Ljudi, ne ide to bas tako ba.
Zamislimo da u jednom trenutku imamo 1.000 individua
Homo vrste na planeti,
erektus,
habilis, nije bitno za raspravu. Svaka od ovih individua posjeduje genetske varijacije jer da nije tako onda bi svi bili
pljunuti klonovi sto u prirodi nije slucaj. Kako posrijedi imamo spomenute varijacije onda u formulu ubacijemo funkciju selekcije koja je u temelju zasnovana na interakciji individue sa svojom okolinom. Bitno je napomenuti da je proces interakcije iskljucivo jednosmjeran jer se adaptacija vrsi u smjeru organizam-okolina ali ne i obratno (
lamarkizam). Osim jednosmjernosti moramo naglasiti i da je okolina dinamicna jer da nije tako onda selekcija ne bi imala gotovo nikakvog znacaja. E sada, zamislimo ponovo tih 1.000 praljudi koji skladno zive svoj zivot. U jednom trenutku dolazi do promjene klime (sto je zapravo pravilo za nasu atmosferu) koje bi se ogledale u hladnijim i susnijim danima sto bi za direktnu posljedicu imalo smanjivanje kolicine esencijalnih resursa. Silom prilika, nekoliko individua spontano dolazi na ideju da rijetko uhavcen plijen ispecen na vatri, osim toga sto bi bio ukusniji, bio bi i dosta kaloricniji jer bi se provario na nacin koji bi imao za posljedicu vecu energetsku vrijednost, sto zapravo i jeste slucaj.
E sada dolazimo do onih varijacija izmedju individua. Iako one nisu vidljive one ipak postoje i ogledaju se u fenotipskim razlika koje u ovom slucaju mozemo okarakterisati kao razlicite metabolizme. Dakle, svi od njih, kao i svako od nas ima bio-hemijske metabolicke mehanizme koji variraju u svojoj efikasnosti od osobe do osobe. Razlicitosti su direktno determinirane genima. Kako svih 1.000 praljudi pocne jesti peceno meso vecina pocne imati probleme sa probavom jer nisu navikli na termalo obradjenu hranu. Ovdje na scenu dolazi selekcija koja favorizira onu manjinu koja nema probleme sa probavom tako sto ce oni imati bolje reproduktivne izglede - imat ce vise potomaka. Kako se genetske karakteristike prenose sa roditelja na potomka onda imamo to da ce i ti potomci imati urednu probavu pecene hrane i samim tim bolju prehrambenu energetsku iskoristivost jer ce nositi gene svojih roditelja. S druge strane, ona vecina jedinki sa probavnim problemima termalno-obradjene hrane da bi postigla istu energetsku iskoristivost morat ce pribaviti veci ulov sto ce biti jako tesko s obzirom na manjak resursa, tj. plijena. Dakle, sa aspekta prirodne selekcije, genetske varijacije koje ce pospjesiti efikasnost probave termalno-obradjene hrane ce biti u velikoj prednosti. Ako klima ostane duze vremena takva, sto je vecinom slucaj u prirodi, onda ce se geni za bolju probavu vremenom rasiriti po populaciji. Nacin na koji ce se to desiti je to da ce jedinke koje ne posjeduju ovu podobnu genetsku varijaciju vremenom polako izumrijeti jer, samim tim sto ce im biti teze generirarti energiju iz svoje hrane koja je, uz to, postala rijetkost, oni nece biti pretjerano uspjesni u pronalasku partnera pa samim tim i prilicno neuspjesni u osnivanju potomstva. Ne zaboravimo da je primarni cilj u pronalasku partnera njegova sposobnost da obezbjedi sigurnost buducem potomku, bez obzira da li je u pitanju muski ili zenski aspekt (svi smo mi u potrazi za signalima u mogucem partneru koji impliciraju sposobnost kao, recimo, njegovo/njeno zdravlje i drustveni status). A ako nema potomstva onda specificna genetska kombinacija u jedinki (genom) nema buducnost i, jednostavno govoreci, njihova genetska loza ce vremenom izumrijeti. Vremenom, manje onih neefikasnih, a vise onih efikasnih u vrsti i imamo evolucionu promjenu.
Ukratko, evolucija nije mehanizam koji djeluje na nivou jedinke koji ima zadatak da vremenom nesto mijenja jer to nesto postaje manje potrebno jedinki. Upravo oprecno. Ono sto je posrijedi je to da imamo individualne adaptivne sposobnosti na datu okolinu gdje je biti ili ne biti za individuu. Dakle, jednostavno da ne postoje bilo kakve postepene promjene na individualnom nivou u toku zivota jedinke. Ona ako nema genetsku predispoziciju da se prilagodi/adaptira na datu okolinu ona biva uklonjena selekcijom. Ono sto se mijenja je zapravo vrsta!
Vrsta je bazirana na varijetetima jedinki koji je cine i koje prirodna selekcija ili favorizira ili ne. Varijeteti koji ne zadovoljavaju otpadaju dok varijeteti koji su sposobni za adaptaciju ostaju, sto bi se takodjer moglo preformulisati kao:
evolucija vrste se ogleda u dinamici varijeteta i njihovoj gravitaciji ka odredjenom smijeru u interakciji sa okolinom.
Sto se recentnih primjera tice na ovoj temi, ako uzmemo gorespomenutu pretpostavku u vezi rasta noktiju i evolucije odmah ce nam biti jasno da je ista sasvim pogresna. S druge strane, ako bi slijepo crijevo pocelo stvarati probleme po opstanak jedinke prije vremena njene reprodukcije onda bi selekcija vremenom favorizirala one jedinke koje ili nemaju ove reproduktivno uslovljene probleme (sto je slucaj u nasoj vrsti) ili bi selekcija favorizirala jedinke koje bi imale sve manje i manje slijepo crijevo dok se isto ne bi skroz uklonilo iz vrste.
Ljepota teorije evolucije se ocituje upravo u ovoj jednostavnosti njenih kljucnih mehanizama.
