Bosna i Hercegovina (1875-1918)

[Nekako s proljeća]

Izvor: http://www.bildarchivaustria.at/Preview/14281676.jpg

[Nekako s proljeća]

Izvor: http://www.bildarchivaustria.at/Preview/14281718.jpg

[Nekako s proljeća]

http://www.bildarchivaustria.at/Preview/14281599.jpg

[Nekako s proljeća]

Погром 29 июня 1914 года
Izvor: https://pp.vk.me/c627716/v627716570/15d ... _mUuBg.jpg

Опустошённые и разграбленные магазины сербов на Башчаршии
Izvor: https://pp.vk.me/c627716/v627716570/15d ... k91mJU.jpg

Разрушенные гаражи и автопарк отеля «Европа», принадлежавшего сербской семье
Izvor: https://pp.vk.me/c627716/v627716570/15d ... xZTCOI.jpg

Разграбленное сербское ателье по пошиву одежды
Izvor: https://pp.vk.me/c627716/v627716570/15d ... l5gFAI.jpg

Сербская школа, пострадавшая в ходе погромов
Izvor: https://pp.vk.me/c627716/v627716570/15d ... IK0VxU.jpg

[Nekako s proljeća]

Srebrenica, 1905.

Zvornik, 1905.

Izvor: http://akon.onb.ac.at/#center=srvsd8jzr ... _AK053_504
Vlasenica

Blagović

Izvor: http://akon.onb.ac.at/#center=srv6vzqxb ... _AK047_325

[Nekako s proljeća]

Višegrad, 1905


Izvor: http://akon.onb.ac.at/#center=srvf8v1bg ... _AK034_048

[Nekako s proljeća]

Foča, 1905/1909




Izvor: http://akon.onb.ac.at/#center=srvbwk5v5 ... _AK081_160

[Nekako s proljeća]

Rakite, 1907

http://akon.onb.ac.at/#center=srv13wqub ... _AK012_058

[Nekako s proljeća]

Orašje

[Nekako s proljeća]

Visoko, 1917.

http://akon.onb.ac.at/#center=srv13wqub ... _AK026_255

[Nekako s proljeća]

Kalinovik

http://akon.onb.ac.at/#center=srtpqpzfb ... _AK025_105

[Nekako s proljeća]

Jablanica

http://akon.onb.ac.at/#center=sru8k5wv2 ... _AK055_252

[asurbanipal]

Zašto ne mogu vidjeti sve slike ?

[Nekako s proljeća]

Nevesinje, 1905.


http://akon.onb.ac.at/#center=srtn7f2v8 ... _AK053_506

[Nekako s proljeća]

Zašto ne mogu vidjeti sve slike ?

Ne znam, na isti način postavljam i one što se vide.

[asurbanipal]

Zašto ne mogu vidjeti sve slike ?

Ne znam, na isti način postavljam i one što se vide.

Ne znam u čemu je caka, neke slike vidim, neke ne vidim. Tako isto i sa avatarima...

[Nekako s proljeća]

Prenj, 1905.

http://akon.onb.ac.at/#center=sru8k5wv2 ... _AK053_485

[Nekako s proljeća]

Bileća /vrelo Trebišnjice


http://akon.onb.ac.at/#center=srtj5n9b8 ... _AK026_219

[Nekako s proljeća]

Stolac, 1905

Čapljina

http://akon.onb.ac.at/#center=srth8ckf8 ... _AK053_505

[Nekako s proljeća]

Križevac, 1915.

http://akon.onb.ac.at/#center=sru2711b8 ... _AK070_128

[Nekako s proljeća]

Kozarac, 1909.

http://akon.onb.ac.at/#center=srgznsuv2 ... _AK026_274

[Woody]

Uz ispravku:

Žena Benjamina Kalaja (Béni Kállay de Nagy-Kálló ili Benjamin von Kállay) NIJE se zvala Marija, nego Vilma (rođ. Bethelen). I nije joj on (Kallay) sagradio zgradu (Dvor) na Marin Dvoru (tako je ISPRAVNO, i tako se prepoznaje izgovor Sarajlija: Marin Dvor - sa dugim "i", a NIKAKO Marijin Dvor), nego August Braun po svojoj ženi Mariji, po projektu Karla Paržika (Karel Pařík). Braun je bio i prvi vlasnik prve ciglane u Sarajevu, a kuriozitet je da svaka originalna opeka (a ne CIGLA) zgrade Marin Dvora ima i dan-danile inicijale AB.

I ta priča o "štetočini" B. Kallayu ne stoji. Lik je u ta doba bio nešta kao "visoki predstavnik" KuK u Bosni i Hercegovini - a drvosječa... NIKAKO. Čak štaviše, Kallayu i KuK-u se mogu pripisati zasluge za prvo kartiranje i inventorisanje šuma, kao i osnivanje "Carskih šumskih gazdinstava" (nešta kao "JP Šume") u Bosni i Hercegovini koje još ni danas nije prevaziđeno.

Eto, morao sam da kažem - zbog čitalaca mlađe generacije

[sarajevo999999]

[Vitezanin]

Fantastične slike. Par stvari:

- fascinantno je kako su se sve ove naše kulture pomiješale, a da nismo toga svjesni tj da većina nije svjesna
- nekako mi ove slike "šalju" istu vibru kao i danas, tj želim reći da je sve isto, ali ništa nije isto.



Period pod Otomanskim carstvom i onda austro-ugarska vladavina plus okolnosti u regiji tad su definitivno odredili "sveto trojstvo" ovdje i to je to.

Ne postoji nikakva sumnja da je BiH pod austro-ugarskom vlašću konačno ušla u taj neki "europski krug", ali ne treba zaboraviti da smo mi pod njima bili faktički kolonija iz koje su se iscrpljivala bogatstva. Ipak, doprinos koji je period pod A-U stvorio je zaista značajan.

[stakasa]

Uz ispravku:

Žena Benjamina Kalaja (Béni Kállay de Nagy-Kálló ili Benjamin von Kállay) NIJE se zvala Marija, nego Vilma (rođ. Bethelen). I nije joj on (Kallay) sagradio zgradu (Dvor) na Marin Dvoru (tako je ISPRAVNO, i tako se prepoznaje izgovor Sarajlija: Marin Dvor - sa dugim "i", a NIKAKO Marijin Dvor), nego August Braun po svojoj ženi Mariji, po projektu Karla Paržika (Karel Pařík). Braun je bio i prvi vlasnik prve ciglane u Sarajevu, a kuriozitet je da svaka originalna opeka (a ne CIGLA) zgrade Marin Dvora ima i dan-danile inicijale AB.

I ta priča o "štetočini" B. Kallayu ne stoji. Lik je u ta doba bio nešta kao "visoki predstavnik" KuK u Bosni i Hercegovini - a drvosječa... NIKAKO. Čak štaviše, Kallayu i KuK-u se mogu pripisati zasluge za prvo kartiranje i inventorisanje šuma, kao i osnivanje "Carskih šumskih gazdinstava" (nešta kao "JP Šume") u Bosni i Hercegovini koje još ni danas nije prevaziđeno.

Eto, morao sam da kažem - zbog čitalaca mlađe generacije

Je li Benjamin Kalaj tvorac posprdnog opisa bosanskog covjeka: kad ga stisnes vristi kad ga pustis... Kao osili se, nesto u tom stilu