Page 13 of 23

#301 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 24/02/2017 09:02
by sadie_forever
edit

#302 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 24/02/2017 09:19
by sadie_forever
vješalica wrote:
Connaisseur Karlin wrote:
JoseMujica wrote::shock: bote šta su ti dvije žene u šesnestercu :-) i odmah ode tema u pm :evil: :lol: :lol: :lol:
zena me prati na svakoj temi,i svaki put mi pise kako nista ne znam :-) provjeri njene postove :lol: :D

da se vratimo na temu:

LAPOT je bio obicaj ubijanja stari i nemocnih osoba ; npr. stavljanje pogace na glavu , to je bilo u Croj Gori, potom bacanje tijela niz provaliju , zanci,iste osobe nisu imale ni gorbove, uzasan obicaj , a sto je porijeklo istog je misterija :(
ti doživljavaš da je praćenje ono što ti se iznese kad ti ne odgovara ili ti se skrene pažnja na tvoju bolnu tačku koja se naziva sukob sa religijom koju exponiraš u svim životnim sferama ;)

Lapot je po istraživanjima ništa drugo nego mit jer za njega ne postoje nikakvi dokazi konkretni i načuno prihvatljivi da bi se smatrali relevantnim
Ako znaš šta je to...nemoj ni pokušavati da ga povežeš sa određenim stvarima ;-)

Lapot u Srbiji,ubasute u Japanu itd ...to i ako je postojalo,postojalo je svugdje...

#303 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 24/02/2017 09:20
by JoseMujica
naravno da je postojalo svuđe...no moraju naši čobani glumatat posebnost

#304 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 24/02/2017 10:12
by vješalica
osim pausalne recenice jer je postojalo svugdje nikakvih druguh 'dokaza' da se ponudi...
mitologija kod cobana je cudna stvar zapravo nenadjebivi dio bitisanja

#305 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 24/02/2017 10:23
by JoseMujica
jebga kad je ovo bio prostor mraka

jedino mjesto vrijedno spomena glede produkcije neke visoke kulture unutar tog srednjovjekovnog mraka bio je Dubrovnik....otud toliko otimanje međ čobanima za taj biser na Blakanu

ostalo, jedna tipična plemensko-stočarska kultura, više nomadska no sjedilačka, koja postaje sjedilačkom tek sa utvrđivanjem čvršćih granica između KuK i Osmanlija (krajem XVII i početkom XVIII stoljeća) i onda te čobane zajašu crkve i ispiru im mozak sve do dana današnjeg

#306 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 24/02/2017 10:25
by AleksoMKD
JoseMujica wrote:
Connaisseur Karlin wrote:
AleksoMKD wrote:
Nesto slicno je postojalo na istoku Makedonije, barem u planinskim selima. Mladic i devojka, obavezno obuceni bi se pokrili dekom (da im se ni glave ne vide) te se stiskali i fatali do mile volje.
Normalno ako jedno od njih ne zeli, nikome nista.
Ali uvek je bilo u drustvu vise mladica i devojaka, nikada sami (inace sramota velika ako ih neko vidi) i ponekad bi se izmenjali svi mladici sa svim devojkama ali uvek par po par dok drugi dobacuju i smeju se.
speed klix pod dekom :D
još kad lola tihomira pusti :lol: :lol: :lol:
:D

A u istocnoj Srbiji je postojao slican obicaj Gonjanju t.j. Strndzanje.

#307 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 26/02/2017 07:53
by KB9
kaze ona moji mi pricali i dolazi zenska citira je koji vasi :lol: haos

#308 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 26/02/2017 08:14
by piupiu
BBC o ritualu ispijanja kafe u Bosni... nije baš 100% za ovu temu, al' nema veze.

http://www.bbc.com/travel/story/2014070 ... ian-coffee

#309 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 01/05/2017 04:03
by Toto
studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam koliko ste upoznati sa običajem tetoviranja križeva (i raznih oblika iz prirode, ilirskih božanstava itd.) po rukama i tijelu u Ilira još u Starom vijeku za vrijeme vladavine Rimljana u provinciji Dalmatia i Iliria, a vjerovatno i ranije.

Nakon što su ih Slaveni (srpska i hrvatska plemena koja su nadirala sa sjevera i nastanjivala se na području današnje BiH i Hr) potisnuli prema jugu od 6. do sredine 9. stoljeća, neka plemena su zadržala taj običaj koji se uvukao poslije u sljedbenike Crkve bosanske. Ovo je jako zanimljivo s obzirom da i dan-danas imamo ljude po ruralnim područjima u Bosni i Hercegovini koji su zadržali ove običaje. Ove običaje u Ilira opisalo je više rimskih putopisaca sa početka I stoljeća, i u drugom stoljeću, koji su prolazili kroz Iliriju tada.

Sada se običaj uglavnom i zadržao kod katolika, iako krstovi koji su tetovirani nisu tradicionalni katolički već naginju heretizmu. Ovaj običaj polako izumire.

Image

http://tetoviranicovjek.bloger.index.hr ... 25967.aspx
katolici pod Vlasicem su Vlasi

#310 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 01/05/2017 04:59
by Toto
najbolji izvor za ovu temu je GLASNIK
ZEMALJSKOG MUZEJA BIH

#311 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 01/05/2017 06:44
by pukepuke
MyTao wrote:Nebi te niko tuzio... buse se usi djeci i puno mladjoj od 3 godine.
Moja dobra prijateljica rodila je dijete u Južnoj Americi. U porodilištu su je pitali želi li da joj djetetu probuše uši (dakle, radi se o bebi staroj 1-2 dana...)

#312 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 04/02/2018 03:13
by piupiu
JoseMujica wrote:jebga kad je ovo bio prostor mraka

jedino mjesto vrijedno spomena glede produkcije neke visoke kulture unutar tog srednjovjekovnog mraka bio je Dubrovnik....otud toliko otimanje međ čobanima za taj biser na Blakanu

ostalo, jedna tipična plemensko-stočarska kultura, više nomadska no sjedilačka, koja postaje sjedilačkom tek sa utvrđivanjem čvršćih granica između KuK i Osmanlija (krajem XVII i početkom XVIII stoljeća) i onda te čobane zajašu crkve i ispiru im mozak sve do dana današnjeg
Dobar sociološki sažetak. :thumbup:

Dodala bih samo i ratničko-epska kultura.

#313 Re: Narod i njegovi običaji i predanja

Posted: 04/02/2018 03:25
by piupiu
Toto wrote:najbolji izvor za ovu temu je GLASNIK
ZEMALJSKOG MUZEJA BIH
:thumbup: :kiss:
Narodne priče.

Autori: IVAN ZOVKO

Kako su postali stecci.

Ono sa ti bila dva kralja pa se žestoko zarate. — Najprije se pozovu na junacki mejdan, da se sami sobom ogledaju. No tu im sreca ne pokaza, ko je od njih dvaju jaci i mocniji. — Cijeli jedan dan gonjali su se po polju, ali sve uzalud. Uvijek bi jedan drugoga u isto vrijeme i na istom mjestu ranio. Recimo, ako bi prvi protivnik ranio drugoga u lijevu ruku, to bi ovaj isto tako ranio onog prvog u lijevu ruku i to baš u isti mah i na istom mjestu. — Napokon uvidješe, da tako ne mogu nikako izici na kraj.

S toga stanu spremati silne i žestoke vojske i ureku vrijeme i mjesto, gdje ce se ogledati. Jedan od njih imao je nešto manje vojske, ali baš prije nego ce se pobiti, na jedan put se namiri jednako broj i na jednoj i na drugoj strani. Pa kad prebroje vojsku, sami se zacudiše.

— Nijesu znali nikako, kako se to dogodilo, a znali su, da je jedan od njih imao manji broj vojske. Biva, džanum, meleci se pretvorili u insanski suret (lik), pa prešli na onu stranu, gdje je bilo manje vojnika. Ele šta cu ti duljiti: napokon dogje vrijeme da se ogledaju.

— Obje vojske junacki su se borile, ali nuto cuda! Gdje bi jedan vojnik drugog pogodio i ranio, to bi onaj drugi onog prvog isto tako ranio u isti mah i na istom mjestu. Ama baš i kod vojske se je tamam onako dogagjalo, kao i kod kraljeva. Stoga je i na jednoj i na drugoj strani padao jednak broj vojnika. Kraljevi sami vid«, kako im nemilice gine vojska. Zao im je, ali jedan drugome nikako ne ce da popusti.

— Najposlije ugovore, da se nekolicina boljih momaka izabere s obje strane, pa koji od njih nadjacaju, neka bude mejdan (pobjeda) u onoga kralja i one vojske. Kako smisle, tako i ucine. No i ovo im ništa nije prudilo. I ovdje se je isto, kao i prije zbivalo. Momci su i na jednoj i na drugoj strani jednako padali. Poslije ovoga ureku opet njih dvojica, da se biju, ali im je bilo isto onako, kao i prije. Za tim iznova pokušaju srecu s vojskom, a najposlije izabirahu uvijek po nekoliko momaka s obje strane, da oni bar jedared odluce mejdan, ali sve utaman.

— I tako su oni neprestance, sad jedno, sad drugo mijenjali, te su ratovali bez prestanka sve u avaje (uzalud) punijeh deset godina. — Jadni narod vas im se bio u crno zavio. Kako ne ce, kad tolika sila izgibe. Svak je želio mir, ali njih dvojica ni za dlaku jedan drugom da popusti. Na jedan put im dogje misao, kako ce se jedan drugome osvetiti. Obojica jedno isto zamisle, a to je, da jedan drugome kucnu kraljevsku grobnicu (kryptu) — mi reknemo mezar — razore i da sve insanske kosti iznutra izbace. A to je u nas veliki gjunah (grijeh). Nema ti vecega i težega gjunaha, nego kad staneš na mrtvu insansku kost.

Ele šta cu ti duljiti: njih dvojica prije svega odrede da svaki na svoju grobnicu metne jedan velik kamen, biva stecak, tako da ga ne može ni ampa (množina) ljudi odmaknuti. Iza ovog ustanove vrijeme, kad ce onaj stecak metnuti na svoju grobnicu i razroviti grobnicu onog drugoga. Oni nijesu znali, da obojica jedno isto kane uciniti. I tamam jedne snosne tavne noci, kad su to htjeli uciniti, susretnu se na putu. D prvi se mah zapanje, al najednoc jedan drugome priskoce i poljube se. To isto ucine i njihovi pratioci, koji su im pomogli dovaljati stecke, a sjutradan i sva vojska. Vas narod veselio se i radovao tome dogagjaju, te je dovu cinio Bogu, A kao spomen ovoga dogagjaja pocne narod i jednog i drugog kralja mecati stecke na svoje mezare, biva grobove. Od tada kažu, falan, da su postali stecci.

Kako postaje potres.

Kad je Bog, jarabi šucur (Svemogucem hvala), stvarao ovaj svijet, jaratisao je (stvorio je) sve od ništa. Pa kad je sve tako lijepo stvorio, jednoga dana zamole ga pegamberi (sveci), da stvori jednu životinju, što može vecu. Allah, tobe jarabi, (slava mu budi!) svojijem pegamberima odmah ispuni želju i jaratiše jednog veoma velikog vola. Eto koliki je taj vo bio, kad ga je Bog pokazao pegamberima, nije ga mogla više zemlja držati od težine. Sva zemlja gotova se bila prolomiti, te se je bibala (kretala) kao na vodi. Pegamberi su sami ibret uzimali (cudili se), šta je akt'ala (pravedni Bog) stvorio. Onda Bog lijepo zapovjedi volu, da se zemlja nepropunta (sruši), neka sigje ne u zemlju, nego cak pod zemlju i da stoji sve na jednom mjestu u miru. Eto vidiš, koliki je taj vo velik, a on ne može da puno izjede. Pa kada samo migne jednom malom dlakom, odmah se zemlja potrese i tako s njega postaje trešnja. A kada bi se vas mignuo, cijela bi zemlja otišla u propuntu. cuo sam vala i to, da ce pred kijamet (sudnji dan) izici opet na svijet, pa ce svi oni, koji su imansuzi (zli i opaki), kad ga samo pogledaju, odmah se skameniti i umrijeti. Neka, vala, pravo je, jer se ne može više ovako živjeti.

Kako je postao snijeg.

U prijašnja vremena, kažu da se je svijet bio jako izopacio, tamam kao i danas. Za to allah odluci telef uciniti (uništiti) sve zle i opake ljude. Stoga stvori veoma veliku množinu snijega, ali sve u jednoj grudi, kojom je hotio od jednoc tepelejisati (uništiti) vas opaki dunjaluk (svijet). I tamam, kad je zamahnuo njome, da je baci, pristupi k njemu Muhammed pegamber, te ga zamoli, da je ne baca, jer da može megju zlim ubiti i kojega dobroga. Allah ucini po volji pegamberovoj i zovne dva meleca, koji odmah Otada pocnu turpijati onu grudu snijega. I tako i ljeti i zimi pada snijeg, ali ga mi ne vidimo . ljeti, jer se pretvara od vrucine u ariju (zrak). Kazivao mi je alah rajmetile (pokoj mu duši) Salih Santar, daje otada i grudanje postalo; to ti biva ne znam za sigurno kazati. Pa kad su ljudi gori i zlocestiji, onda pada i više snijega. — A ona dva meleca ergjum (neprestano) turpijaju onu grudu snijega, ali još je ni jesu ni pola oturpijali. Proci ce cim birjur (Bog zna) godina dok svu grudu oturpijaju. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su fusnote.

#314 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 09:26
by JoseMujica
piupiu wrote:
JoseMujica wrote:jebga kad je ovo bio prostor mraka

jedino mjesto vrijedno spomena glede produkcije neke visoke kulture unutar tog srednjovjekovnog mraka bio je Dubrovnik....otud toliko otimanje međ čobanima za taj biser na Blakanu

ostalo, jedna tipična plemensko-stočarska kultura, više nomadska no sjedilačka, koja postaje sjedilačkom tek sa utvrđivanjem čvršćih granica između KuK i Osmanlija (krajem XVII i početkom XVIII stoljeća) i onda te čobane zajašu crkve i ispiru im mozak sve do dana današnjeg
Dobar sociološki sažetak. :thumbup:

Dodala bih samo i ratničko-epska kultura.
ratničko-epska je samo utoliko što takvu predodžbu kreiramo sami o sebi, al svak je sebi lijep kad se u ogledalu gleda

realno da se zaista radi o ratničko-epskoj kulturi onda bi ta kultura dominirala i vjerovatno kreirala carstvo, a ne bila potčinjena

#315 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 09:45
by Gojeni H
JoseMujica wrote:
ratničko-epska je samo utoliko što takvu predodžbu kreiramo sami o sebi, al svak je sebi lijep kad se u ogledalu gleda

realno da se zaista radi o ratničko-epskoj kulturi onda bi ta kultura dominirala i vjerovatno kreirala carstvo, a ne bila potčinjena
Zato je hajducka izuzetno ziva i danas.

#316 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 09:50
by JoseMujica
Gojeni H wrote:
JoseMujica wrote:
ratničko-epska je samo utoliko što takvu predodžbu kreiramo sami o sebi, al svak je sebi lijep kad se u ogledalu gleda

realno da se zaista radi o ratničko-epskoj kulturi onda bi ta kultura dominirala i vjerovatno kreirala carstvo, a ne bila potčinjena
Zato je hajducka izuzetno ziva i danas.
i to je jedini rezultat te plemensko-nomadske kulture, nesposobne da stvori stabilnu strukturu i sistem...banditizam, koji je skoro pa normalan obrazac ponašanja kod naših ljudi

#317 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 09:55
by Gojeni H
JoseMujica wrote: i to je jedini rezultat te plemensko-nomadske kulture, nesposobne da stvori stabilnu strukturu i sistem...banditizam, koji je skoro pa normalan obrazac ponašanja kod naših ljudi
Samo se ja ne slazem s tobom da je ovde od bjeganije sa Karpata pred azijskim hordama ikada bilo nomadske kulture. Da je bilo, mozda bismo danas pricali o Novom Visokom negdje na Potkontinentu. A i evolucija je kod nas vukla nazad a ne kao kod normalnog svijeta ... ili da se posluzim rijecima jednog drugog forumasa "izgidose nam najbolji, ovo je sad falichan gen".

#318 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 15:54
by piupiu
JoseMujica wrote:ratničko-epska je samo utoliko što takvu predodžbu kreiramo sami o sebi, al svak je sebi lijep kad se u ogledalu gleda

realno da se zaista radi o ratničko-epskoj kulturi onda bi ta kultura dominirala i vjerovatno kreirala carstvo, a ne bila potčinjena
Pa ratovali smo, al' uvijek za druge, e sad, zašto je to tako... Neki su možda samo sposobni ratovati i pričati epove, ali ne i napraviti i održavati sistem, za to ipak treba malo više čitanja i pisanja...

I još malo o ratničko-epskoj kulturi, narodu i njegovim običajima:

http://www.palelive.com/promovisana-eps ... vava-zepa/

:oops:

#319 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 16:41
by animals
Connaisseur Karlin wrote:
MimiHD wrote: pomaže prilkom felacio thing a kažu i kod penetracije jurne krv u klitoris :D
wow, sad znamo zasto se buse i penisi :D :lol: :-)
Ne buse se, probuseni su vec...
i malo, pa malo, voda curi... :D

#320 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 05/02/2018 16:44
by animals
Toto wrote:
studiorum_tuzlaensis wrote:Ne znam koliko ste upoznati sa običajem tetoviranja križeva (i raznih oblika iz prirode, ilirskih božanstava itd.) po rukama i tijelu u Ilira još u Starom vijeku za vrijeme vladavine Rimljana u provinciji Dalmatia i Iliria, a vjerovatno i ranije.

Nakon što su ih Slaveni (srpska i hrvatska plemena koja su nadirala sa sjevera i nastanjivala se na području današnje BiH i Hr) potisnuli prema jugu od 6. do sredine 9. stoljeća, neka plemena su zadržala taj običaj koji se uvukao poslije u sljedbenike Crkve bosanske. Ovo je jako zanimljivo s obzirom da i dan-danas imamo ljude po ruralnim područjima u Bosni i Hercegovini koji su zadržali ove običaje. Ove običaje u Ilira opisalo je više rimskih putopisaca sa početka I stoljeća, i u drugom stoljeću, koji su prolazili kroz Iliriju tada.

Sada se običaj uglavnom i zadržao kod katolika, iako krstovi koji su tetovirani nisu tradicionalni katolički već naginju heretizmu. Ovaj običaj polako izumire.

Image

http://tetoviranicovjek.bloger.index.hr ... 25967.aspx
katolici pod Vlasicem su Vlasi
Moja baba i mama s u imale te krizeve istetovirane...
navodno da bi se obiljezavale kao katolkinje...
nesto kao i danas tetovaze...

#321 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 19/02/2018 09:06
by piupiu
animals wrote:Moja baba i mama s u imale te krizeve istetovirane...
navodno da bi se obiljezavale kao katolkinje...
nesto kao i danas tetovaze...
Wow! :thumbup:

Mislim da smo i ranijepostavljali slike na temi, ali ovo je već druga dimenzija. Nisam znala da je to tako recentno, animals, pa to je prethodna generacija! Odakle si rodom, ako nije nezgodno pitanje? Mislim, pitam jer me zanima gdje je ta tradicija još uvijek živa. :)

#322 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 19/02/2018 12:57
by animals
piupiu wrote:
animals wrote:Moja baba i mama s u imale te krizeve istetovirane...
navodno da bi se obiljezavale kao katolkinje...
nesto kao i danas tetovaze...
Wow! :thumbup:

Mislim da smo i ranijepostavljali slike na temi, ali ovo je već druga dimenzija. Nisam znala da je to tako recentno, animals, pa to je prethodna generacija! Odakle si rodom, ako nije nezgodno pitanje? Mislim, pitam jer me zanima gdje je ta tradicija još uvijek živa. :)
Mama je rodom iz Busovace..
ali ne rade to vise zene danas...mislim da niko to vise ne radi...
to se radilo poslije drugog sv, rata i baka je mozda prije...

#323 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 19/02/2018 13:46
by Warashii
animals wrote:
piupiu wrote:
animals wrote:Moja baba i mama s u imale te krizeve istetovirane...
navodno da bi se obiljezavale kao katolkinje...
nesto kao i danas tetovaze...
Wow! :thumbup:

Mislim da smo i ranijepostavljali slike na temi, ali ovo je već druga dimenzija. Nisam znala da je to tako recentno, animals, pa to je prethodna generacija! Odakle si rodom, ako nije nezgodno pitanje? Mislim, pitam jer me zanima gdje je ta tradicija još uvijek živa. :)
Mama je rodom iz Busovace..
ali ne rade to vise zene danas...mislim da niko to vise ne radi...
to se radilo poslije drugog sv, rata i baka je mozda prije...
To su radile i katolkinje u okolini Zenice, vise ne radi niko.

#324 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 19/02/2018 20:32
by piupiu
Sipanje se s godinama prometnulo u neslavan bilogorski običaj.

U nekim dijelovima Hrvatske njeguje se jedinstven običaj “slavlja” dolaska kući majke i novorođenčeta iz bolnice, poznat pod nazivom sipanje, piše Index.hr.

Rodbina, prijatelji i komšije iskazuju veselje zasipavanjem dvorišta perjem i papirima, a neuobičajeni nestašluci postaju očekivani dio slavlja. Ovo je običaj koji nema pisana pravila pa on ovisi o “kreativnosti” sipača.

Može se zateći da se pale gume, sipaju limeni čepovi boca, ostavljaju olupine automobila ili sličan otpad. Tako je, umjesto da je zasuta cvijećem, novopečena majka zasuta smećem. Neopisiva je to muka za domaćine koji danima moraju čistiti dvoriste.

Dalje: https://www.fokus.ba/magazin/taj-ludi-s ... e/1018405/

#325 Re: Narod i njegovi običaji

Posted: 19/02/2018 20:46
by piupiu
Warashii wrote:
animals wrote:
Mama je rodom iz Busovace..
ali ne rade to vise zene danas...mislim da niko to vise ne radi...
to se radilo poslije drugog sv, rata i baka je mozda prije...
To su radile i katolkinje u okolini Zenice, vise ne radi niko.
:thumbup:

Svejedno je fascinantno da se još i do iza Drugog rata održalo, s obzirom na originalno značnje tih tetovaža u tursko doba - odnonsno, kako sam ja shvatila iz ono malo izvora koje sam konsultovala. Da su žene koristile mlijeko dojilja sa muškom djecom pomiješano sa medom, čađi i ne znam još sve čime da iscrtaju krstove da bi se spasile od Turaka ili prelaska na islam ili šta već; medjutim ja sam na više mjesta čitala da je to još stariji običaj koji su na ove prostore donijeli Kelti, mislim da sam to prvi put pročitala kod Marian Wenzel.