Tito kroz fotografije, govore, pjesme...

[valterbranisarajevo]

Tranzicioni grč nas vraća Titu

U pitanju je pre svega tranziciona muka koja je svuda prisutna. Fenomen je da je u najrazvijenijoj zemlji, koja je jedina članica EU taj kult sada možda i najjači - Tito je najpopularniji u najrazvijenijoj zemlji. Ja bi to nazvao tranzicionim grčom i nostalgijom za bezbrižnim vremenima kada ljudi nisu razmišljali ni o vizama ni o putovanju. Sada je strašno velik uspeh što smo dobili beli šengen, a bili smo slobodni građani u to vreme.
Prve asocijacije po pomenu imena Janka Baljka ( Vidimo se u čitulji”, “Vukovar, jedna priča”) neizbežno vode ka destrukciji. Neka me Baljak pogrešno ne shvati, pričam samo o onome šta je on beležio i dokumentovao filmskom kamerom zbog čega ga je Ahmed Burić sa pravom i nazvao “hroničarem samodestrukcije”.Stoga je iznenađujuća bila vest da Baljak snima film o Titu, o jednoj generaciji koja je živela svoje najluđe godine i dane. Mladalačku bezbrižnost i razdraganost prekinula je vest o smrti druga Tita.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 6&Itemid=1

[kriticarka_nikova]

Kao Titov pionir rado se sjecam tog perioda kad smo se "Zaklinjali da cemo biti marljivi i da cemo cuvati cast nase otadzbine"
Jugoslavije se sjecam po Titu i po Lepoj Breni. Ma koliko smijesno zvucalo ali to je tako.

U periodu stare Jugoslavije, nasi pasosi su bili jedni od vrijednijih pasosa na prostorima Balkana, a moglo se bez vize
putovati gdje si htio, pa za cas mogo si otic u Trst po farmerke ili u Siklos i Harkanj da nakupujes vajkremova, suhog mesa i
natovaris frizider i dooobro se opskrbis za 2-3 mjeseca.

No, svaki period pa i taj Titov imao je dobrih i losih strana...

Inspirisana pricom Aleksandra Hemona (kao da sam je i sama pisala), period Tita (sve do njegove smrti) sjecam se da je bio
u nekom mom djetinjem strahu, jer su mi pricali da sta god uradim "Tito to vidi". Ako odem u wc moram kulturno da obavim
nuzdu "jer Tito vidi sve", ako kradem bratu stripove moram ih vratit cim procitam "jer Tito me gleda", a i njegova slika u
mom domu okacena o zid bila je na takvom mjestu (povis TV-a) da je taj tip jednostavno moro sve da vidi i da zna sta se
desava u mojoj kuci. Sve je bilo pod njegovom kontrolom, tako da sam se bar morala pravit da sam kulturna...

Jednog dana (bas ko u Hemonovoj prici) ja sam Tita vidjela na TV-u i ZNALA sam da je tog trenutka (negdje u nekim egzoticnim
krajevima) s nekim likom na sastanku (i ne sjecam se s kim je bio), ali sam tog dana bila svjesna da me ne gleda i mogla
sam da pokazem svoje pravo lice te sam ukrala par stvari iz bratove fioke i konacno smireno zaspala tu vece.

Istina, malo su pretjerivali sa tim postovanjem prema drugu Titu, pa su pricali razne bajke, tipa da je Tita spasio Rex od
granate (kakav je to pametan ker, jel' znao pricat?), da je Tito bio siromasan (pa nisam sigurna jer sam posjetila
njegovu rodnu kucu u Kumrovcu i vidjela da za razliku od ostalih i nije bas tako mala)...i jos puno puno bajki, koje
po nekoj mojoj sadasnjoj logici lice na "lovacke price".

Bez obzira na sve. Dal' one teorije zavjera bile tacne ili ne, Tito je uspio da spoji nespojivo i koliko toliko digao je
bivsu Jugu na noge, jer danas kad pogledam iz ove perspektive, poslije toliko mrznje, svadja i rata cisto sumnjam da bi
ikom drugom to poslo za rukom.

Zato Zivio drug Tito, a-ha

[valterbranisarajevo]

Titov sat u internet-dućanu


Pedesetih godina prošlog veka Tito je skinuo svoj zlatni ručni sat „patek filip” iz 1950. godine, sa kaišem od krokodilske kože, i poklonio ga jednom od svojih najbližih saradnika. Bio je to neformalni ritual bravara sa grofovskim manirima i maršalskim činom, kojim je nagrađivao ljude zadužene za njegovu bezbednost – mahom visoke oficire KOS-a, najmoćnijeg obaveštajnog holdinga druge Jugoslavije.
Pre tri dana, takav časovnik, sa kućištem od osamnaestokaratnog roze zlata, pojavio se na internet aukciji srpskog internet portala „e-dućan”, koja se bavi trgovinom na informatičkoj globalnoj mreži. Početna cena Titovog sata je 680.000 dinara. Brozov „patek filip” je vlasništvo jednog beogradskog kolekcionara, koji insistira na anonimnosti. On za „Politiku” objašnjava kako je došao do časovnika.
– Reč je o retkom i istorijski značajnom satu, koji je predsednik Tito poklonio jednom od svojih najbližih saradnika. Kupio sam ga upravo od tog čoveka pre više decenija – kaže kolekcionar.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 7&Itemid=1

[Ocultis_787]

Tito na Visu - prepoznajem Kardelja i Bakarića - zna li neko ko su ostali članovi Komiteta na slici?

ma ovog ovdje desno prvog sjecam se isto sad da ga vidim,ali zaboravio sam kako se zove

[Istocka]

Evo nesto i od mene

[Istocka]

[valterbranisarajevo]

Smrt i sprovod Josipa Broza Tita

U programu »Y(o)u nostalgija« prikazane su i dvije polusatne epizode iz srpskog serijala »Robna kuća« redatelja Igora Stoimenova, tematski posvećene smrti i sahrani Josipa Broza Tita. Publika ipak nije pohrlila u kaptolski Movieplex da bi se podsjetila kolika je Tito faca bio, ali se i tako malobrojna u to lako mogla uvjeriti.

»Robna kuća« inače je serijal koji pokušava pokazati razvoj jugoslavenske pop-kulture od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća, a koji je strukturiran u više poglavlja, te specijal posvećen Titu. Kaže se da je za potrebe serijala napravljeno 350 intervjua s poznatim osobama bivše i sadašnje društvene scene.

Prva od dviju epizoda posvećenih smrti najvećeg vođe bavi se trenutkom njenog proglašenja famoznog 4. svibnja 1980. godine, a ako film u izvedbenom segmentu i nije remek-djelo redateljske imaginacije, priča oko njega dovoljno je fascinantna da mu više od ponuđenog i ne treba.


http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

[Vodenjak]

Tito na Visu - prepoznajem Kardelja i Bakarića - zna li neko ko su ostali članovi Komiteta na slici?

ma ovog ovdje desno prvog sjecam se isto sad da ga vidim,ali zaboravio sam kako se zove

S lijeva na desno:
Vladimir Bakaric, Ivan Milutinovic, Edvard Kardelj. Tile, Aleksandar Rankovic, Svetozar Vukmanovic- Tempo, Milovan Djilas...

[NIN]

"Otac i majka su me rodili, ali Tito me odgojio"



Tekst: Petar Vidov
Foto: Arhiva

"ISPOD ovog mramornog bloka teškog devet tona leži jedna od najvećih misterija 20. stoljeća. Pokušat ću samo kroz dokumente i svjedoke vremena saznati tko je bio Josip Broz Tito", najavio je Antun Vrdoljak u prvoj epizodi svog igrano-dokumentarnog serijala o jedinom i za mnoge neprežaljenom vođi svih naroda i narodnosti bivše Jugoslavije.

Vrdoljak je svoj film, jednostavno nazvan "Tito", odlučio započeti od kraja. Prva scena vodi nas u Karađorđevo, na proslavu Nove godine 1980. To je zadnja Nova godina koju je Josip Broz dočekao. Nedugo zatim poslan je na liječenje u Ljubljanu gdje je i umro 4. svibnja.

Kad je umro Tito, Jugoslavija je stala



O Titovoj smrti prvi su bili obaviješteni direktori zagrebačke i beogradske televizije, te glavni urednik Tanjuga Mihajlo Šaranović, koji je osobno morao otići u sjedište tadašnje vlade po važno priopćenje. "Vijest je trebalo pripremiti za objavu", prisjeća se Šaranović trenutka kad je jednoj od svojih daktilografkinja morao diktirati kratku, informativnu agencijsku obavijest - "Umro je drug Tito". "Njoj su se ruke toliko tresle da nije mogla tipkati", priča Šaranović.

Nije bilo medija u svijetu koji nije izvijestio o Titovoj smrti. Amerikanci su to prezentirali kao odlazak posljednjeg velikog lidera savezničkih snaga iz Drugog svjetskog rata. "Za cijeli svijet je Titova smrt bila izvanredna vijest. Za Jugoslaviju je to bilo puno više", priča Vrdoljakov narator dok na ekranu gledamo arhivske snimke zemlje koja je potpuno stala bez jedinog čovjeka koji ju je mogao držati na okupu - od prekinute utakmice Hajduka i Crvene zvezde na Poljudu do sasvim obustavljene industrijske proizvodnje.

Najveći politički skup ikad održan

Titov sprovod, ističu u filmu hrvatski i srpski povjesničari, do dana današnjeg ostaje najveći međunarodni skup na najvišoj političkoj razini ikad održan. U Beograd je povodom Titovog sprovoda stiglo 129 visokih državnika iz 121 zemlje svijeta. Jedini koji su se propustili pojaviti bili su Francuzi. "Nismo mogli predvidjeti da će Titov sprovod biti skup takvih razmjera", kaže danas tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske Jean Francois Poncet.

No, zato su se svi ostali došli pokloniti preminulom velikanu: Margaret Thatcher, Leonid Brežnjev, Indira Ghandi, Jasser Arafat, Nicolae Ceausescu... Pred Titovim odrom najduže se zadržao predsjednik Iraka Saddam Hussein, dok njegov brat, tadašnji irački ministar vanjskih poslova, nije mogao niti pokušavao sakriti suze.

"Svi smo mi Tito"

Još emotivnije bile su snimke koje su nastale među običnim pukom, Jugoslavenima iz svih dijelova zemlje koji su došli ispratiti Tita na posljednji počinak. Jedan od njih kroz suze je izustio i rečenicu iz naslova ovog teksta, a i ostali su se Tita prisjećali u sličnom kontekstu. Suze su tekle u potocima, riječi zapinjale u grlu.

Ali tješili su se mišlju da "Tito ne može umrijeti jer svi smo mi Tito". Slične parole kasnije su se pokušale kačiti i uz neke druge lidere, ali uz nikoga se nije ulovila kao uz Tita. Kojeg Ivo Banac opisuje kao diktatora bliskom zapadnim velesilama, čovjeka kojeg je kapitalistički Zapad predstavljao kao primjer ostalim komunističkim vođama: "Budite kao Tito. Vidite da možete imati svoju državu i svoju ideologiju, a da ne služite Moskvi".



Sjećanja "lukavog vragolana"

Konkretnih zapisa o Titovom djetinjstvu i mladenačkim godinama ima jako malo, tako da se u oslikavanju početne faze njegovog života Vrdoljak morao osloniti uglavnom na priče samog Josipa Broza, koje su nedugo prije smrti zabilježene pred tv kamerama. Čuli smo tako nekolicinu više ili manje poznatih anegdota iz njegovog djetinjstva, iz kojih je jasno da se Tito volio predstavljati kao lukavi vragolan. Sa sjajem u očima prisjećao se "čovjek koji je u životu promijenio 70 lažnih imena" (kako ga opisuje Vrdoljak) kako je jednom vlastelinu ukrao prepelicu, kako je štuku koju je našao u potoku prodao župniku i kako se s ljubavlju prisjećao svoje majke.

Rodni Kumrovec Tito je prvi put napustio kao vrlo mlad dječak i otišao živjeti s ocem u Sloveniju. U Zagorje se vratio kako bi završio pučku školu, a sjeća se da je imao velikih problema s jezikom jer je znao slovenski, ali ne i hrvatski - "jezik koji nikad nije naučio jer je valjda mislio da se s njim neće uspjeti maknuti puno dalje od Kumrovca". Zanat za bravara Tito je izučio u Sisku, a zatim je putovao po Ljubljani, Zagrebu, Trstu, prošao dijelove Češke i Njemačke.

Želio je biti gospodin i nije volio raditi

Nigdje se nije dugo zadržao i nikad nije dugo zadržavao posao. "U Trst sam išao više da gledam nego da tražim posao", prisjeća se Tito mladih dana, a Vrdoljak i njegovi sugovornici iz Brozovih riječi i postupaka zaključuju kako zapravo nikad baš nije volio raditi. U listopadu 1912. Tito je stigao u Beč, prvi grad koji ga je opčinio. U Beču su se počeli ostvarivati njegovi snovi da postane gospodin; radio je u tvornici automobila "Daimler", a istovremeno učio klavir, jahanje, mačevanje, sašio si dugo priželjkivano crno odijelo...

"Tko zna koliko bi dugo ostao u Beču da se na jesen nisam morao javiti za regrutaciju", priča Tito. Značilo je to da je počeo Prvi svjetski rat, nakon ubojstva Franje Ferdinanda u Sarajevu. A što je Tito radio u ratu, Vrdoljak će nam ispričati idući petak.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/otac ... 81801.aspx
------------------


Legenda!

[mostarac]

Gledao sam sinoc prvu epizodu i bilo je zagrijavanje za ono sto nam Vrdoljak sprema. Tek se onako sporadicno mogao osjetiti tendenciozan govor al preseravanja o blajburgu, "kriznom" pRutu , krvi, lancima i zeljezu tek nas cekaju, ali Vrdoljak vec u prvoj epizodi u svojoj kancelariji nije propustio onako kao "slucajno" namjestiti knjige BLEIBURG i TITO jednu pored drugo da ih kamera lijepo uhvati.
Ocekuje nas jos 11 epizoda vjerovatno najcrnje ustaske propagande rezirane u duetu (Hloverka-Vrdoljak) i ocekujem da se tamo oko 3-4. epizode tek situacija zahukta i krene propagandna masinerija crne legije od strane covjeka koji je sve stekao upravo od Tita.
Za sad su rekli da je bio lijencina. Valjda ce u svakoj epizodi da mu daju po jedan epitet.

[NIN]

Gledao sam sinoc prvu epizodu i bilo je zagrijavanje za ono sto nam Vrdoljak sprema. Tek se onako sporadicno mogao osjetiti tendenciozan govor al preseravanja o blajburgu, "kriznom" pRutu , krvi, lancima i zeljezu tek nas cekaju, ali Vrdoljak vec u prvoj epizodi u svojoj kancelariji nije propustio onako kao "slucajno" namjestiti knjige BLEIBURG i TITO jednu pored drugo da ih kamera lijepo uhvati.
Ocekuje nas jos 11 epizoda vjerovatno najcrnje ustaske propagande rezirane u duetu (Hloverka-Vrdoljak) i ocekujem da se tamo oko 3-4. epizode tek situacija zahukta i krene propagandna masinerija crne legije od strane covjeka koji je sve stekao upravo od Tita.
Za sad su rekli da je bio lijencina. Valjda ce u svakoj epizodi da mu daju po jedan epitet.

Nisam gledao epizodu ali vjerujem ti da se osjeca tendencioznost, jos ako na umu imamo da je serijal radjen pod rezijskom palicom Vrdoljaka. Ipak, misljenja sam da je serijal vrijedan gledanja, ako nista onda radi arhivske gradje koja je koristena u ovom projektu - na ustasko-fasisticke debile i njihovu propagandu treba samo odvojit' lijevi guz i pustitat po jednog Tihomira, a moRe i Zvonimira, ono po potrebi. Tito je za te ustaske i cetnicke miseve bio Alah dz.s. - ono, nisu bili niti su danas u stanju percipirati velicinu koja ga je krasila. Uostalom, nacionalisticke glodare i nize primate svakako da karakterizira nizi intelektualni kapacitet pa stoga im u jednu ruku i nije ni zamjerit' sto ne vide dalje od medje, zemlje, lopate, sjekire, bogomolje, itd.

Davno sam citao jedan rad iz psihijatrije na temu patriotizma i nacionalizma. U pitanju su odredjene fiksacije ciji su moguci uzroci razni oblici kompulzija i frustracija prozivljenih u ranom i kasnom djetinjstvu, nerijeseni autoritarni konflikti koji se kasnije javljaju u oblliku nedostatka individualnog i teznje za grupnim identitetom, koji se najcesce nalazi sto u raznoraznim svjetovnim ideologijama tako i u samoj religiji, sto je danas konkretan primjer prostora gdje je svojevremeno vladao covjek kome je tema posvecena.

Ali nije to tema...

[michio]

O Titu je sve receno a Vrdoljak je mogao o Tudjmanu snimiti dokumentarac. Njega je stvarno i poznavao.
Titovi memoari su emitovani vec prije vise od 30 god.

[Fair Life]

Režiser ‘Bitke na Neretvi’ priča kako su nastali ‘Titovi memoari’ koje izdašno koristi Vrdoljak

[NIN]

@Fair, dobar tekst!

[valterbranisarajevo]

U Titovo vrijeme živjeli smo kao normalni ljudi!

Josip Broz, unuk vođe skuplja 10 tisuća potpisa koji su mu potrebni kako bi osnovao KP. Tvrdi kako je vrijeme za vraćanje komunizmu. Josip Broz, unuk istoimenog Jugoslavenskog komunističkog vođe, skuplja 10 tisuća potpisa koji su mu potrebni kako bi osnovao Komunističku partiju i tako nastavio djedovim stopama.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

[Jack Be Nimble]

http://www.bbc.co.uk/iplayer/episode/b0 ... Episode_1/

[astrid]

PROLOG (Dado Topic)
(K. Kovac-- S. Markovic-- J. Kastelan)


U ovoj zemlji zivi covjek,
I drug, i vodja, Josip Broz Tito.
Josip Broz Tito.

I svi koji vole slobodu-- njega vole.
I svi sto se bore za pravdu-- njegovo ime znaju.

U ovoj zemlji zivi covjek,
S njegova lica osmjeh ne silazi.
Jer on u naprijed gleda,
On u naprijed gleda.

Zivi i radi i svjecu u njegovoj sobi
Cesto zora ugasi.
I svi sto se raduju sreci-- njega znaju,
I gde je on-- tu je radost.

Samo se slobodan covjek raduje sreci,
I gdje je on-- tu je pobjeda.
Jer samo istina pobjedjuje,
Samo istina pobjedjuje.

[astrid]

TITO SLOBODO


Ne znam govoriti o smrti.
Smrt je dio života, samo dio, jer je život neuništiv.
U smrti nestaje trošni, smrtni dio čovjeka, a duh, ideja, misao, djelo ljudsko živi i djeluje.
Zar Sokratova misao i danas ne živi?

Zar može umrijeti Titova vizija koja je na povijesnoj prekretnici podigla našu zemlju, svakog čovjeka, protiv smrti, protiv rata i razaranja?
Kao preplašena jata ptica spopadaju me ta pitanja sada dok slušam jednostavnu, ljudsku, neumitnu činjenicu: Umro je drug Tito.

Teška spoznaja da više nikada nećemo čuti njegov živi glas.
Da više ni jedno slovo neće napisati.
Ali zar poruka njegova razuma nije još jača u našoj svijesti?
Zar ikada više može mračni nagon staviti bratoubilačku oštricu u ruku čovjeka?
Zar se slobodni narodi mogu okovati i vezati lancima nasilja i osvajanja?
Zar može nestati čovjek koji je otkrio putove razuma, pravde i mira?
Ne znam govoriti o smrti.
Kada pada golemi hrast, ječi sva šuma.
Kad nestaju stvari ostaju slike.
Vrtlozi slika. Oluje. Tišine. Gube se granice vremena.
U mome sjećanju sada kruže trenuci života.
Isprepleće se prošlo i sadašnje.
Evo preda mnom umire moj drug…ako preživiš…ako vidiš…pozdravi…Samo slike…slike…Upalili smo vatru u planini…grijemo se…Iz daljine koraci i pjesma: Tito, slobodo…Sve glasnija pjesma. Tito, slobodo…
Čini mi se da te riječi rastu i šume kao veliko more, kao silni ocean koji me nosi.
Zaista, ima riječi velikih kao ocean, nemirnih i tihih kao more… Tito slobodo… I slušajući jeku šume i nemirnu tišinu mora, govorim s Titom i slobodom.
I oni govore iz svake stope ove zemlje, iz svake zrake sunčane.
Tito, slobodo.


JURE KAŠTELAN
_________________

[valterbranisarajevo]

Bombardirani smo kvazi dokumentarnim podacima o Titu

"Posljednjih tjedana i mjeseci bombardirani smo u javnosti sa kvazidokumentarnim podacima (vjerojatno referenca i na Vrdoljakov dokumentarni serijal o Titu), u kojem se antifašiste nastoji prikazati kao zločince

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

[neprilagodjena]

dobila sam ovo u poruci

[valterbranisarajevo]

[valterbranisarajevo]

Jankovič ne dozvoljava na Tita

Predstavnici Mlade Slovenije, podmlatka NSi, traže ocenu ustavnosti odluke da jedna ljubljanska ulica ponese ime Josipa Broza Tita na šta je reagovao ljubljanski gradonačelnik Zoran Jankovič rekavši da su partizani i Tito zasluženi za slobodu koju danas uživamo

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

[neprilagodjena]

http://www.youtube.com/watch?v=rgjSNUg492M

[tender]

Slika sa korica knjige: Enciklopedija - Josip Broz Tito

[oridjidji]

Pu TITO crvena krv...

Najaci pik svih vremena unutar Sarajeva u igri omladinaca