas, nažalost, ovdje prisutna tek u tragovima.

Politika, izvorno zamišljena kao vještina harmoniziranja društvenih odnosa, ovdje je odavno izrasla u suprotnost, u disciplinu beskrajnog umnožavanja konflikata. Trijumfalistička, eruptivna ofanziva konfliktne politike, otrovanih medija i svađalačke kulture u kreativnom je usponu. Hoće li ta ofanziva uroditi konfliktom kao trajnim obilježjem, ili ovo društvo ima ljudi i snage za drugačije promišljanje i djelovanje, veliko je pitanje. Ozbiljna priča o multikulturnog karakeru društva ne može se izroditi iz sadašnje politike. Ali može iz njene alternative. I eto pravog pitanja: ko je alternativa sadašnjoj političko-intelektualnoj eliti? Danas, kada brojni dokazi govore o svestranom propadanju bosanskohercegovačkog društva, potrebnije je nego ikad sagledati mogućnosti koje su na raspolaganju.

Ako je strategija „doktrinarni spiritus movens kreiranja društva“, postoji li onda smislen strateški okvir za Sarajevo, glavni grad temeljito posvađane države? Je li moguće pronaći osjetljivu ravnotežu između različitih interesa i interesnih grupa? Je li moguće kulturu konflikta zamijeniti djalogom? Ili će mjesto na kojem se „skladno susreću i obogaćuju četiri religije“ izrasti u grad u kojem se krvavo i žestoko svađaju i kolju četiri, pet, sedam, deset različitih politika? Evo prošli su izbori, evo dođe, ili dolazi (vrag bi ga znao, mi smo društvo vječitog konstituiranja vlasti) novo rukovodstvo. Možda oni znaju odgovore na ova pitanja?

zurnal

[Hipatija]

Sta je problematicno u tome sto se mom djetetu nudi mogucnost, zakonom definisana, da ima i religijsko obrazovanje?

Ništa nema problematično što je svakom zakonom predviđeno pravo na vjersko obrazovanje.
Problematično je gdje, kad i kako to pravo ostvarivati i kojim sredstvima finansirati!
Poseban problem je ostvarivanje tog prava u takvim ustanovama kao što su dječiji vrtići. Taj "problem" ima više komponenti nego što ih ti umiješ i osmisliti ( a kamo li razmisliti i pravilnu akciju osmisliti)!

[drndalo]

Inace je svjetski poznato da djeca tog uzrasta <6 god. izrazavaju veliko razumijevanje tema: Grijeh, Raj, Pakao, itd...

Imam druga koji je sam vjerski sluzbenik, i koji svoju djecu u osnovnoj skoli ne da na vjeronauku... Kad sam ga pitao zasto, kaze covjek:"Ko ce ih tome lakse i bolje nauciti od mene...?"

On je u "ona-anamo mrska" vremena naucio sve sto mu je trebalo o vjeri, zainteresovao se, i odlucio da mu to bude zivotni poziv... A sve iz kuce... Kakvo nam je skolovano skolstvo, mogu misliti tek kakvi su nam priuceni vjeroucitelji...

[Hipatija]

Otvoreno da kažem: Mislim da uvođenje religije u dječije ustanove u Sarajevu nije realizovano ni zbog vjere ni zbog djece.

[valterbranisarajevo]

Kantonalni sud ukinuo privremenu mjeru Arziji Mahmutović: Nema prepreka za imenovanje Jajetovićke

Nakon što je predmet dva puta vraćan u Općinski sud na novi postupak, 15. decembra ukinuta je mjera kojom se zabranjuju aktivnosti u vezi sa razrješenjem i postavljanjem direktora vrtića

Nakon što je postupak tužbe u kojoj je Arzija Mahmurović tužila Vladu Kantona Sarajevo u dva navrata vraćan Općinskom sudu, Kantonalni sud u Sarajevu donio je 15. decembra rješenje kojim se prvostepeno rješenje preinačava tako da se predlagateljica osiguranja (Arzija Mahmutović) odbija sa zahtjevom za određivanje pomenute mjere. Ovom mjerom, sad već bivša direktorica JU Djeca Sarajeva nastojala je i izvjesno vrijeme i uspjela vezati ruke nadležnima u preduzimanju bilo kakvih aktivnosti u vezi sa razrješenjem i imenovanjem direktora sarajevskih vrtića.

U Pravobranilaštvo Kantona i u JU Djeca Sarajeva ovo je rješenje, kako saznajemo, stiglo posljednjeg dana decembra. Njime su praktično otklonjene sve nedoumice vezane za izbor direktora Ustanove, koji je Vlada provela u prošloj godini.

Pored toga, otkriveno je da je direktorica Arzija Mahmutović, kojoj je mandat istekao 8. oktobra, nezakonito nastavila obnašati ovu funkciju. Naime, na rješenje o tehničkom mandatu koji je uslijedio, Mahmutovićka nikad nije dobila potpis tadašnjih članova Upravnog odbora JU Djeca Sarajeva i Vijeća roditelja ove ustanove.

Ovim bi rješenjem Kantonalnog suda na mjesto direktorice mogla doći Vasva Jajetović, jedan od najiskusnijih radnika JU Djeca Sarajeva i pedagog u ovoj ustanovi.

Pored pomenutog rješenja, na koje ne postoji mogućnost nove žalbe, JU Djeca Sarajeva u narednom periodu očekuje uvođenje trezorskog poslovanja i kolektivnih ugovora. Time bi se u velikoj mjeri spriječila samovolja uposlenih u menadžmentu vrtića.

Jelena Milanović

Oslobođenje 14.01.2011.

[nosara]

Ove godine po pet deda-mrazova na jedan vrtic...

[ultima_palabra]

Lijte kiše 'ladne vode, Arza ode

[shuriken]

ko da vidim, sad ce je stavit za savjetnicu u neki drzavni pedagoski zavod or something.

[gradskadjeca]

A na njeno mjesto ce doci neka druga Arzija, koja je eto otvorenija prema medijima

[PipiDugaDevetka]

Meni žao Arzije, ipak je to osoba kojoj je potrebna stručna psihijatrijska pomoć. Gubitak djeteta, ?razvod?, sama protiv skoro svih,...Neizdrživo je to,...

[modesti]

Ja i dalje ne mogu vjerovati da Arzija ide... teško mi pravo da povjerujem. Sve kontam da je ona kao neki mutant Ben 10 koja se samo pojavi a mi lijepo svi vidjeli kad je zgazio ogromni valjak.

Nadam se nekom normalnom na njenom mjestu. Sram bilo i nju i ministra obrazovanja što je štitio i gledao šta radi djeci a nije ništa učinio.

Valjda me neće banovati radi ovoga

[mayab]

Meni žao Arzije, ipak je to osoba kojoj je potrebna stručna psihijatrijska pomoć. Gubitak djeteta, ?razvod?, sama protiv skoro svih,...Neizdrživo je to,...

[Mama dvoje djece]

Što se tiče odlaska Arzije, nemojmo se odmah radovati, tako nam je bilo i prošli put pa je završilo neslavno na sudu.
Inače i ja mislim da se ona gura u neku višu instituciju, jer je za vrijeme ovog svog mandata išla na postdiplomski u RS-u i učestvovala u izradi knjige o slobodnom vremenu mladih tako da ona nama vjerovatno sprema još iznenađenja u školovanju naše djece.

Evo vam malo podataka o pohađanju dodatnih aktivnosti u JU Djeca Sarajevo. naime sada već i odgajatelji progovaraju (nisam znala za ovu odluku Suda ali su se možda zbog toga oslobodile i progovorile).
Vjeronauku pohađa 727 djece.
Ples preko 900 (tačno u broj ne znam)
Engleski preko 900
Njemački oko 50
Francuski oko 50
znači jezici preko 1000

Što se tiče one priče oko katoličkog Božića, bila je organizovana jedna centralna svečanost u Vrtiću Skenderija u kojoj su se djeca upoznala sa običajima, i u posjeti su im bili i svećenik i časna sestra... Znači nije to bilo u svim vrtićima.

Ima toga još ali za sada nije bitno.

[Fliksi]

Što se tiče odlaska Arzije, nemojmo se odmah radovati, tako nam je bilo i prošli put pa je završilo neslavno na sudu.
Inače i ja mislim da se ona gura u neku višu instituciju, jer je za vrijeme ovog svog mandata išla na postdiplomski u RS-u i učestvovala u izradi knjige o slobodnom vremenu mladih tako da ona nama vjerovatno sprema još iznenađenja u školovanju naše djece.

Evo vam malo podataka o pohađanju dodatnih aktivnosti u JU Djeca Sarajevo. naime sada već i odgajatelji progovaraju (nisam znala za ovu odluku Suda ali su se možda zbog toga oslobodile i progovorile).
Vjeronauku pohađa 727 djece.
Ples preko 900 (tačno u broj ne znam)
Engleski preko 900
Njemački oko 50
Francuski oko 50
znači jezici preko 1000

Što se tiče one priče oko katoličkog Božića, bila je organizovana jedna centralna svečanost u Vrtiću Skenderija u kojoj su se djeca upoznala sa običajima, i u posjeti su im bili i svećenik i časna sestra... Znači nije to bilo u svim vrtićima.

Ima toga još ali za sada nije bitno.

Svi mi znamo da je interes za vjeronauku najmanji (u grupi dodatnih aktivnosti), samo bi bilo vrijeme da to napokon prihvate i oni vatreni zagovaraci jednog i jedinog ispravnog misljenja.
Bilo bi lijepo kada bi napokon ova ustanova dobila odgovarajucu osobu na poziciji direktora i kada bi se ta osoba pozabavila strukturom ustanove, prihodima i rashodima, i napokon uspostavila normalan sistem uposljavanja, javnih nabavki, potrošnje...osigurala djecu, uvela normalno zimovanje/ljetovanje, proslavu svih praznika (svih za sve ili svih za one koji slave - bez imperativa proslave bajrama za katolike ili sl. u tom slucaju).
I naravno, novi upravni i nadzorni odbor i direktor/ica moraju detaljno ispitati kompletno poslovanje u prethodnom mandatu

[Jara]

Iz koje je stranka nova direktorica? SBiH?

[crno_sa_zlatnim]

SBB

[Jara]

Zar nije bila u igri dok sbb još nije osnovana?

[crno_sa_zlatnim]

Jeste, ali i u SBB je mnoštvo ljudi koji su pošteni i stručni. Ukljucujuci i gospodju Jajetovic.

[Jara]

Jeste, ali i u SBB je mnoštvo ljudi koji su pošteni i stručni. Ukljucujuci i gospodju Jajetovic.

Ne kažem ništa, samo tampi jer mi se čini da je bila u SBiH.
Glavno da dobro obavlja svoj posao...vidjet ćemo!

[denis.istok]

Extra ako je SBB, ne sumnjam u postenje i dobre namjere ali ipak kada znas da iza sebe nemas mocne mentore potrudit ces se da radis svoj posao posteno i odgovorno i da ne dajes razloga nikom da te smjeni.

Inace po novoj podjeli fotelja uvijek je moguca smjena 1 glas ministarstva i 2 glasa od radnika ili roditeja i gotovo.

Kad stupa na duznost??

[Jara]

Bumo vidli, želimo sve najbolje!
btw, mnogi iz SBiH prešli u BBI

[valterbranisarajevo]

Mahmutović odmara u Londonu?!

Uprkos činjenici da je sa vrata skinula natpis sa funkcijom direktora, Arzija Mahmutović i dalje vedri i oblači Javnom ustanovom Djeca Sarajeva

Iako je postupak tužbe u kojoj je Arzija Mahmutović tužila Vladu Kantona Sarajevo u dva navrata vraćan Općinskom sudu, a kako je Oslobođenje pisalo, Kantonalni sud u Sarajevu donio 15. decembra rješenje kojim se prvostepeno rješenje preinačava tako da se predlagateljica osiguranja (Mahmutović) odbija sa zahtjevom za određivanje spomenute mjere, do danas ništa nije urađeno. Ovom mjerom, odavno bivša direktorica JU Djeca Sarajeva nastojala je i izvjesno vrijeme uspjela vezati ruke nadležnima u preduzimanju bilo kakvih aktivnosti u vezi sa razrješenjem i imenovanjem direktora vrtića. No, mukama odgajatelja još nije došao kraj.

U Pravobranilaštvo Kantona i u JU Djeca Sarajeva ovo je rješenje, kako saznajemo, stiglo posljednjeg dana decembra, a njime su otklonjene sve nedoumice u vezi sa izborom direktora Ustanove, koji je Vlada provela u prošloj godini. Zakonskih prepreka za imenovanje Vasve Jajetović, dugogodišnjeg pedagoga u JU Djeca Sarajeva, za direktoricu više nema, ali...
Činjenicu da je novi saziv Vlade Kantona zauzet krojenjem budžeta za ovu godinu i zadatim rokovima, Arzija Mahmutović, kojoj je mandat istekao još 8. oktobra, itekako zna iskoristiti. Kako saznajemo, Mahmutović je na dan objave rješenja Kantonalnog suda u našim novinama, lupala šakom od stol u kabinetu direktora JU Djeca Sarajeva, govoreći kako je niko ne može skinuti sa funkcije, da bi u ovoj sedmici otputovala u London?!

Pred odlazak na godišnji odmor, Mahmutović je sa vrata direktora Ustanove skinula natpis sa funkcijom i svojim imenom, ali se potrudila i da u direkciji vrtića ostavi svoje satelite, koji su nastavili vedriti i oblačiti JU Djeca Sarajeva, prema njenim uputama.

Odgajateljima ostaje nada da će Vlada razriješiti Mahmutović dužnosti, koju odavno obavlja nelegalno jer su joj članovi bivšeg Upravnog odbora osporili i tehnički mandat, prije njenog povratka sa puta, sa kojeg se, vjerujemo, neće vratiti sa još jednim certifikatom za kvalitet rada. Ili možda hoće?

Sve se usvaja jednoglasno

Na posljednjoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo, na dnevnom redu našlo se 20 tačaka, a kako saznajemo, sve su usvojene jednoglasno.

Iako uvrštena na dnevni red, tačka o razrješenju Arzije Mahmutović nije se razmatrala, a najvjerovatnije da će se to desiti po usaglašavanju nacrta budžeta kantona za ovu godinu.

J. Milanović

Oslobođenje 29.1.2011.


Luđakinja

Pitam se pitam da li će i ovu odluku nova vlada donijeti jednoglasno?

[zonbirile]

Bosni je proed zatvora pod hitno potreban stacionar za ovakve lujke.

[valterbranisarajevo]

Raja hoćemo li prirediti vatromet? Smijenjena jednoglasno.

[valterbranisarajevo]