mirsek wrote:
Jel to znaci da zaposleni u firmi koji tu firmu kosta 5000 eura mjesecno ima satnicu od 22 eura netto tj. mjesecno oko 3000 netto ?
Ne. To je efektivna satnica. Imas dvije vrste pitanja, koja u slucaju freelancera i/ili obrtnika obadvija poticu iz iste osobe i nanose se na istu osobu:
- koliko ja sebe kostam kao radnik?
- koliko ja kao poduzetnik moram prodati, da bi mi ostalo toliko i toliko?
Ali da sad prvo odgovorim na tvoje pitanje.
Ako u oglasu stoji, da je ponudjena bruto plata 60.000 p.A. (5.000 mjesecno) to za poslodavca znaci ca. 73.000 troska (6.000+ mjesecno), a da ce zaposlenik dobit vani na konto oko 3 tisuce ili nesto vise mjesecno. Placa je sastavljena ovako:
- tzv. Brutto Brutto (ili ponekad i drugi Brutto) ukljucuje i "doprinose na plate", koji se radniku i ne pominju, a iznose 22,6% na brutto platu. Moguca su manja odstupanja na gore, ako radite u branzi, gdje je povecana opasnost za ozglede na radu, ali tu se sve skupa svodi na 1 ili 2% pribitka
- Bruto Plata (npr. 60.000 p.A.) je ono, sto stoji u oglasima
- Isplata na vas konto (to vi nazivate Netto) je odprilike 65% brutto plate (ovisi o porezu, koji variira prema jasnim pravilima, moze iznositi u slucaju visokih plata i samo 55% , a u slucaju nizkih plata i do 70%)
- ostatak poslije rezija i ostalih fiksnih troskova (stan, elektrika, komunalije, telefon, grijanje,... skola, vrtic,...) - to Nijemci nazivaju "slobodno razpolozljiv dohodak" i taj se vam uzima u obzir, ako npr. zatrazite kredit na banci (parafrazirano: nije bitno, koliko ste u stanju zaraditi, bitno je, koliko ste u stanju ustedjeti)
To je, sto se tice definicija. Ono sto vam nasi ljudi, zbog sklonosti hvalisanju nece reci, je
distribucija plata. Ako uzimamo u prosjek, da jedan od nas dvojice jede kupus, a drugi meso, u prosjeku obadva jedemo segedin.
Tako je i sa prosjecnom platom (tako u Njemackoj, kao i u branzi).
Distribucija izgleda u praksi izgleda tako, da oko 70% zaposlenih prima placu izpod prosjecne, dok oko 30% zaposlenih prima placu iznad prosjecne. Ono, sto je interesantno znati je uz prosjek i mediana (tocka koja dijeli plate na dva jednaka dijela - pola zaposlenih manje od M i pola zaposlenih vise od M), a jos bitnije je poznavati modus (vrijednost, ka kojoj gravitira velika vecina - najcesca vrijednost).
Trece, sto vam nitko nece reci je razmjer izmedju utrosenog vremena i zarade, koju primate. Ako ste u top 20% gledajuci primanja, zaboravite na
"8 sati i fajrund". To u TOP20 nema nigdje na "zapadu".
TOP20 na "zapadu" radi 50+ sati na tijedan.
I sad se mogu vratiti ka onom na pocetku. Razlici izmedju
satnice i
produkcijske satnice (koja se nanosi na efektini rad). Tu cu uzeti sebe za primjer, ali prvo da razjasnimo teoriju i praksu. Godina ima 365 dana ili gledajuci sa aspekta rada 52 tijedna i jedan dan preko toga. To je 261 radni dan odnosno
2088 radnih sati u godini. Toliko radnih sati vam mora poslodavac platiti, ako ste zaposleni za puno radno vrijeme. Ali... vi idete na godisnji, na bolovanje, neki dani su blagdani, itd. Tako se to svede na nekih
1.350 efektivnih sati. To ujedno i znaci, da ja
kao freelancer mogu prodati oko 1.350 radnih sati, ako se zelim poslom baviti pojednako, kao neki zaposlenik. Sto znaci, ako uzmemo gore navedenu satnicu, da mogu napravit godisnje oko 115.000 evra netto PROMETA (znaci prometa brez PDV).
I ja isto odem na godisnji, ostanem doma za bozicno/novogodisnje blagdane, itd. Meni, kao freelanceru ta odsustva nisu placena sto znaci da taj promet treba zaraditi u 10 mjeseci i podijelit ga na 12. A to znaci da je meni od mjesecnog prometa razpolozljivo 80%, dok nekih 20% moram stedit za vrijeme, kad ne radim.
Jer i kad ne radim, troskovi ostaju pojednaki (treba platit sva osiguranja, porez, troskove kancelarije, itd.).
Troskovi nekog prosjecnog mjeseca iznose
- nekih 400 evra za kancelariju,
- nekih 200 evra za amortizacuju hardvera i
- nekih 400 evra za amortizaciju softvera,
- nekih 200 evra za prevoz i
- prosjecno jedan tjedan u mjesecu u hotelima nanese jos nekih 300 - 400 evra,
- te nekih 250 evra za jedan obrok dnevno vani.
Prosjecno znaci oko 1.800 evra troskova. Ostaje znaci negdje recimo izmedju 6 i 6 i pol tisuca evra. Taj iznos bi bio moj drugi bruto ili brutto brutto.
Sto bi znacilo, da ja sam sebe kostam oko 115 tisuca godisnje sveukupno, ubrajajuci i sve pratece troskove opreme i prostora, itd., kao i da bih ja sam sebi mogao ponuditi platu od 60 tisuca bruto godisnje (5.000 bruto mjesecno), kad bih trebao zaposlit samog sebe, da bih mogao pokrit i onaj dio
"doprinosi na plate".
Sto znaci, da bi u vasem jeziku moja plata iznosila
nekih 3.200 netto.
I sad se nas dvojica sretnemo u misljenjima. Tako, kao i tebi, i meni se to cini malo. Imam troje maloljetne djece, sto uz lijepe dozivljaje i osjecanja ujedno i podosta kosta. Samo me peterosobni stan od oko 103 m2 ispod crte (sa rezijama) kosta oko 1.400 na mjesec (sto je u stvari - onako za orientaciju - veoma povoljna cijena za Nemacku). Treba mi vise novca... sto znaci, da trebam prodat vise od 1.350 sati na godinu. Drugim rijecima, trebam se probit u TOP20. I tako dodjemo na ono sto sam vec jednom pisao... da prodam 2.000 sati godisnje i pravim promet iz radnih sati od oko 170 tisuca godisnje. Uz to jos nekih osamdesetak iz prodanih licencija. Negdje cetvrt milijona
prometa godisnje, kao pojedinac.
Ali gledaj sad... ja jos uvijek idem za tri tijedna godisnje na godisnji. Jos uvijek sam za bozicno/novogodisnje blagdane doma. Jos uvijek uzmem suprugu i djecu na avijon i idem za jedan tijedan posjetit deku i baku u BiH, pa opet drugi put i za jedan tijedan baku u Sloveniji (po strani supruge)... Znaci da ja tih 2.000 sati trebam odradit u nekih 40 tijedana.
To iznosi - pazi sad - 50 efektivnih sati na tijedan. Ubroj jos po jedan sat dnevno, pet puta tijedanski za rucak. I dva sata pet puta tijedanski za voznju. I jos u prosjeku desetak sati na tijedan za telefone, sastanke, rezijske radove (sabiranje sati i troskova po klijentima, osnovne pripreme za knjigovodstvo). Mi govorimo o 70 +/- 5 sati na tijedan, prijatelju moj. I to je realnost - vise manje svih, sa manjim odstupanjima - nas u TOP20. Mi tijekom tijedna idemo doma vise manje samo spavat (ako i to ne obavimo u nekom hotelu).
Pitanje je: da li je to zivot, kojeg vi predpostavljate pod TOP20 i dali ste spremni tu realnost uopste dugorocno podnijet?
Njima je to bilo jako simpaticno, a imam i par "zemljaka" koji su na osnovu toga kod zenske populacije imali veliki plus. Znaci neki opsti utisak, socijalna inteligencija..Ono sto covjek ne zna, moze nauciti usput.
