Zaustavljena gradnja Avaz -Azra tornja

[Alkos]

Hvala ti Alija sto nam ostavi sina Bakira i co. - Ganici, Silajdzici, Saje, Radoncici, Imamovici, Bicakcici, Cengici, Budnje, Hece, Causevici, Brankovici, Okerici, itd. Neka mi ne zamjere oni koje sam nenamjerno izostavio, jer lista je poprilicno podugacka, jer valjalo je toliko novca podijeliti kako bi narod zivio bolje...
Danas ipak imamo BBI umjesto Sarajke, Importanne cemo jos malo pa imati, Avaz je vec tu sa 2 super nebodera, Imamovic samo sto nije dobio dozvolu, nego ucjenjuju ga supci. U Telecomu su zaposlili sve vrijedne i obrazovane ljude, a ne ko ostali po rodjackim linijama, ceka se dobra ponuda da ga nekome prodaju, ko ponudi najvise izgleda, pa da vecinu novca uloze u izgradnju autoputa i podijele penzionerima i socijalno ugrozenim. Ganic ima najljepsu vilu i svi ljudi koji prodju pored, zastane im dah, stvarno se lijepo uklapa u onom okruzenju. A da ne spominjem razne evente i modne revije koje se organizuju u tih nekoliko hiljada kvadrata. Svaka cast Emina! Inace, takav covjek zasluzuje da ima svoj fakultet i da obrazuje nasu omladinu, za nekih 40.000 KM godisnje, jer ipak dosta toga mogu nauciti od njega...

Inace, sve su to fini i posteni ljudi, tako da nam ovakvi zakoni i ne trebaju i normalno je da ce glasati protiv njegova usvajanja. Treba im vjerovati!!

SDA demokratija...




Znam ja nas, jebo ti nas.

[delightful]

madner, opomena zbog vrijedjanja sagovornika.

zonbirile i aerosa, takodjer.

[madner]

Zonke umjesto da citiras zakon koji je pao 5 puta i koji ima sanse da se usvoji kao i ti da napises post koji je citljiv, pogledaj srbijanski zakon. Za koji si tvrdio da optuzeni mora dokazivat svoju nevinost i gdje ti fino pise da je to do tuzitelja.

Pa onda poruci drugu Zlatku da prepise bolje, jer to je zakon koji se ne kosi sa osvonim nacelima pravne drzave kao ovaj njegov. Pogledaj sta tamo radi agencija i da je tuzitelj uvijek taj koji mora dokazati krivicu.

Dobar je Djeraldo, samo ga je precerao za malo bombastican naslov. Nije dodao da je to privremeno oduzimanje. A pravdat se hoce, samo ce tuzitelj biti taj koji mora iznjeti dokaze jel ili nije.

Ko je zaradio pare legalno neće imati problema da dokaže izvor tih para ( a na kraju krajeva - to određuje sud, a ne tužilaštvo; ne pokreće se ovaj sistem kaznenom prijavom(što može i baba Mara), podizanjem optužnice(tužilaštvo), već potvrđivanjem optužnice od strane suda). Jer velika para koja se zaradi legalno uvijek prođe kroz neki papir. Bila to radna knjižica, ugovor o djelu, nasljedstvo,...a za sitnež te niko i neće ganjati.

Nadji mi tvoju platnu listu prije 6 godina.
Argument da se ne trebas bojati zakona ako si neduzan je malo zastario. Koliko su zakoni tu da gradjane stite od kriminalaca, toliko su i mehanizmi tu da gradjane stite od drzave. Procitaj ovaj prijedlog zakona, gdje se predvidja da agencija moze i mimo podizanja krivicne prijave pokrenuti postupak za oduzimanje imovine (ovo je bas americki), pa mi reci gdje je tu mehanizam zastite?

[zonbirile]

@madner
ovde tin sve pi[e,a sudovi su tu da se sve ne bi izrodilo u lov na vje[tice.Uostalom u ;emu je problem ,kod bande,kada je tako benigno i ve' vidjeno.

(1) Najkasnije do proteka roka iz člana 20. stav 4.. ovog zakona sud će održati ročište za potvrdu donesenog rješenja . Nedolazak protivnika ne sprečava održavanje ročišta.

(2) Nakon saslušanja stranaka, sud će ili ukinuti ili potvrditi rješenje o mjeri osiguranja.

(3) Sud će ukinuti mjeru osiguranja ako:

protivnik učini vjerovatnim da vrijednost sredstava, prihoda ili imovine iz člana 19. stav 1. tačka 2.ne prelazi iznos od 25.000 KM.

protivnik vjerodostojnim ispravama dokaže zakonitost svojih izvora sredstava, prihoda ili imovine,

protivnik učini vjerovatnim da sredstva, prihod ili imovina iz člana 19.stav 1. ovog zakona niti su pribavljena u cijelosti ili djelomice prikrivanjem izvora protupravno pribavljenih sredstava , prihoda ili imovine , ili ne postoji opasnost da će protivnik osiguranja onemogućiti ili znatno otežati oduzimanje imovine, sredstava ili prihoda.

(4)Ako potvrdi rješenje sud će za rok od šest mjeseci produljiti vrijeme za koje je mjera osiguranja određena, vodeći računa o težini krivičnog djela, opasnosti da bi se bez mjere osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo oduzimanje imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom te imovinskim prilikama protivnika kao i osoba koje je on po zakonu dužan izdržavati.

(5)Ukupno trajanje produljenja ne može iznositi više od godinu dana.

(6) Ako do proteka roka iz člana 20. stav 4. ovog zakona bude pokrenut krivični postupak , sud će o održavanju ročišta obavijestiti oštećenika i u pozivu ga upoznati s pravom podnošanja imovinskopravnog zahtjeva. Oštećeni može na ročištu predložiti određenje privremene mjere osiguranja tog zahtjeva prema odredbama koje vrijede za izvršni postupak.

Član 22.

(1) Protiv rješenja iz člana 21. ovog zakona stranke se mogu žaliti u roku od tri dana od donošenja. Ako povodom žalbe protivnika protiv rešenja o mjeri osiguranja iz člana 19., stav 2., tačka 3.. ovog zakona sud to rješenje ukine, može izdati nalog pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa da protivniku ili trećoj osobi na temelju naloga protivnika, da ne uskrati s računa isplatu novčanog iznosa za koje je određena privremena mjera.

Član 23.

!2) Najkasnije tri dana prije isteka vremena na koje je mjera određena, sud će odrediti njezino produžavanje ako se nisu promijenile okolnosti pod kojim je mjera određena.

Član 24.

(1) Sudija će na prijedlog protivnika ukinuti mjere osiguranja ako krivični postupak protiv protivnika nije pokrenut odnosno započet najkasnije do proteka godine dana od donošenja rješenja o njezinom određivanju.

(2) Rješenje o ukidanju mjere dostavit će se po službenoj dužnosti osobama iz člana 19. ovog zakona.

(3) Protivnik može u takvim slučaju od predlagača zatražiti naknadu štete prema općim propisima.

Član 25.

(1) Osiguranje sredstava, prihoda ili imovine ostvarene krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona može se u Bosni i Hercegovini odrediti i provesti prema uvjetima propisanim međunarodnim ugovorom i ovim Zakonom.

(2) O zamolnicama stranih sudova odlučuje nadležni sud, a o zamolnicama drugih državnih tijela o davanju obavijesti u vezi prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine ostvarene krivičnim djelima odlučuje Agencija.

VII Upravljanje sa oduzetom imovinom

Član 26.

(1) Sredstva, prihodi ili imovina koja su stečena putem krivičnih djela iz člana 3. ovog zakona i koja su oduzeta pravosnažnom odlukom nadležnog suda u Bosni i Hercegovini budžetski je prihod Bosne i Hercegovine i koristi se namjenski za socijalne potrebe.

(2) Sa oduzetom imovinom upravlja Agencija, izuzimajući oduzeta sredstva, prihode ili imovinu za krivično djelo iz člana 195. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine- neovlašteni promet opojnim drogama, sa kojom upravlja općina/ opština i koristi se za socijalne potrebe.

Član 27.

Podzakonskim aktima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine bliže će se odrediti način i uvjeti raspolaganja sa imovinom iz prethodnog člana.

VIII Čuvanje službene tajne

Član 28.

Direktor Agencije, njegov zamjenik, kao i svi zaposlenici u Agenciji, te tužilaštvu, sudu, policiji i drugim tijelima koja su sudjelovala u provođenju određenih radnji po zahtjevu Agencije, dužni su kao službenu tajnu čuvati podatke koji su zakonom određeni kao tajni bez obzira na način na koji su do njih došli..

Član 29.

Svi spisi, isprave i zapisnici o istražnim radnjama koje su poduzete za vrijeme predistražog postupka moraju na sebi imati oznaku tajnosti.

Direktor Agencije može iz opravdanih razloga u svakom trenutku odrediti da se pojedini predistražni predmet posebno čuva i da sa sadržajem takvog pretmeta može biti upoznat samo zamjenik direktora ili rukovodilac odjela.

O radu drugih osoba na ovakvom predmetu vodi se posebna evidencija koja je propisana Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

IX Prelazne i završne odredbe

Član 30.

Agencija će se formirati u roku od 3( tri) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Podzakonski akti iz ovog zakona donijet će se u roku od 30( trideset) dana od formiranja Agencije.

Član 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

Ustavmi osnov

U članu III . 1. g) Ustava Bosne i Hercegovine predviđeno je da je nadležnost institucija Bosne i Hercegovine “ provođenje međunarodnih i međuentitetskih politika i regulacija krivičnih propisa, uključujući i odnose sa interpolom”. Osim toga, Vijeće Evrope je 08.11. 1990.godine donijelo Konvenciju o pranju novca, potrazi, pljenidbi i konfiskaciji imovine stečene putem kriminalnih radnji, u kojoj je u članu 2.predviđeno da će svaka strana “ usvojiti potrebne zakonske i druge mjere koje će joj omogućiti konfiskovanje sredstava i dobiti čija vrijednost odgovara takvim prihodima”, a u članu 7. da će svaka strana “ ostvarivati međusobnu saradnju u najširem mogućem obliku u cilju istrage i procedura u cilju konfiskacije sredstava i dobiti stečene krivičnim putem". Ovu saradnju ostvaruju organi države Bosne i Hercegovine.

Uz to treba istači da je Upravni odbor za implementaciju mira, na sjednici od 28. marta 2003. godine, zaključio da je potrebno da bh. organi ” izrade sveobuhvatan program za pljenidbu imovine stečene kriminalnim radnjama”. Isto tako, u dokumentu Posao i pravda, kojeg su zajednički dogovorili Vijeće ministara iz ranijeg mandata i OHR, rečeno je: “ Država i entitetski organi vlasti, u koordinaciji sa stručnjacima, moraju izraditi i donijeti zakone kojima se naređuje zapljena sredstava stečenih kriminalnim radnjama ( ljeto 2003. godine), te uspostaviti odgovarajući mehanizam za provedbu ovih zakona.

Razlozi za donošenje Zakona

Pošto Vijeće ministara nije postupilo po citiranom programu i pošto postoji međunarodna obaveza da se organi Bosne i Hercegovine angažuju na oduzimanju imovine stečene određenim krivičnim djelima, a imajući u vidu i zaključak Upravnog odbora za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, to Klub zastupnika SDP BiH, polazeći od Poslovnika Zastupničkog doma, predlaže Nacrt Zakon o Agenciji za osiguranje prisilnog oduzimanja imovine stečene krivičnim djelima i upravljanje oduzetom imovinom.

Opće je poznato da je u Bosni i Hercegovini vrlo raširen kriminal i korupcija i mafijaško djelovanje koje ugrožava osnove države i društva. Mada je nedavno donesen Krivični zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i formiran Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine , još uvijek nisu nađene efikasne mjere za suzbijanje korupcije i kriminala, posebno krivičnih djela iz koristoljublja čijim vršenjem počinioci tih krivičnih djela nerijetko stječu ogromnu imovinu koja im, poslije izdržane kazne, ostaje u ličnom posjedu. Sasvim je izvjesno da će bolje organizovanje društva i efikasnije djelovanje ovlaštenih organa na oduzimanju sredstava, prava ili imovine stečene krivičnim djelima destimulativno djelovati na počinioce krivičnih djela iz koristoljublja.

U ne malom broju zemalja Evrope i našem bližem okruženju ( Belgija, Italija, Nizozemska, Hrvatska i dr.) postoje odgovarajuće specijalizirane institucije, koje, u saradnji sa drugim organima, preko sudova, preduzimaju potrebne mjere u pravcu oduzimanja sredstava, prava i imovine stečene kriminalnim radnjama i upravljaja sa oduzetom imovinom.

Pojedinačne odredbe Zakona

U članu 1. i 2. Zakona – Opće odredbe predviđena je sadržina ovog zakona i objašnjenje osnovnih pojmova koji se koriste u zakonu.

U članu 3. – Uvjeti za određivanje mjera osiguranja Zakona predviđeni su uvjeti za preduzimanje mjera osiguranja prisilnog oduzimanja sredstava, prava ili imovine stečene krivičnim djelima Prema Prijedlogu Zakona mjera osiguranja se može preduzeti ukoliko postoje osnovia sumnje da su izravno ili neizravno ostvarena slijedeća krivična djela: krivična djela iz Glave XVII ( krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), Glave XVIII ( krivična djela protiv privrede i jedinstva tržišta te krivična djela iz oblasti carina) i Glave XIX ( krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti). Dakle, radi se o krivičnim djelima čijim je vršenjem počinilac navedenih krivičnih djela stekao protivpravnu imovinsku korist, odnosno dobit.

Agencija, međutim, može, na osnovu prikupljenih dokaza, preduzeti mjeru osiguranja iako nije još pokrenut krivični postupak.

U članu 4.,5., 6. i 7. i 8. Zakona – Organizacija i rukovođenje bliže je utvrđena organizacija i sistem rukovođenja. S obzirom na značaj aktivnosti odjela Agencije, date su nadležnosti Odjela za istraživanje i dokumentaciju, Odjela za mjere osiguranja prisilnog oduzimanja imovine i Odjela za upravljanje oduzetom imovinom.

Tako je predloženo da se Odjel za istraživanje i dokumentaciju bavi slijedećim poslovima: pokreće postupak pred nadležnim sudovima u vezi donošenja privremenih mjera osiguranja prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda i imovine ostvarene krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona, predlaže, u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku, nadležnom sudu mjere osiguranja imovine stečene krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona, pokreće postupak pred nadležnim sudom za utvrđivanje sporne vrijednosti imovine, sarađuje, u skladu sa međunarodnim ugovorm, sa nadležnim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija i dr. Odjel za mjere osiguranja prisilnog oduzimanja imovine obavlja poslove: pokreće postupak pred nadležnim sudovima u vezi donošenja privremenih mjera osiguranja prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda i imovine ostvarene krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona, predlaže, u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku, nadležnom sudu mjere osiguranja imovine stečene krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona, pokreće postupak pred nadležnim sudom za utvrđivanje sporne vrijednosti imovine, sarađuje, u skladu sa međunarodnim ugovorm, sa nadležnim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija i dr. A Odjel za upravljanje oduzetom imovinom vrši slijedeće poslove: upravlja sa sredstvima, prihodima ili imovinom koja je oduzeta pravosnažnom odlukom nadležnog suda, stara se o očuvanje vrijednosti oduzete imovine i raspolaže istom u skladu sa socijalnom namjenom tih sredstava.

Agencija je samostalni organ uprave Bosne i Hercegovine i odgovorna je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U Agenciji imaju tri odjeljenja, i to: Odjeljenje za istraživanje i dokumentaciju, Odjeljenje za preduzimanje mjera osiguranja i Odjeljenje za upravljanje oduzetom imovinom. Agencijom rukovodi direktor, koga postavlja i razrješava Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Po istom postupku postavlja se i zamjenik direktora.

U članovima 9., i 10. Zakona – Saradnja sa pravosuđem i drugim organima predviđena je saradnja Agencije sa drugim organima uprave i pravosuđa, kao i saradnja i pomoć odgovarajućim organima drugih zemalja u vezi provođenja oduzimanja imovine stečene krivičnim djelima. Ta saradnja je regulisana Konvencijom o pranju novca, potrazi, pljenidbi i konfiskaciji dobiti stečenih putem kriminalnih radnji.

U članovima 11.,12. i 13. .Zakona – Prava i dužnosti Agencije predviđena su prava i dužnosti Agencije i njenih uposlenika. Agencija prikuplja potrebne informacije i dokaze o imovini lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinioci krivičnih djela iz člana 3. ovog zakona. Agencija preduzima istražne i druge radnje u cilju utvrđivanja imovine koja je stečena vršenjem krivičnih djela iz člana 3. Zakona, pokreće postupak izricanja mjera osiguranja pred sudom i dr. Zaposlenici Agencije, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku, mogu ostvarivati uvid u poslovne i druge knjige i ulaziti u prostorije radi tog uvida..

U članu 14.-25. Zakona – Osiguranje prisilnog oduzimanja predviđeni su uvjeti i način pokretanja postupka izricanja mjera osiguranja. Odredbama ovog dijela Zakona uređuje se postupak po kojem Agencija i sudovi prethodnim mjerama osiguravaju prisilno oduzimanje sredstava , prihoda ili imovine ostvarene krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona. Postupak nije krivični postupak, a u njemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe izvršnog Bosne Hercegovine.

Za provođenje mjera osiguranja mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za provođenje izvršenja. Postupak prisilnog osiguranja oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine pokreće Agencija po službenoj dužnosti. Postupak je hitan i može se pokrenuti prije krivičnog postupka . U postupku sud preduzima radnje na osnovu podnesaka i drugih pisanih akata i dokaza.

Sud će na prijedlog Agencije odrediti mjeru osiguranja prisilnog oduzimanja sredstava, prava ili imovine ostvarene krivičnim djelima iz člana 3. Zakona ako postoje slijedeći uvjeti: da su sredstva, prihodi ili imovina izravno ili neizravno stečeni krivičnim djelima iz člana 3. Zakona; da vrijednost sredstava, prihoda i imovine prelazi 25.000 KM i da će počinilac krivičnog djela iz člana 3. Zakona onemogućiti ili znatno otežati oduzimanje sredstava, prihoda ili imovine. Kao mjeru osiguranja sud može odrediti jednu ili više mjera izvršnog postupka.

U članovima 26. i 27. – Upravljanje oduzetom imovinom predviđeno je da je konačno oduzeta imovina stečena krivičnim djelima iz člana 3. ovog zakona prihod budžeta Bosne i Hercegovine, dok oduzeta imovina u vezi krivičnog djela prometa opojnim drogama pripada općinama/opštinama. Oduzetom imovinom upravlja Agencija i ta imovina se koristi za podmirivanje socijalnih potreba. Način korištenja oduzete imovine odredit će se podzakonskim aktima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

U članu 28. i 29. Zakona je predviđena obaveza čuvanja službene tajne , kako od strane zaposlenika u Agenciji, tako i drugih lica u tužilaštvu, sudovima i drugim organima koji sudjeluju u tim predmetima. Ukoliko se tako ne bi postupalo protivnik bi mogao izigrati svaku mjeru osiguranja koju Agencija treba prema Zakonu preduzeti.

U prelaznim i završnim odredbama ( član 30.i 31. Zakona) predviđeno je da se Agencija formira u roku 3 mjeseca od donošenja Zakona, te da se u roku od mjesec dana od njenog formiranja donesu prateći akti.

zonbirile

Postovi: 5730
Pridružen/a: 09/10/2008 12:06

* Pošalji privatnu poruku

[zonbirile]

@madneru
rekoh ti ja stare i pre\vakane stvari iz 2008g.PROSECO opet ima sastanak 20.1 2010g,a ovde vidi [ta zaklju;i[e u Cavtatu.

http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/. ... s-BCMS.pdf

[madner]

Koja je svrha visestrukog pastiranja jednog te istog?
Jesi u stanju izvuci dio koji je bitan za odgovor?

Dao sam ti vec kriticnu literaturu za americku agenciju koja radi po tom principu ali da ponovim
David Fried A License to Steal: the Forfeiture of Property, University of North Carolina Press, Chapel Hill:1996,
Steven Kessler, Civil And Criminal Forfeiture: Federal and State Practice, Clark, Boardman and Callaghan, New York: 1994
Leonary Levy "Rationalizing Criminal Forfeiture," Journal Of Law And Criminology, Vol. 79, No. 2 V, 1988;

i jos jednom, to je sasvim drugi pravni sistem koji ima druge principe.

Sto se tice lakoce dokazivanja, koliko je lako ili tesko (a jako je tesko) dokazati nelegalno stecenu imovinu, toliko je lako ili tesko dokazati legalno stecenu.

Ne valja ti link za pdf.

[zonbirile]

@madner
ne trudi se evo ja sam C&P,ono [to pi[e[ o Srbiji ne stoji odmah sam ti rekao,pogledaj i datume u Cavtatu.Dobro pro;itaj za svaku zemlju [ta pi[e.Valjda levati znaju posao,kao [to rekoh svi sem Bosne i Kosova.Boldirao sam ti jer te\e se snalazi[.Ynaju ljudi gdje je banda najosjetljivija,a ti i comp. nastavite svoje .

Council of Europe European Union
Conseil de l'Europe Union européenne
Podrška tužilačkoj mreži Jugoistočne Evrope
PROSECO regionalni projekat
Regionalni tematski seminar
Finansijske istrage i oduzimanje prihoda stečenog krivičnim
djelom
Cavtat, Hrvatska, 25-26. 09. 2008.
ZAKLJUČCI
Teška krivična djela su uglavnom motivirana sticanjem materijalne koristi. Usmjeravanje na
prihod stečen krivičnim djelom je, stoga, sastavni dio svake cjelovite strategije u borbi protiv
korupcije, organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminala, pranja novca i drugih vrsta
ekonomskog i teškog kriminala.
Strategija Vijeća Evrope protiv ekonomskog kriminala obuhvata jačanje finansijske istrage
čiji je cilj traganje, privremeno oduzimanje i oduzimanje prihoda stečenog krivičnim djelom:
Putem normativnih aktivnosti – konvencija i preporuka
Praćenjem - MONEYVAL i GRECO (države Jugoistočne Evrope učestvuju u oba ova
mehanizma za praćenje)
Aktivnostima na tehničkoj saradnji.
Provedeno je nekoliko projekata tehničke saradnje putem kojih su države Jugoistočne Evrope
dobile podršku u jačanju svojih kapaciteta za vonje efikasnijih finansijskih istraga,
uključujući:
PACO projekat za države Jugoistočne Evrope (2001.)
CARDS projekat za regionalnu policiju u Jugoistočnoj Evropi
PACO Srbija projekat za borbu protiv ekonomskog kriminala.
Uspostavljeni su sljedeći instrumenti:
Pregled najbolje prakse iz oblasti oduzimanja prihoda stečenog krivičnim djelom i
prebacivanja tereta dokazivanja (1998.; ponovo objavljeno 2004.)
Regionalna strategija o instrumentima u borbi protiv ekonomskog i organiziranog
kriminala (Brijunska strategija, 2005.)
Priručnik za obuku o finansijskim istragama i oduzimanju bespravno stečene imovine
(2006.)
www.coe.int/economiccrime
2
Memorandum o razumijevanju za regionalnu saradnju na polju finansijskih istraga me
zemljama Jugoistočne Evrope (2007.)
Izvještaj u kojem se daje pregled zakona i drugih propisa o oduzimanju imovine stečene
krivičnim djelom u Jugoistočnoj Evropi (2007.)
U mnogim od ovih aktivnosti Evropska komisija i Vijeće Evrope intenzivno saraju.
Učesnici Regionalne konferencije o finansijskim istragama i oduzimanju prihoda
stečenog krivičnim djelom
Podsjećajući se na ciljeve i obaveze iz evropskih i drugih menarodnih standarda protiv
ekonomskog kriminala, pranja novca, korupcije, kibernetičkog kriminala, trgovine ljudima,
krijumčarenja osoba i drugih vrsta organiziranog i teškog kriminala
Saglasni da usmjeravanje na prihod stečen krivičnim djelom u borbi protiv teškog kriminala
vonjem finansijskih istraga, uključujući utvrvanje, privremeno oduzimanje i oduzimanje
prihoda stečenog krivičnim djelom predstavlja sastavni dio svake cjelovite strategije za
borbu protiv teškog kriminala
Uvjereni da je teški transnacionalni kriminal izazov kojem države ne mogu same odgovoriti i
da menarodna saradnja u krivičnim stvarima igra ključnu ulogu u općem okviru odnosa
me državama i jurisdikcijama kako na menarodnom tako i na regionalnom planu
Priznajući da budući napori treba da se temelje na dostignućima i aktivnostima projekata koji
su do sada provedeni
Priznajući potrebu za daljom doradom zakonskog okvira, povećanjem kapaciteta pravosudnih
institucija i institucija za provonje zakona u vidu specijalizirane edukacije, kao i putem
prekogranične saradnje, te uspješnom provedbom Brijunske strategije
Razmotrili su sljedeća pitanja i donijeli sljedeće zaključke:
Države Jugoistočne Evrope su od 2001. godine a naročito nakon potpisivanja Brijunske
deklaracije i Strategije o instrumentima borbe protiv organiziranog i ekonomskog kriminala iz
2005. godine ostvarile značajan napredak u vezi sa finansijskim istragama i oduzimanjem
prihoda stečenog krivičnim djelom. Pojedinačne projektne oblasti su naročito ostvarile
sljedeće:
Albanija: Izrada naučno-istraživačkih priručnika; uspostavljanje meresorne
istražne jedinice i donošenje Zakona o uspostavljanju agencije za rukovanje
privremeno i trajno oduzetom imovinom stečenom krivičnim djelom;
uspostavljanje centra za obradu podataka koji će koristiti sve agencije za
provonje zakona; formiranje istražne jedinice u Poreznoj upravi. Albanija je
počela provoditi u praksi Zakon o sprječavanju i borbi protiv organizovanog
kriminala, što je rezultiralo privremenim i trajnim oduzimanjem značajne količine
bespravno stečene imovine. Iz ovoga proizlazi da je Albanija ostvarila značajan
napredak.
Bosna i Hercegovina: Veća saradnja izme Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) i
entitetskih agencija za provonje zakona; početak aktivnosti na uspostavljanju
jedinstvene baze podataka kojoj će moći pristupati sve institucije za provonje zakona.
Potrebni su dalji napori da bi se realizirale aktivnosti dogovorene na ranijim projektima.
Hrvatska: Povećana svijest me policijom, tužiocima i sudijama o pojmu
integrirane finansijske i krivične istrage; specijalizirana obuka za vonje
www.coe.int/economiccrime
3
finansijske istrage institucionalizirana na policijskim i sudačkim akademijama;
formirani ad hoc meagencijski timovi Državnog odvjetništva (uključujući
USKOK) i Ministarstva unutarnjih poslova; prošireno oduzimanje imovinske
koristi i prebacivanje tereta dokazivanja za organizirani kriminal uvedeni
izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2006. god.; novim Zakonom o
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji stupa na snagu 1. siječnja
2009. god. proširen je obim mjera koje će obveznici Zakona biti u obvezi provoditi;
stupanjem na snagu Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske (29.
srpnja 2008. god.) bivši Devizni inspektorat Republike Hvatske postao je Financijski
inspektorat Republike Hrvatske, u čiju nadležnost izme ostalog spada, sukladno
procjeni rizika, te s drugim specijaliziranim nadzornicima, i obavljanje nadzora nad
primjenom Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Dakle, u
Hrvatskoj je ostvaren značajan.
Crna Gora: Paralelna finansijska i krivična istraga provedena u praksu;
nastavljena specijalizirana obuka o finansijskim istragama; u nacrt Zakona o
krivičnom postupku uveden pojam proširenog oduzimanja imovinske koristi i
prebacivanje tereta dokazivanja; usvojen Zakon o odgovornosti pravnih lica za
krivična djela; novelom Zakona o državnom tužilaštvu Crne Gore iz juna 2008. god.
nadležnost Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala pri Vrhovnom
državnom tužilaštvu Crne Gore, koje je osnovano u junu 2004. god., proširena je i
na krivična djela iz oblasti korupcije, terorizma i ratnih zločina. Nadležnost za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina je sada
koncentrisana u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije,
terorizma i ratnih zločina. U Crnoj Gori se, dakle, može uočiti značajan napredak i
napori u tom smislu.
Srbija: Nastavljeno sa specijaliziranim obukama o integriranim finansijskim istragama;
izran nacrt Zakona o agenciji za upravljanje privremeno oduzetom i oduzetom
imovinom stečenom krivičnim djelom; pripremljen nacrt Zakona o oduzimanju imovinske
koristi stečene krivičnim djelom u kojem se uvodi prošireno oduzimanje imovinske koristi
i prebacivanje tereta dokazivanja, osnovana posebna jedinica za finansijsku istragu u
okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i time se finansijska istraga institucionalizira;
osnovana posebna odjeljenja za korupciju i ekonomski kriminal u Republičkom tužilaštvu
i četiri regionalne kancelarije; uran nacrt Zakona o odgovornosti pravnih lica i nacrt
Zakona o uzajamnoj pravnoj pomoći. Iz ovoga je vidljiv značaj napredak koji je ostvarila
Srbija.
“Bivša jugoslovenska republika Makedonija”: Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona iz
2006. godine uvedeno je oduzimanje imovinske koristi od pravnih lica; usvojen je Zakon
o upravljanju oduzetom imovinskom koristi kojim se predvi osnivanje Agencije za to;
izmjenama i dopunama Krivičnog zakona uvedeno je prošireno oduzimanje i
prebacivanje tereta dokazivanja; uspostavljeni su meagencijski timovi da bi se
ostvarila bolja saradnja i zajednička istraga; specijalizirana obuka za finansijsku istragu i
oduzimanje imovinske koristi nastavljena je uz pomoć menarodne organizacije. Vidljiv
je, dakle, i napredak u “Bivšoj jugoslovenskoj republici Makedoniji”.
Kosovo: Nastavljena obuka uz pomoć eksperata FBI-ja i Evropske unije; preduzete su
inicijative za izradu izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku i nacrta Zakon o
oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim djelima. Iz ovoga je vidljivo da se
preduzimaju napori na realizaciji datih preporuka.
No, i pored toga, učesnici su zaključili da su potrebni dodatni napori u sljedećim oblastima:
www.coe.int/economiccrime
4
Na nivou regije
Jačanje prekogranične saradnje na polju finansijske istrage, oduzimanja, raspolaganja i
razmjene imovine.
Institucionalizacija saradnje (uključujući zajedničke istražne timove) zaključivanjem
bilateralnih odnosno multilateralnih sporazuma i memoranduma o saradnji.
Uspostavljanje pravnog okvira za omogućavanje direktne saradnje me tužiocima u
regiji i angažiranje zajedničkih istražnih timova. Ovakvim pravnim okvirom bi se
osiguralo da dokazi prikupljeni u tim akcijama budu prihvaćeni na sudu.
Poboljšanje saradnje zasnovano na Memorandumu o razumijevanju za regionalnu
saradnju i razmjenu informacija vezanih za utvrvanje, privremeno oduzimanje i
oduzimanje prihoda stečenog krivičnim djelom iz 2007. godine.
Izgradnja kapaciteta organiziranjem edukativnih aktivnosti i obuke edukatora na
regionalnom nivou.
Organizacija obuke na regionalnom nivou o novoj ulozi tužioca u istrazi.
Regionalna obuka za osoblje agencija nadležnih za upravljanje privremeno oduzetom i
oduzetom imovinskom koristi.
Jačanje kapaciteta za finansijske istrage na internetu i u vezi sa kibernetičkim
kriminalom.
Ujednačavanje definicije pojma pranje novca u zakonodavstvima zemalja u regiji, prema
menarodnim standardima.
U konkretnim projektnim oblastima ti napori obuhvataju, na primjer
Podršku tehničkoj infrastrukturi za finansijske istrage i upravljanje privremeno oduzetom
i oduzetom imovinskom koristi u Albaniji.
Uspostavljanje jedinice za finansijsku istragu pri Tužilaštvu Bosne i Hercegovine,
sastavljene od službenika iz odgovarajućih agencija za provonje zakona.
Donošenje Zakona o oduzimanju prihoda stečenog krivičnim djelom u Bosni i
Hercegovini.
Osnivanje agencije koja će rukovati oduzetom imovinskom koristi stečenom krivičnim
djelom u Bosni i Hercegovini.
Nastavak specijalizirane obuke na temu finansijske istrage u svim agencijama za
provonje zakona u Bosni i Hercegovini.
Formiranje agencije za upravljanje privremeno oduzetom i oduzetom imovinskom koristi
stečenom krivičnim djelom u Hrvatskoj.
Uvonje krivičnog djela protivpravnog bogaćenja u Krivični zakon u Hrvatskoj.
Organiziranje specijalizirane obuke na temu finansijske istrage za Ministarstvo finansija
Hrvatske.
Jačanje saradnje unutar Crne Gore zaključivanjem meagencijskih Memoranduma o
razumijevanju.
Jačanje kapaciteta za edukaciju u Crnoj Gori.
Obuka za osoblje Agencije za rukovanje privremeno oduzetom i oduzetom imovinskom
koristi u „Bivšoj jugoslovenskoj republici Makedoniji“.
Nastavak specijalizirane obuke na temu finansijske istrage za sve agencije za provonje
zakona koje su u to uključene u Srbiji.
Dopuna Priručnika o finansijskim istragama objavljenog u okviru Projekta CARDS o
policijskoj saradnji u skladu sa nedavnim zakonskim promjenama u Srbiji.
Pružanje tehničke i stručne pomoći jedinicama za finansijsku istragu u skladu sa novim
Zakonom o oduzimanju imovinske koristi u Srbiji.
Donošenje novog Zakona o oduzimanju prihoda stečenog krivičnim djelom na Kosovu.
Jačanje efikasnije i brže saradnje me tužiocima i agencijama za provonje zakona na
Kosovu.
Povećanje tehničkih kapaciteta za finansijske istrage na Kosovu.
Pružanje specijalističke obuke svim agencijama za provonje zakona na Kosovu.
www.coe

[madner]

http://www.propisi.com/zakon-o-oduziman ... -dela.html

Tu ti je tekst zakona Srbije.

Član 24.



Ročište iz člana 23. stav 1. ovog zakona održaće se u roku od pet dana od dana podnošenja zahteva za privremeno oduzimanje imovine. Započeto ročište dovršiće se bez prekidanja.

Javni tužilac iznosi dokaze o imovini koju vlasnik poseduje, okolnosti o osnovanoj sumnji da imovina proističe iz krivičnog dela i okolnosti koje ukazuju na opasnost da bi njeno kasnije oduzimanje bilo otežano ili onemogućeno.

Vlasnik i njegov branilac, odnosno punomoćnik osporavaju navode javnog tužioca.

Drugi dio sam vec naveo.
Gdje je tu prebacivanje tereta dokazivanja?

Agencija samo upravlja imovinom, ne moze je oduzeti mimo krivicnog postupka.

[Clinton]

Tema je Fahro ( u daljem tekstu - predsjednik kako ga svi uposlenici moraju zvati) i toranj. Dobio je kredit preko razvojne bank izmadju ostalog jer bratic od Dzaferovica radi kao osiguranje za predsjednika i kad su ostali momci dobivali otkaze on nije. Predsjednik je samo pijun za Miskovica i njegovu firmu (znam sigurno da se stalno sastaju). Moram biti iskren i reci da je toranj lijep ali je na pogresnom mjestu i u pogresno vrijeme tako da stoji prazan. Pokusava predsjednik da ga uvali raznim drzavnim institucijama. Citao sam pismo koje je poslao sluzbenom listu u kojem ih uvjerava da bi bilo bolje za njih da otkazu kupovinu zgrade na otoci i da uzmu poslovne prostorije kod njega. To nisu uradili i sada ih blati po svojim novinama.
Sto se tice krivicnih djela postoje dva uslova da bi neko bio kriv za neko krivicno djelo koji moraju biti kumulativno postavljeni, to je vinost ili krivnja i uracunjivost. Uracunjivost se uvijek pretpostavlja a optuzeni mora dokazati suprotno a krivnja NIKADA i to tuzilastvo uvijek mora dokazati. To se nalazi u opcem djelu krivicnog prava koje se ne mjenja za razliku od zakona tj. posebnog koji se mjenjaju.
Katarina-kosaca Sud BiH se nalazi u ulici Safeta Hadzica a ne kraljice Jelene.

[Haris.ba]

Nadji mi tvoju platnu listu prije 6 godina.
Argument da se ne trebas bojati zakona ako si neduzan je malo zastario. Koliko su zakoni tu da gradjane stite od kriminalaca, toliko su i mehanizmi tu da gradjane stite od drzave. Procitaj ovaj prijedlog zakona, gdje se predvidja da agencija moze i mimo podizanja krivicne prijave pokrenuti postupak za oduzimanje imovine (ovo je bas americki), pa mi reci gdje je tu mehanizam zastite?

Ja imam sve račune(namještaj, bijela tehnika,...), platne liste, ugovore o djelu..blablabla lijepo posložene u registratoru.
A ponavljam, jer to zaboravljaš, nema samostalnih postupaka za oduzimanje imovine. To se veže za krivično djelo, i to relativno malo djela. Ma đaba tebi objašnjavati.

Prijedlog zakona je jedno. I ja se ne bih ravnao prema prijedlogu zakona sdp -a, koji ako ćemo pošteno i pada na parlamentu zato što je loš(između naravno i drugih razloga). A to što se ne nudi drugi zakon(iz vladajuće koalicije) je zato što entitet RS neće taj zakon na državnom nivou, ili ako već mora hoće da ima i svoj. A pederacija čeka, ko i sa nizom zakona, da se donese na nivou BiH, pa onda će oni šta treba. Ima ovdje i politike, al' nije sve i politika.

[madner]

Nadji mi tvoju platnu listu prije 6 godina.
Argument da se ne trebas bojati zakona ako si neduzan je malo zastario. Koliko su zakoni tu da gradjane stite od kriminalaca, toliko su i mehanizmi tu da gradjane stite od drzave. Procitaj ovaj prijedlog zakona, gdje se predvidja da agencija moze i mimo podizanja krivicne prijave pokrenuti postupak za oduzimanje imovine (ovo je bas americki), pa mi reci gdje je tu mehanizam zastite?

Ja imam sve račune(namještaj, bijela tehnika,...), platne liste, ugovore o djelu..blablabla lijepo posložene u registratoru.
A ponavljam, jer to zaboravljaš, nema samostalnih postupaka za oduzimanje imovine. To se veže za krivično djelo, i to relativno malo djela. Ma đaba tebi objašnjavati.

Prijedlog zakona je jedno. I ja se ne bih ravnao prema prijedlogu zakona sdp -a, koji ako ćemo pošteno i pada na parlamentu zato što je loš(između naravno i drugih razloga). A to što se ne nudi drugi zakon(iz vladajuće koalicije) je zato što entitet RS neće taj zakon na državnom nivou, ili ako već mora hoće da ima i svoj. A pederacija čeka, ko i sa nizom zakona, da se donese na nivou BiH, pa onda će oni šta treba. Ima ovdje i politike, al' nije sve i politika.

Mnogo si lud, ja nemam platnu listu od prosle godine a da mi pitaju za racun od auta rekao bi ehmmm

Po prijedlogu SDP-a toga ima, agencija ima pravo i bez krivicnog postupka pokrenut spor za oduzimanje imovine!

Agencija, međutim, može, na osnovu prikupljenih dokaza, preduzeti mjeru osiguranja iako nije još pokrenut krivični postupak.

Argument da nece biti zloupotrebe iako je itekako moguca jednostavno meni ne stoji.

Slazem se da je prijedlog los.

[seln]

Da se ne gadjamo pretpostavkama: ispitivanje porijekla imovine je zanimljivo tek od izvjesne sume. Ni u jednoj drzavi se ne ispituju ljudi koji placaju stanarinu i voze kola stara 10 godina.
Ne znam koja je donja granica, ali je sigurno definisana. Tacno je da tuzilastvo mora dokazivati krivicu, ali uvid u papire im je uvijek dozvoljen. Firme moraju cuvati sve racune nekoliko godina unazad (5 do 7) i na zahtjev ih pokazati.
Ako porezna inspekcija na osnovu uvida sumnja da nisu cista posla, smije izuzeti dokumentaciju. Od TOG momenta, na tuzilastvu je da dokaze da su papiri neispravni, tj. djelo poreske utaje. Pri tome osumnjiceni mora dostaviti na uvid i prihode, kao i po potrebi obrazloziti porijeklo novca. Ne moze niko reci "naslijedio sam". jer u tom slucaju postoji testament. Ne moze niko reci, iako sad hlupamo, "nasao sam", jer se nadjeno mora prijaviti policiji.
Naravno, sve ovo tek od jedne odredjene sume. Niko nece nikoga pitati odakle mu 10 000, ali ce ga pitati odakle mu 10 miliona.

[saibaba]

Da se ne gadjamo pretpostavkama: ispitivanje porijekla imovine je zanimljivo tek od izvjesne sume. Ni u jednoj drzavi se ne ispituju ljudi koji placaju stanarinu i voze kola stara 10 godina.
Ne znam koja je donja granica, ali je sigurno definisana. Tacno je da tuzilastvo mora dokazivati krivicu, ali uvid u papire im je uvijek dozvoljen. Firme moraju cuvati sve racune nekoliko godina unazad (5 do 7) i na zahtjev ih pokazati.
Ako porezna inspekcija na osnovu uvida sumnja da nisu cista posla, smije izuzeti dokumentaciju. Od TOG momenta, na tuzilastvu je da dokaze da su papiri neispravni, tj. djelo poreske utaje. Pri tome osumnjiceni mora dostaviti na uvid i prihode, kao i po potrebi obrazloziti porijeklo novca. Ne moze niko reci "naslijedio sam". jer u tom slucaju postoji testament. Ne moze niko reci, iako sad hlupamo, "nasao sam", jer se nadjeno mora prijaviti policiji.
Naravno, sve ovo tek od jedne odredjene sume. Niko nece nikoga pitati odakle mu 10 000, ali ce ga pitati odakle mu 10 miliona.

To što ti pricas nema veze sa urbanistickom saglasnoscu za gradnju nebodera ... Kad se daje urbanistička ne pita se investitor odakle ti pare nego da li se ukapa u urbanistički plan ... A porijeklo imovine je nesto sasvim drugo ti pare možes maznuti i držati ih u dušeku ne moraš gradit nebodere i kupovat auto...

[vratnik]

Ima jedna igra, zove se Gluhih Telefona i obicno se igra na forumima.

[chuchumbamayumbe]

Pa i na banci kada obavljas transakciju preko 10.000 km, moras imati dokaz o porijeklu para.
Mene interesuje, nevezano za Avaz, kako su novce prali oni sto su izgradili hotel Exlusive u Rajlovcu, kao i mnogobrojni drugi hotelijeri i pumpadzije.
Vjerovatno nabrali pare sa grane, jer tamo rastu...

[Haris.ba]

Mene interesuje, nevezano za Avaz, kako su novce prali oni sto su izgradili hotel Exlusive u Rajlovcu, kao i mnogobrojni drugi hotelijeri i pumpadzije.
Vjerovatno nabrali pare sa grane, jer tamo rastu...

Pa, to je najjednostavniji način za pranje novca poznat našim biznismenima.
Uzeli ljudi kredit iz banke (nekih 2 miliona, u hotel potrošili valjda 4). Svaka sličnost sa drugim osobama je samo zbog zadovoljavanja pravila foruma o povezanosti sa temom.

[zonbirile]

Pa i na banci kada obavljas transakciju preko 10.000 km, moras imati dokaz o porijeklu para.
Mene interesuje, nevezano za Avaz, kako su novce prali oni sto su izgradili hotel Exlusive u Rajlovcu, kao i mnogobrojni drugi hotelijeri i pumpadzije.
Vjerovatno nabrali pare sa grane, jer tamo rastu...

------------------------------------------
ispravka za banke limit je 30 000KM.Dacićima je stavljen hotel pod zabranu prometovanja dok se vodi postupak.Znači nema promjene vlasništva,bilo kupnjom ,bilo poklonom,nasljeđivanjem i sl.murafama.Gašijev proces je otkrio slabosti nedostatka novog zakona i presuđeno je po starom,koji istina za volju ima te mogućnosti,ali ne odgovara na pitanje,ko je taj ko tu imovinu izuzima,čija postaje,ko se stara o njoj i sl.Pazi radi se samo o 400.000KM.Fol je bio što se po postojećim zakonima godišnje oduzimalo 5-6oooKM i mogao je proći.Na to se banda i poziva.Novi predlog zakona od SDP je na iskustvima drugih i jednostavno ga se apriori odbija,nema ni procedure da se uz amandmanska riješenja dođe do poboljšanja.Cilj poenta svega je da se oslobode,sudski,policijski i drugi resursi i da se pojeftini proces.Normalno da tužilašto vodi istragu i podiže optužnicu za kriminalno djelo iz paleta zlodjela taksitativno navedenih.U ovom dijelu mnogi greše,a banda svjesno prepoznala o čemu se radi,znači bez obzira na proces o djelu,uskče Agencija/koje još nema i legalni organi policija i ostali dokumentuju spornu imovinu,koja više nije definisana kao imovinska korist i vezana za djelo učinjenja.Znači u zaplijenjenom tovaru droge imovinska korist na ulici je xy KM,ali sada se otvara pitanje cijelokupne imovine,a ne veže se samo za taj slučaj.Pod sumnju dolazi sva pokretna i nepokretna imovina i u tom dijelu optuženik/protivnik dokazuje izvore prihoda i način stjecanja imovine.Osim toga sprečava se privremenim oduzimanjem imovine sve poznate murafe,ali samo u cilju skračenja postupka,jer je predviđen isti postupak i za bračne drugove,roditelje,braću,sestre i sl.Pod imovinu spada i imovina u inostranstvu,kao i imovina ostala iza umrlog/ubijenog.Znači ne može Ganić za dunum stambenog prostora u Centru reći da je zaradio pišući knjige.U stvari,ali mora dokumentovati,a predhodno da se povede proces za recimo pranje novca.Jusuffranić zvani Bimo isto,kao pisao knjige ,o tramvajima valjda,zavio Gras u crno,a kuća iznad OHR-a 3 mil.KM.Optužba ,teški privredni kriminal ,pronevjera,pa laganini dokazuj Bimo,kako sa nominalnom platom od 1000KM ti kupi ono zemljište i napravi onaliku kuću.I ovde je jedan bitan detalj nerazumjevanja,pošto je u pitanju imovina,a ne imovinska korist,pa normalno je da protivnik dokazuje.Kako organi mogu retroaktivno dokazati pljačku i zidanje kuće.Evo Bimo u četri oka uzimo šap,tal bez svjedoka,rekao bi naivac pojela maca.E nije zajebao se napravio onoliku kuću u nesrazmjeru sa prihodima.I što je tu bitno da li u dilu,tenderisanju,ili otimačini para od kruga za Sarajevo voženog u Evropi.To može biti interesantno za drugi segment istrage,da bi bio adekvatno kažnjen za krivično djelo,za oduzimanje imovine nebitno.

[seln]

Da se ne gadjamo pretpostavkama: ispitivanje porijekla imovine je zanimljivo tek od izvjesne sume. Ni u jednoj drzavi se ne ispituju ljudi koji placaju stanarinu i voze kola stara 10 godina.
Ne znam koja je donja granica, ali je sigurno definisana. Tacno je da tuzilastvo mora dokazivati krivicu, ali uvid u papire im je uvijek dozvoljen. Firme moraju cuvati sve racune nekoliko godina unazad (5 do 7) i na zahtjev ih pokazati.
Ako porezna inspekcija na osnovu uvida sumnja da nisu cista posla, smije izuzeti dokumentaciju. Od TOG momenta, na tuzilastvu je da dokaze da su papiri neispravni, tj. djelo poreske utaje. Pri tome osumnjiceni mora dostaviti na uvid i prihode, kao i po potrebi obrazloziti porijeklo novca. Ne moze niko reci "naslijedio sam". jer u tom slucaju postoji testament. Ne moze niko reci, iako sad hlupamo, "nasao sam", jer se nadjeno mora prijaviti policiji.
Naravno, sve ovo tek od jedne odredjene sume. Niko nece nikoga pitati odakle mu 10 000, ali ce ga pitati odakle mu 10 miliona.

To što ti pricas nema veze sa urbanistickom saglasnoscu za gradnju nebodera ... Kad se daje urbanistička ne pita se investitor odakle ti pare nego da li se ukapa u urbanistički plan ... A porijeklo imovine je nesto sasvim drugo ti pare možes maznuti i držati ih u dušeku ne moraš gradit nebodere i kupovat auto...

Gdje sam ja spomenuo urbanisticku saglasnost? To je bio skromni prilog diskusiji ko je duzan podnijeti dokaze.

[saibaba]

Da se ne gadjamo pretpostavkama: ispitivanje porijekla imovine je zanimljivo tek od izvjesne sume. Ni u jednoj drzavi se ne ispituju ljudi koji placaju stanarinu i voze kola stara 10 godina.
Ne znam koja je donja granica, ali je sigurno definisana. Tacno je da tuzilastvo mora dokazivati krivicu, ali uvid u papire im je uvijek dozvoljen. Firme moraju cuvati sve racune nekoliko godina unazad (5 do 7) i na zahtjev ih pokazati.
Ako porezna inspekcija na osnovu uvida sumnja da nisu cista posla, smije izuzeti dokumentaciju. Od TOG momenta, na tuzilastvu je da dokaze da su papiri neispravni, tj. djelo poreske utaje. Pri tome osumnjiceni mora dostaviti na uvid i prihode, kao i po potrebi obrazloziti porijeklo novca. Ne moze niko reci "naslijedio sam". jer u tom slucaju postoji testament. Ne moze niko reci, iako sad hlupamo, "nasao sam", jer se nadjeno mora prijaviti policiji.
Naravno, sve ovo tek od jedne odredjene sume. Niko nece nikoga pitati odakle mu 10 000, ali ce ga pitati odakle mu 10 miliona.

To što ti pricas nema veze sa urbanistickom saglasnoscu za gradnju nebodera ... Kad se daje urbanistička ne pita se investitor odakle ti pare nego da li se ukapa u urbanistički plan ... A porijeklo imovine je nesto sasvim drugo ti pare možes maznuti i držati ih u dušeku ne moraš gradit nebodere i kupovat auto...

Gdje sam ja spomenuo urbanisticku saglasnost? To je bio skromni prilog diskusiji ko je duzan podnijeti dokaze.

Tema je zabranjena gradnja nebodera, naravno da je dužan pravdati porijeklo imovine, ali totalna je glupost zabraniti gradnju u recesiji.. Pustis ba covjeka nek pravi pa mu onda nonsalantno zaplijeniš objekt, ako nemože dokazati porijeklo imovine ... I drzava dobije neboder ...

[zonbirile]

@saibaba
iskompleksirani lopov,megaloman dobije zadovoljštinu,a država propalu investiciju.

[saibaba]

@saibaba
iskompleksirani lopov,megaloman dobije zadovoljštinu,a država propalu investiciju.

Bolje propalu investiciju od koje radnici primaju plate dvije tri godine, a drzava na kraju ima neboder, nego ni jedno ni drugo, a on ako je vec lopov bez nebodera nece biti nista manji ..