"Arapi, onakvi kakvi su..."Gojeni H wrote:zagortenej wrote:spominje se u Kur'anu da se obavlja hadždž kuće (Bayt), Korkut prevodi kao Kabe. Mlivo ispravno-kuće.
danas biznis čitav napravljen od dogmatskog prevoda/tumačenja jedne riječi. ljudi prodaju sve da odu da im se grijesi obrišu.![]()
![]()
Pa kako su Arapi pogrijesili ... na maternjem jeziku?
Jasni i nejasni ajeti?
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#301 Re: Jasni i nejasni ajeti?
- Towelie
- Posts: 7487
- Joined: 03/05/2013 19:29
#302 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Arapi, i drugi prevodioci koji znaju arapski, su svesno prevodili kako ne stoji u originalu pod uticajem hadisa i vladajuce islamske dogme, valjda nemajuci hrabrosti da prevedu kako pise.
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#303 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Ako misliš da je to uzrok tzv "mističnim stanjima svijesti" derviša , možda kod nekih i jest ali ne vjerujemConnaisseur Karlin wrote:a upotreba opijata/droga/traveNurudin wrote:Treba uz one kudume i najeve po tekjama, uvesti i vatrogasni aparat , kao dio opreme i standardne procedure.
da je to uzrok tome. Uzrok je ljudska psiha i autohipnotička umna projekcija , odnosno sve je to stanje uma.
Inače, mislim da je Erih From dobro objasnio tu potrebu za tim stanjima. On govori da je uzrok tome ljudska
samosvijest , odnosno svijesnost o vlastitoj odvojenosti od cjeline , od prirode.
Taj osjećaj da "nešto nedostaje" je posljedica te ideje o odvojenosti , koja je također stvorena u umu.
U objektivnoj realnosti nisi odvojen, dio si cjeline svega , tvoje postojanje nije neovisno .
Da bi se taj osjećaj usamljenosti i faličnosti utažio , bar na neko vrijeme, ljudi su od davnina pristupali
nekakvim grupnim ritualima koji su im davali osjećaj bar kratkoročnog jedinstva (tewhida).
Pa tako navodi kako su prvi oblici toga bili rituali grupnog sexa u kojem su se cijela plemena zajedno praznila
od napetosti koju stvara taj osjećaj odvojenosti i doživljavali mistična iskustva.
Kasniji oblici pripadanja nekoj obrednoj grupi su kultivisani i postali su čisto psihološki fenomen, bez fizičkog
kontakta, kao što su vjerski , navijački, svjetonazorski, politički ...ili jednostavno potreba da se odeš istračati
sa kolegicama na kafi i tako se bar psihološki malo sjediniti .
Svi ti oblici ponašanja su kratkoročnog efekta i dešavaju su unutar uma, u subjektivnoj a ne u objektivnoj realnosti.
Istinsko sjedinjenje ili tewhid je svjesnost o tome da se razdvajanje na subjekat i objekat nije ni desilo , osim u našoj
glavi.
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20577
- Joined: 31/01/2016 16:16
#304 Re: Jasni i nejasni ajeti?
u sustini, svi spomeuti fakotri su uzrok, a vidi, i primjeri koje si ti napisao su vlro ektremni, znaci, posticanje posebnog umnog stanja je neophodnoNurudin wrote:Ako misliš da je to uzrok tzv "mističnim stanjima svijesti" derviša , možda kod nekih i jest ali ne vjerujemConnaisseur Karlin wrote:a upotreba opijata/droga/traveNurudin wrote:Treba uz one kudume i najeve po tekjama, uvesti i vatrogasni aparat , kao dio opreme i standardne procedure.
da je to uzrok tome. Uzrok je ljudska psiha i autohipnotička umna projekcija , odnosno sve je to stanje uma.
Inače, mislim da je Erih From dobro objasnio tu potrebu za tim stanjima. On govori da je uzrok tome ljudska
samosvijest , odnosno svijesnost o vlastitoj odvojenosti od cjeline , od prirode.
Taj osjećaj da "nešto nedostaje" je posljedica te ideje o odvojenosti , koja je također stvorena u umu.
U objektivnoj realnosti nisi odvojen, dio si cjeline svega , tvoje postojanje nije neovisno .
Da bi se taj osjećaj usamljenosti i faličnosti utažio , bar na neko vrijeme, ljudi su od davnina pristupali
nekakvim grupnim ritualima koji su im davali osjećaj bar kratkoročnog jedinstva (tewhida).
Pa tako navodi kako su prvi oblici toga bili rituali grupnog sexa u kojem su se cijela plemena zajedno praznila
od napetosti koju stvara taj osjećaj odvojenosti i doživljavali mistična iskustva.
Kasniji oblici pripadanja nekoj obrednoj grupi su kultivisani i postali su čisto psihološki fenomen, bez fizičkog
kontakta, kao što su vjerski , navijački, svjetonazorski, politički ...ili jednostavno potreba da se odeš istračati
sa kolegicama na kafi i tako se bar psihološki malo sjediniti .
Svi ti oblici ponašanja su kratkoročnog efekta i dešavaju su unutar uma, u subjektivnoj a ne u objektivnoj realnosti.
Istinsko sjedinjenje ili tewhid je svjesnost o tome da se razdvajanje na subjekat i objekat nije ni desilo , osim u našoj
glavi.
- zagortenej
- Posts: 3903
- Joined: 22/04/2013 13:27
- Location: Arš
#305 Re: Jasni i nejasni ajeti?
To je onaj sistem “hoćeš li ti vjerovati meni ili svojim očima“Towelie wrote:Arapi, i drugi prevodioci koji znaju arapski, su svesno prevodili kako ne stoji u originalu pod uticajem hadisa i vladajuce islamske dogme, valjda nemajuci hrabrosti da prevedu kako pise.
- zagortenej
- Posts: 3903
- Joined: 22/04/2013 13:27
- Location: Arš
#306 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Je li to ono Hu?dadinjo33 wrote:36:69 Wama AAallamnahu alshshiAAra wama yanbaghee lahu in huwa illa thikrun waquranun mubeenun
Korkutov prevod: Mi poslanika nismo pjesništvu učili, to mu ne priliči. Ovo je samo pouka – Kur'an jasni
Doslovan prevod: Mi njega nismo poučili pjesništvu, to njemu ne priliči. On je samo Zikr i Kur'an jasni.
Ovo je jako sporan ajet sa stanovišta njegovog značenja unutar islamske dogme. U ajetu se navodno spominje Muhamed (što je također, upitno, ali neka bude da je on u pitanju). Kaže se da on nije poučen pjesništvu, te da to njemu ne priliči, te da je on samo Zikr i Kur'an jasni. Očito je da se riječi "On je samo Zikr i Kur'an jasni" odnose na čovjeka, onog koji nije poučen pjesništvu. No, dogmate i prevodioci su sve to pretumbali.
Iz navedenog ajeta proizilazi da je čovjek i Zikr (nad kojim Allah navodno vječno bdije) i da je čovjek i Kur'an, i to ne bilo kakav, nego jasni.
Šta je onda kitab, ako je čovjek Kur'an i Zikr?
Postoje čak i hadisi koji govore o Muhamedu kao Kur'anu, ali su oni "soft" verzija. Zašto je mushaf toliko nejasan da dopušta ovoliko višeznačnosti i različitih tumačenja u tako bitnim stvarima, od kojih neke u izvornom tekstu djeluju znatno jasnije nego njihove dogmatizirane i iskrivljene verzije.
Je li taj čovjek koji je Kur'an i Zikr istorijski Muhamed?
Šta je sa Kur'anom i Zikrom bilo nakon što je Muhamed umro?
Kako nejasna knjiga...
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#307 Re: Jasni i nejasni ajeti?
@Karlin
Nigdje ja nisam rekao da je postizanje tog stanja neophodno za bilo šta.
Uzroka u stanju dvojnosti ili mnoštva je uvijek mnogo ali svi uzroci se mogu svesti na jedan, a to je um .
Um je taj koji daje ideju o odvojenosti i to je njegova priroda, da pravi dvoje od jednoga, da se dvoumi.
Veže se za protok iskustva koja mu dolaze kroz pet osjetila , a koja se stalno mijenjaju (a ako se ne mijenjaju onda
stvara psihološki pritisak zasićenja ili dosade), te samo vezanje egzistencije za nešto promjenjivo i nestalno
stavlja je u domenu uma ili relativnog ("Danas jesi sutra nisi", što bi rek'o naš narod).
Također , to relativno jastvo , identificiranjem sa sadržajem onoga što mu dopremaju čula , se "zaboravlja"
jer se identifikovalo sa nečim , a pati vrlo često jer se dinamika promjene za koju se vezalo , vrlo često dešava
kao drama ili sukob . Sukob se odvija između vlastitih ljudskih univerzuma iskustava sa kojim se identificirao, a svačija
iskustva su bar malo drugačija, pa samim time su uzrok nesporazuma.
Nigdje ja nisam rekao da je postizanje tog stanja neophodno za bilo šta.
Uzroka u stanju dvojnosti ili mnoštva je uvijek mnogo ali svi uzroci se mogu svesti na jedan, a to je um .
Um je taj koji daje ideju o odvojenosti i to je njegova priroda, da pravi dvoje od jednoga, da se dvoumi.
Veže se za protok iskustva koja mu dolaze kroz pet osjetila , a koja se stalno mijenjaju (a ako se ne mijenjaju onda
stvara psihološki pritisak zasićenja ili dosade), te samo vezanje egzistencije za nešto promjenjivo i nestalno
stavlja je u domenu uma ili relativnog ("Danas jesi sutra nisi", što bi rek'o naš narod).
Također , to relativno jastvo , identificiranjem sa sadržajem onoga što mu dopremaju čula , se "zaboravlja"
jer se identifikovalo sa nečim , a pati vrlo često jer se dinamika promjene za koju se vezalo , vrlo često dešava
kao drama ili sukob . Sukob se odvija između vlastitih ljudskih univerzuma iskustava sa kojim se identificirao, a svačija
iskustva su bar malo drugačija, pa samim time su uzrok nesporazuma.
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#308 Re: Jasni i nejasni ajeti?
@zagor, mnogi ga tako zovu, hu jeste njegovo ime iza kojeg imaju jos dva, a iza njih vise nema imena.
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#309 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Jel ista priča kao sa ehlu bejtom, samo sad prenešena na Kur'an i zikr ?dadinjo33 wrote:@zagor, mnogi ga tako zovu, hu jeste njegovo ime iza kojeg imaju jos dva, a iza njih vise nema imena.
Mushaf kao i ehlu-bejt su samo istorija i simboli, a ništa ne znače simboli ukoliko se ne razumiju.
Hu je dinamika, drama, promjena stalna. Jedina konstanta je promjena i neidentifikacija sa istom.
Ja sam onaj koji jesam. Ukoliko dođe do identifikacije, upadaš u vrtlog filma .
Hu je film, ti si gledaoc koji se potpuno zaboravio u filmu , vezao se za glumce , plače kad jedan pogine itd.
Samo što je ovo malo jača kinematografija, vidiš da se šije ubiše plačući i tučući kad igraju dani Kerbele.
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#310 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Ja sad k'o oni dosadni štreberi , kad učitelj pita , on stalno "mogu'l ja , mogu'l ja ?! " 
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#311 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Uvijek je onako kako gledalac vidi pod uslovom da gledalac zna ko je taj sto gleda ili barem njegovo ime ("sve...osim širka"), pa cak i onda kad to gledalac ne zna ("sve...pa i širk").Nurudin wrote:Ja sad k'o oni dosadni štreberi , kad učitelj pita , on stalno "mogu'l ja , mogu'l ja ?! "
- Towelie
- Posts: 7487
- Joined: 03/05/2013 19:29
#312 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Svi smo nasi, samo jasi. 
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20577
- Joined: 31/01/2016 16:16
#313 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Nurudine, nisam rekla da je postizanje doticno stanja neophodno, ali sam primjetila , de je dio ljudske prirode i potrebe da koristi stimulanse sa ciljem sticanja drugacijeg isksutvaNurudin wrote:@Karlin
Nigdje ja nisam rekao da je postizanje tog stanja neophodno za bilo šta.
Uzroka u stanju dvojnosti ili mnoštva je uvijek mnogo ali svi uzroci se mogu svesti na jedan, a to je um .
Um je taj koji daje ideju o odvojenosti i to je njegova priroda, da pravi dvoje od jednoga, da se dvoumi.
Veže se za protok iskustva koja mu dolaze kroz pet osjetila , a koja se stalno mijenjaju (a ako se ne mijenjaju onda
stvara psihološki pritisak zasićenja ili dosade), te samo vezanje egzistencije za nešto promjenjivo i nestalno
stavlja je u domenu uma ili relativnog ("Danas jesi sutra nisi", što bi rek'o naš narod).
Također , to relativno jastvo , identificiranjem sa sadržajem onoga što mu dopremaju čula , se "zaboravlja"
jer se identifikovalo sa nečim , a pati vrlo često jer se dinamika promjene za koju se vezalo , vrlo često dešava
kao drama ili sukob . Sukob se odvija između vlastitih ljudskih univerzuma iskustava sa kojim se identificirao, a svačija
iskustva su bar malo drugačija, pa samim time su uzrok nesporazuma.
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#314 Re: Jasni i nejasni ajeti?
dva identična viđenja bi bila širkdadinjo33 wrote:Uvijek je onako kako gledalac vidi pod uslovom da gledalac zna ko je taj sto gleda ili barem njegovo ime ("sve...osim širka"), pa cak i onda kad to gledalac ne zna ("sve...pa i širk").Nurudin wrote:Ja sad k'o oni dosadni štreberi , kad učitelj pita , on stalno "mogu'l ja , mogu'l ja ?! "
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#315 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Pa jeste to iskustvo. Božansko ...samo na subjektivan način, kao što takvi i doživljavaju to što zovu Bog.Connaisseur Karlin wrote:Nurudine, nisam rekla da je postizanje doticno stanja neophodno, ali sam primjetila , de je dio ljudske prirode i potrebe da koristi stimulanse sa ciljem sticanja drugacijeg isksutvaNurudin wrote:@Karlin
Nigdje ja nisam rekao da je postizanje tog stanja neophodno za bilo šta.
Uzroka u stanju dvojnosti ili mnoštva je uvijek mnogo ali svi uzroci se mogu svesti na jedan, a to je um .
Um je taj koji daje ideju o odvojenosti i to je njegova priroda, da pravi dvoje od jednoga, da se dvoumi.
Veže se za protok iskustva koja mu dolaze kroz pet osjetila , a koja se stalno mijenjaju (a ako se ne mijenjaju onda
stvara psihološki pritisak zasićenja ili dosade), te samo vezanje egzistencije za nešto promjenjivo i nestalno
stavlja je u domenu uma ili relativnog ("Danas jesi sutra nisi", što bi rek'o naš narod).
Također , to relativno jastvo , identificiranjem sa sadržajem onoga što mu dopremaju čula , se "zaboravlja"
jer se identifikovalo sa nečim , a pati vrlo često jer se dinamika promjene za koju se vezalo , vrlo često dešava
kao drama ili sukob . Sukob se odvija između vlastitih ljudskih univerzuma iskustava sa kojim se identificirao, a svačija
iskustva su bar malo drugačija, pa samim time su uzrok nesporazuma.svrha toga je iznad svega licna potreba
problem nastupa, kad se rezulati dotcnog prakticiranja pokusavaju opisati vjernicima kao bozanstveni ili paganima kao izvanredno isksutvo
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20577
- Joined: 31/01/2016 16:16
#316 Re: Jasni i nejasni ajeti?
razumijem, znaci Bog i bozanstvo su dio duhovne potrebe covjeka, ali mislim da isto iskutvo ne mora biti imenovano kao Bog , jer Bog je iskljucivo teoloski izraz, a ni duhovnost nije iskljucivo iz sektora teologijeNurudin wrote:Pa jeste to iskustvo. Božansko ...samo na subjektivan način, kao što takvi i doživljavaju to što zovu Bog.Connaisseur Karlin wrote:
Nurudine, nisam rekla da je postizanje doticno stanja neophodno, ali sam primjetila , de je dio ljudske prirode i potrebe da koristi stimulanse sa ciljem sticanja drugacijeg isksutvasvrha toga je iznad svega licna potreba
problem nastupa, kad se rezulati dotcnog prakticiranja pokusavaju opisati vjernicima kao bozanstveni ili paganima kao izvanredno isksutvo
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#317 Re: Jasni i nejasni ajeti?
"Tao koji se moze izreci/imenovati nije vjecni Tao."
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#318 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Htio sam reći da to nije nikakvo "božansko iskustvo" , već stanje psihe. Tvoje trenutno iskustvo je božansko iskustvo,Connaisseur Karlin wrote:razumijem, znaci Bog i bozanstvo su dio duhovne potrebe covjeka, ali mislim da isto iskutvo ne mora biti imenovano kao Bog , jer Bog je iskljucivo teoloski izraz, a ni duhovnost nije iskljucivo iz sektora teologijeNurudin wrote:Pa jeste to iskustvo. Božansko ...samo na subjektivan način, kao što takvi i doživljavaju to što zovu Bog.Connaisseur Karlin wrote:
Nurudine, nisam rekla da je postizanje doticno stanja neophodno, ali sam primjetila , de je dio ljudske prirode i potrebe da koristi stimulanse sa ciljem sticanja drugacijeg isksutvasvrha toga je iznad svega licna potreba
problem nastupa, kad se rezulati dotcnog prakticiranja pokusavaju opisati vjernicima kao bozanstveni ili paganima kao izvanredno isksutvo
u koje je uključeno i psihološko bojanje iskustva
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#319 Re: Jasni i nejasni ajeti?
dadinjo33 wrote:"Tao koji se moze izreci/imenovati nije vjecni Tao."
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#320 Re: Jasni i nejasni ajeti?
"On je iznad onog kako Ga opisuju/On transcendira njihove opise"-huwe te'ala amma yasifun
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20577
- Joined: 31/01/2016 16:16
#321 Re: Jasni i nejasni ajeti?
zar se moze izmjeriti cistoca isksutvaNurudin wrote:Connaisseur Karlin wrote:Htio sam reći da to nije nikakvo "božansko iskustvo" , već stanje psihe. Tvoje trenutno iskustvo je božansko iskustvo,Nurudin wrote:
razumijem, znaci Bog i bozanstvo su dio duhovne potrebe covjeka, ali mislim da isto iskutvo ne mora biti imenovano kao Bog , jer Bog je iskljucivo teoloski izraz, a ni duhovnost nije iskljucivo iz sektora teologije
u koje je uključeno i psihološko bojanje iskustva. Što je iskustvo čistije to je više božansko
- Nurudin
- Posts: 3324
- Joined: 31/03/2013 07:25
- Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.
#322 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Ko o čemu um o mjerenju.
Čije je veće/više čisto
Čije je veće/više čisto
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20577
- Joined: 31/01/2016 16:16
#323 Re: Jasni i nejasni ajeti?
a, ne, naprotiv, zasto je potrebna ideja cistog, ali i cistijeg iskustvaNurudin wrote:Ko o čemu um o mjerenju.
Čije je veće/više čisto
- asurbanipal
- Posts: 6692
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#324 Re: Jasni i nejasni ajeti?
dadinjo33 wrote: Wallahi ih popalio.I to na lomaci knjiga da bolje izgore.
Bogami, u pravu si. Evo i kod šijja imaju predaje:
From Muhammad bin Muslim said: That I said Abaa Ja`far (عليه السلام) about the apostate (murtad). So he (عليه السلام) said: “Whoever turns away from Islaam, and disbelieves in what Allaah has revealed to the Prophet (صلى الله عليه وآله وسلم) after being a Muslim, there is no repentance for him, and it is waajib (obligatory) to kill him, and his wife becomes a stranger to him, and his legacy be divided among his children.”
Source:
1. Al-Kulayni, Al-Kaafi, vol. 7, pg. 256, hadeeth # 1
Grading:
1. Al-Majlisi said this hadeeth is Hasan Kal-SaHeeH (Good like an Authentic (hadeeth))
à Mir’aat Al-`Uqool, vol. 23, pg. 396
From `Alee bin Ja`far from his brother Abee Al-Hasan (عليه السلام) said: I asked him (عليه السلام) about a Muslim who becomes a Christian. He (عليه السلام) said: “He (should be) killed, and no repentance from him” I said: “What about a Christian who becomes Muslim then Apostates from Islaam?” He (عليه السلام) said: “He is asked to repent. And if he returns (to Islaam that is okay), or otherwise he is killed”
Source:
1. Al-Kulayni, Al-Kaafi, vol. 7, pg. 257, hadeeth # 10
Grading:
1. Al-Majlisi said this hadeeth is Muwaththaq (Reliable)
à Mir’aat Al-`Uqool, vol. 23, pg. 400
Na shiachatu mrtvi-hladni raspravljaju na koji način se sa apostatama treba obračunati. Zapaliti ih, otrovati dimom ili obezglaviti.
-
dadinjo33
- Posts: 1748
- Joined: 10/08/2016 18:41
#325 Re: Jasni i nejasni ajeti?
Mrtvi hladni o mrtvim pecenim.
